Topola

fortunae. 2) o čeljadi: pripravan , gotov, voljan, f. commercio; (Tao.) f. bello, capessendis inimicitiis; * amori- -j- s ad. in (c. abi.). 3) o čovjeku, koji što lako čini i vješto: okretan, vješt, f. et expeditus ad dicendum ; -{-sermone Graeco; * faciles victu, ugodno živući; o stvarma, * manus f., okretne, gipke; * tornus (koliko ga vodi vješta ruka); * facili corpore onus ferre; * f. oculi, okretne. 4) o značaju: prij azan, ljubazan, voljan, popustljiv, miroljubiv, uljudan, ugodan, usrdan, uslužan, blag, dobrostiv, benignus et facilis, lenis et facilis; f. et liberalis pater; f. in rebus cognoscendis, in hominibus audiendis admittendisquc; f. ad concedendum; (Liv.) f. impetrandae veniae (dat.); (Verg) o zemlji, facilis pecori; (Sali.) f. amicitia; (Tao.) sermone; facilem alqm habere; (Ter.) facilem benevolum que alqm sibi reddere; mores f.; * animi; * Nymphae; * dii f. in tua vota; -{- f. in vitricum. fftcUitas, atis, f. [facilis] 1) lakoća u radu, okretno st, vještina, f. partiendi camporum spatia; f. oris, izgovor ; •-{• lakoća ili okretnost u prikazivanju, u, izrazu, f. extemporalis, verborum; firma; oratio prae se fert felicissimam facilitatem, s lakoćom napisano (ili natuknuto?) Quint. 10, 3, 7. 2) lakoća kao svojstvo onoga, koji se lako na što privoli ili skloni: naklonost, uslužnost, blagost, uljudno st, ljubazno st, druževnost, f. et lenitudo animi, comitas et f., f. et humanitas; f. in audiendo; actione leni facilitatem que (dobrodušnost) significanti, Oie. de or. 2, 43, 184.; -f imperii; -{- magno mihi f. (u otpuštanju duga) stetit; u zlu sm., prava f, Ter.; f. adulteriorum (sklonost na . . .), Tac.; lakoumno st, Suet. Cl. 29. facinorosus (faciner.), adj. s (kas.) komp. i (Cio.) sup. [facinus] opak, zločest, civis; vita; facinorosissimi sicarii, facinus, oris, n. [facio] a) čin, djelo, f. praeclarissimum, pulcherrimum, egregium atque mirabile duorum Carthaginiensium; f. nefarium; f. inauditum et singulare; f. virilis audaciae; o f. indignum etc. v. indignus. Odt. osb. a) nedjelo, zločin, opačina, scelus et f.; f, committere, patrare, obire, facere, in se admittere; f. est vinciri civem Romanum, scelus, verberari; ono, čim. se opačina učini, * f. excussit ab ore, t. j. čašu s otrovom, b) stvar, događaj, Com. facio, feci, factum, facere (arh. oblici fut. exact. faxo, faxit, faximus, faxitis; faxem [nam. fecissem]; face namj. fac.; faxitur) I. tranz. a) činiti, tvoriti, stvarati, praviti, napraviti, graditi, sagraditi, načiniti,

stvor i ti, proizvesti, scuta ex cortice ; ignem ex lignis viridibus izviti; arma; opus; turres; munitionem; f. pontem in Arare, in (preko) Istro; summa difficultas faciendi pontis; f. classem, graditi; f. castra; literas ad alqm, pisati komu ; f. sermonem inter nos habitum in Cumano, napišem, sastavim; f. sibi anulum; phalerae pulcherrime factae (Izrađena ); f. corpus, debljati, gojiti se; f. vela, razapeti, gl. i velum; sibi binos imperatores f., izabrati; cohortes f., kupiti; f. orationem, versus, (Tao.) versus pro eo, sastaviti, slagati; f. librum, epigramma, poema, sastaviti, napisati, složiti ; * carmina; homo ad ista expedienda factus, kao stvoren (vješt); ex industria factus ad imitationem stultitiae; b) učiniti, stvoriti, izvoditi, poduzeti, bpr aviti, raditi, ili se obj. stojeći uz f. pretvori u glagol, f. initium, početi f. finem, svršiti [sr. finis 2) a)], f. gradum, koraoiti, f. iter (putovati); f. indutias, pacem, načiniti, ugovoriti, sklopiti; comitia, držati; facere injuriam, furtum, fraudem, caedem (učiniti krv), vim, učiniti; facere impetam in hostes, udariti na;' f. facinus, učiniti; f. ah cui medicinam, liječiti koga; osb. (Com.) facis injuste, facis injuriam si etc., kao blaži ukor; f. proelium, zametnuti b.; f. bellum,započeti r., zaratiti se; alcui, zaratiti se s kim; f. promissum, Ispuniti, držati o.; imperatum, imperata,’ omnia quae imperarentur f., izvršiti, dati; stipendia f., vojnu plaću služiti = vojnik biti; sementes, sijati; incendium f., zapaliti; judicium f., presudu izreći; silentium, šutjeti, s. fabulae (Plaut.) glumu tiho gledati; nasuprot f. silentium classico, načiniti tišinu (Cio.) [po c]; fugam f., bježati, ili [po c] rastjerati; f. deditionem, predati se; (Quint.) f. vires, usum, ad faciendam phrasin; f. verbum, r. reći, verba, govoriti, f. modum, odrediti mjeru; f. periculum, kušati ; multa impure ac tetre £; alqd in alqo; quod in Nerviis (na o. loc. ili s o. i.) fecisset; foeda in civibus facinora f.; omnia amici causa f.; ego plus quam feci, facere non possum; quid faciam, što da učinim? šta ću? * quid facerem; quid hoc, de hoc homine facias? što ćeš od ovoga čovjeka ili s ovim čovjekom (učiniti) ? ' quid huic, illi facias? što ćeš u pogledu ovoga (onoga) učiniti? quid faceret Chrysippus huic conclusioni? sto bi mogao Hr. izvodu (zaključku) prigovoriti? quo facto, potom, zatim; elipt. Cio. Brut. 51, 192. si auditor omnino tamquam equus non facit, upravo ne čini, što konjanik hoće = ne sluša, jest kao ćudljiv konj. o) učiniti, uzrokovati, pobuditi, stvoriti, napraviti, dati, zadati, spremiti,prigotoviti, i si., ili se obj. uz f. stojeći pretvara u glagol, f. admirationem alcujus rei; p famam exitii

396

facilitas—facio