Topola

tomu ( Com.), quae haec esfc f. ? kakva je to lakrdija? što će to reci? fabularis, adj. [2. fabula] pripdvijedni, basnen, historia f., priča, Suet. fabulator, oris, m. [fabulor] pripovjedač, zabavljač, Suet. fabulor, dep. 1. [2. fabula] naklapati , razgovarati se (o ugodnoj zabavi, daše skrati vrijeme ) inter se, Plaut.; alcui, Ter. ; -j- cum alqo; -j- apud alqm; homines f., filiam mihi inventam esse alqd; (Liv.) quid Serg. Galba fabuletur, brblja. fabulosus, adj. s f komp. i f sup. [fabula] a ) u priči mnogo pominjanl, glasoviti, Hydaspes; palumbes, b) \pun priča, carmina Graecorum. 6) \ prijatelj pričama antiquitas, facesso, sivi, situm, 3. [intenz.od facio] 1) tranz. izvršivati , vršiti, * praecepta; * jussa; * jocos zbijati; osb. u zlu sm., učiniti, zadati, alcui negotium, periculum; ukloniti, dictum (Plaut.), propustiti, ne izvršiti. 2) intranz. (se. se) nositi se, tornjati se, hinc, propere. Ter.; propere ex urbe; facesse hinc Tarquinios; (Just.) amicitia facessit prestaje. facete, adv. s komp. i sup. [facetus] samo tp. 1) milo, krasno, uglađeno, Com. 2) dosjetljivo, šaljivo, ridicule et f. facetiae , arum, f. [facetus] 1) šaljiva dosjetka, šala, u koje je cavillatio i dicacitas (sr. cavillatio, dicacitas), cum duo genera sint facetiarum, illa a veteribus superior cavillatio, altera haec dicacitas nominata est. 2) = cavilfatio (peckanje, podrugljivo šaljenje), sales in dicendo multum valent, quorum duo sunt genera, unum facetiarum, alterum dicacitatis. Utetur orator utroque; sed altero in narrando aliquid venuste, altero in jaciendo mittendoque ridiculo; (Tao.) f. acerbae, asperae; u Plaut. i sing. facetia, smiješno st kakva do g adaj a. facetus, adj. s-f komp. i sup. 1) fin, krasan, lijep ; faceti victus, Plaut. est qui inguen ad obscenum subductis (tunicis) usque f. (t. j. kako on misli) Hor. sat. 1,2, 26.; o ponašanju i govorenju, fin, uglađen, mio, Ijubak, mulier Ter., orator, sermo, oratio , * supst. facetum, i, n. milina, ljupkost ; i prijazan, uljudan, umiljat prema drugima, ut cuique est aetas, ita quemque facetus adopta, Hor. 2) ogovoru: šaljiv, dosjetljiv, smiješan, homo f, et urbanus; facetus esse voluisti; genus jocandi f. facies, iei, f. (od facetum, kao što acies od acetum, sjdjanje) 1) sj aj na Ij epota, lio e, oblik, obličje, vanjština, spoljašnost, nutrix qua sit facie, mihi expedi, Plaut.; plerisque

ejus faciem ignorantibus; decora, Hor.; quali sit facie, sura etc., Hor.; * f. loci, urbis, carceris; -j- urbium faciem praestare; * longa qu ibus f. ovis erit; * facie praestant; * montis; tp. lice, pogled, kakvoća, način, vrsta, oblik, insolita; senatus, civitatis; belli; totius negotii; (Plaut.) ad istam faciem est morbus; takve vrste, takva; * in faciem unam, na jedan način; (Tao.) proximus dies faciem victoriae latius aperuit; (Tao.) dum positis loricis et galeis in faciem pacis veniretur; i (Tao.) vid, izlika, u opreci sa ozbiljnosti, facie consilii publici; pogled Tao. i Verg. 2) lice u čovjeka, obličje, obraz, in f. vultuque inerat vecordia; f. egregia, honesta, Ter.; decora, praeclara, Sali.; nosse alqm de facie (uglavu) ; * nec faciem litore dimovet; *f. hispida; pl.; u prilici formam et tanquam faciem honesti (lice kreposti) vides; slično qui (praeceptor) faciem (pravo lice) eloquentiae, non imaginem praestaret, Tao. dial. 34.; * lijepo lice, ljepota, cura dabit faciem, faciem quaerere, tražiti lijepo držanje lica. facile, adv. s kom. i sup. [facilis što se dade učiniti] 1) lako, bez muke, nehotice, bez truda, facile alqd ediscere; f. indicabat ipsa natura vim suam; za pojačenje znamenite tvrdnje, bez sumnje, jamačno, f. princeps, f. primus; vir totius Graeciae f. doctissimus; Thucydides ilicendi artificio f. vicit omnes; non (haud) f., nelako = teško, jedva ( blaži oblik porioanja), non f. in ullo majorem diligentiam cognovi. 2) lako, drage volje, rado, f. omnes perferre et pati. Ter.; f. pati (dopuštati) s aco. c. inf.; facillime audiri. 3) lako, ugodno, udobno, vivere, agere, Corn.; •f agitare; nusquam facilius sum. facilis, adj. s komp. i sup. [facio] upr. izved/jiv, što se lako može učiniti. 1) lak, bez mula; res, causa ; ascensus, aditus ; iter; distinctio ; favor; remedium (polagano djelujući) ; concordia ; * victus f., što se može lako pribaviti ; * f. somnus, kojim tko lako usne; * f. lutum, što je lako obrađivati; f humus; * jugum, lako podnošljiv; * jactura, što se lako pregori, malen; * saevitia, koja se lako svlada; illud erat f. ad credendum (vjerovati) ; res factu f., nihil erat dictu facilius, Ter.; id dictu quam re facilius erat, Liv.; facile intellectu, Nep.; ■f facile estiintellectu; nec (Cyclops) visu facilis; facile est hoc intellegere; (Liv.) facilius explorari; (Tao.) facilis corrumpi; i s ut, quod ei fuit facillimum, ut in agrum Rutulorum procederet; (Liv.) res est in facili, laka; * j- e, ex facili, lako, s dat. prikladan , zgodan, za ili na, campus f. operi; Macedonia f. divisui; acies f. partienti, f. jungenti, Liv. 9, 19, 8.; o prilikama: povoljan , zgodan, res;

395

fabularis—facilis