Topola

facunditas, atis, /. [facundus] gov orljivo st, jednom Plaut. Truo. 2,6, 13. facundus, adj. s -J- komp. i -}- sup. (od fari: qui facile fantur, facundi dicti, Varro) lako i okretno govoreći, rj eei t, okreta n, vješt govornik, vir; oratio; (Quini.) antiqua comoedia facundissimae libertatis (slobodoumno st); * dicta; * lingua; * vox. faecula, ae,/. [dem. od faex] talog vinski, srlješ, birsa, Hor. faenilia, faenum, gl. fenilia, fenum. Faesulae, arum, f. Fezula, gr. u Frtruriji, s. Fiesole; odatle -lauus, adj. fezulski; supst. -lani, orum, m. Fezuljani. faex, cis,/. *f talog, drbždina, trop. Odv. pren. a) = faecula, Hor. b) kiselica, drožde, corna condita in liquida faece, Ov. drijen ak u.. . Odt. o) ostaci suhih stvari, nihil terrenae f., Ov. tp. smet, f. populi, plebis, svjetina; f. Romuli; sordem urbis et f.; tu quidem de faece hauris, govoriš samo o najlošijim govornicima. fagineus, * faginus adj. [fagus] bukov, alveus, frons; pocula, scyphus, fagus, i, f i us Verg.) f. [<pvy°e] bukva. filia, a e,f.upr. opsadna kula, stoga (Plaut.) subire sub falas, Izvrći se najvećim pogiblima mala dobitka radi. falarica, ae, f. (phalar.), 1) * ručno koplje, falarika. 2) ognjeno koplje (smolom i inim gorivom omotano, koje se katapultom odapinjalo na neprijateljske utvrde ili u neprijateljski tabor). falcarius, i, m. [falx] sr par; inter falcarios, iz srpard, u srparskoj ulici. falcatus, adj. [falx] 1) sr pat, na srpe, currus f., vrsta bojnih kola. 2) sr past, kriv, ensis, cauda; sinus curvos in arcus. Faleidius, adj. Falcidije, ime plemenu rimskomu; Gajus F. bijaše za Cicerona tribun pučki; adj. Falcidlanus, Falcidijev. falcifer, era, erum, adj. [falx-fero] sr ponosan, manus; senex f. = Saturnus. Falerii, orum, Falerij, gl. grad etrurskog plemena falištanskoga ; i grad se zvao upr. Falisci, s. Civita Castellana. Odatle Faliscus, adj. falištanski. Faleruus, adj. falernski, ager F., Falernska (zemlja) u Masičkom gorju u Kampaniji, na glasu s izvrsna vina; mustum, vites, prela, uvae F. ; supst. Falernum (se. vinum), falernao, fal. vino; (se. praedium) imanje ili gospoŠtija Pompejeva. fallacia, ae, f. [fallax] prijevara, lukavština, pletke, fraudes et f., per dolum et f., sine fuco et f. ; *f. deductae ■ lunae, o čarobništvu, koje tobože znade mjesec i nebo smamiti na zemlju.

fallacl-loquus , adj. [loquor] (pretkl.) prijevaru o govoreći, varav, jednom u pjesn. mjestu kod Cio. fin. 4. 25, 68. fallaciter, adv. sa sup. [fallax] prijevarn o, varavo, himbeno. fallax, acis, adj. [falio] prijevaran, him ben, lažan, lukav, f. nuntius; arte fallaci; herbae; (Tao.) campi; spes; oculorum fallacissimua sensus; * fallacior undis; s gen., Tao. fallo, fefSlli, lalsum, 3. [ srodn. sa rhpuV.w] upr. 1) učiniti da što padne, da pdklizne, saxa lubrica vestigium, gradus instabilis alqm, Curt.; odatle varati, prevariti, pomesti, alqm; alcjs opinionem, prevariti koga u mnijenju njegovu; \ alcjs judicium; spes eum fallit, vara se u nadi, nada ga prevarila; opinio me fefellit; tantum se opinionem fefellisse; neque eum prima opinio; fallit me tempus, dies, res, varam se u itd.; id me fefellit, u tom sam se prevario ; (Curt.) si prior (murus) fefellisset, izdati = srušiti se; * ager fefellit dominum, izdade =? ne urodi; * non te sententia f. ; nisi omnia me fallunt, ako se posve ne varam; (Ter.) nisi quid me fefellerit; nisi me fallit animus; nisi me forte falio; alqm falsum habere, prevariti; fallendo, prijevarom ; impers. me fallit, varam se, ne znam: nisi me fallit; nec eum fefellit; i neque Caesarem fefellit quin initium victoriae oriretur kratko za quin intellegeret initium victoriae oriri (Caes. b. o. 3, 94, 3.); nec me multum fallit, quin sit, quod velit, Ter.; s aco. o. inf., Ter., Verg., Curt.; non multum me fallit (lako se mogu domisliti), quid sitis responsuri; tako u pas. fallor, varati se, prevariti se; nisi, si non fallor; illi falsi sunt, prevarili su se. Napose a) obećanje, obvezu ne držati, zakletvu, povrij editi, prestup iti, pogaziti, okrenuti (vjerom), fidem, j- promissum; * mandata; * nomina (=s= nomen so. Bruti), ne raditi prema imenu svomu, t. j. drukčije raditi, nego se očekivalo od imena njegova (Brutus = Glupak); * depositum, na prijevaru prisvojiti; * matris cineres opertos, krivo zaklinjali se materinim itd.; si falio (obrazac zaklinjućih se) ako prevarim, vjerom krenem, b) * Izmisliti, nasljedovati, faciem alcjs; sua terga lupo, metnuti na se vuoetinu, da se ne može razaznati; furta, potajno učiniti, sakriti, o) tajom provoditi, provesti, noctem potkratiti, labores, sermones; curam vino, somno, zaboraviti na . . ~ studium laborem, t. j. da se trud ni ne osjeća; curas labor, čini zaboraviti. 2) nebpažen hiti od koga, ne biti viđen, od koga ili komu sakriven biti ili ostati, nepoznat biti ili ostati komu, * custodes, * deos, * multa dominum;

399

facunditas—fallo