Topola

* atria servantem clientem postico; kadšto , s partio, ili u partio, uz verb. finit. = nebpazen, nepoznat, potajno, (Liv.) nec veniens fefellit Tusculanum ducem, opazi ga T. vođa, gdje ide; fallens ascenderat, nebpažen bješe uzašao, Liv.; fallit hostis incedens, neopažen (potajno) dolazi, Liv.; fefellere insidiae; ne falleret bis relata eadem res, zavesti, pomesti ; prevariti, Liv.; ut prima luce aggressus falleret; non fefellere ad Tifernum hostes inocculta valle instructi; * qui natus moriensque fefellit, nepoznat se rodAo i umr’o ; * longe fallens sagitta , neopazeno pogađa ; * semita fallentis (nebpažend, u tihoj zabiti provedena) vitae; * nequidquam fallis dea, uzalud od mene kriješ, da si božica; * aetas fallit, prolazi (da se ni ne osjeća); * retia f, izmaći, uteći (nebpažen) iz .. . falsarius, i, m. [falsus] krivotvorac, Iskrivi telj, n. pr. oporuke, Suet. falsl-dlcus, adj. [dico] lažljiv, lažan, Plaut. falsl-ficus, adj. [facio] lažan, jednom Plaut. mil. 2,2, 36. falsl-jiirius, adj. [juro] kriv oki etnik, krivor otan, jednom Plaut. mil. 2,2, 36. falsl-loquus,' adj. [loquor] lažitorba, lažljiv, Plaut. falsimonia, ae, /. [falsus] prijevara, Plaut. Baooh. 3,6, 12. falsi-pSrens, tis, adj. Izmišljena oca ( Herkula) imajući, jednom Cat. 68, 112. falso, adv. [falsus] lažno, lažljivo, neistinito, krivo, f. memoriae proditum est; f. dicebatur vivere; f. queri, vituperare; i elipt., falso se. sperans, krivo, uzalud, Nep.; in talibus rebus aliud utile, aliud honestum videri solet; falso! krivo! bez razloga. falsus, adj. s f sup. [falio] 1) pas. izmišlj en, \ patvoren, lažan, varav, kriv, neistinit, nepravi, neiskren, bez razloga, lacrimula, Ter.; gaudium (nečist), visum; spes, suspicio; testis; Uterae; tua f. infamia; * genitor; * Simois, pondoinjen; * formido, ništav; falsae voculae, previsoki poluglasovi, nenaravni glasovi, falzeti (opp. certae); falsum esse ut (jednom Cie. de div. 2, 31.) = falso fieri ut; supst. -{-falsus, i, m. laža, lažac, varalica; falsum, i, n. neistina, laž, falsum scripseram; falsum dicere, scribere, judicare; falsum sentire, krivo misliti ; * falsum jurare, krivo priseći; -f prijevara; falsa, orum, n. Pior. Tao.; in falsum, uzalud, Tac. 2) akt. lažan, lažljiv, dvoličan, himben, homo; ambitio multos mortales falsos fieri subegit, Sali.; ne falsi intellegerentur, Tao.; * Sol; f * f. sodalibus, nevjeran; * opprobria f., nezaslužen. 1 cis,/, srp, kosa, premere vitem falce, • lior.; kuka za rušenje zidina, f. murales. fama, ae,/. [< fari] 1) glas, priča, f. est, ' glasa se; f. nuntiat, javlja; f. venerat, bješe pukao, dopade; f. exierat, bješe se pročulo; fama manat, gl. ide; f. precrebuit, raznio se gl.; fama accipere, po čuvenju saznati, čuti; f. de aliqua re affertur, perfertur, pervenit ad alqm, gl. stize ; f. praecurrit; fama ac literis, usmeno i pismeno ; f. de alqa re, alcjs rei, o čem; * personif. kao bozi e a glasa, kći zemlje (Terra), brzonoga, svevida, koja trčeći raste. 2) javno mnijenje, glas naroda, f. popularis, dobar glas u naroda; f. et opinio hominum; f. forensis. Osb. glas, na kojem je tko, de alqo; bona, integra, mala, turpis; sapientiae, bene loquendi; ad deos immortales benevolentia famaque alqm tollere, (zahvalnom) hlagohotnošću i (slavećim) glasom; beneficiis excellentes viros in caelum fama ac | voluntate tollere; pregn. = bona fama, dobar glas, slava, poštenje, dika, ponos, hujus omnis fama atque existimatio; rerum gesta- , rum; fama nobilis; famae consulere, servire, parcere; famam afferre, laedere; famam coilectam servare; famam (poštenje) sororis de- | fendere; * cognita fama; fama et corpore i (gubitkom dobra glasa i slobode) creditoribus satisfacere, Liv. 6, 34. 2.; * fama Pylia, ponos 1 (dika) Pilski, t. j. slavni Nestor; * Argivae f. (dika, ponos) pudicitiae = Euadne; i = mala ; fama, zao, rđav glas, famam in se trastulit,, Ter.; fama atque invidia, Sali.; moveri fama, ■ Verg.; predmet govorenju, ego ero f. foris, o meni će govoriti, Ter. famelicus, adj. [fames] izgladnio, gladan, gladnik, Com.; = oskudan, (kasn.) convivium. fames, is, (abl. gotovo uvijek fame) f. 1) glad, , cibi condimentum esse famem; alqa re famem j tolerare, depellere, explere (utoliti), * propel- lere; extremam famem sustentare; * kao lice s i božica; i (Eutr.) glad = gladovanje, Sa- guntini fame victi sunt, Numantiam diu ob- sessam fame confecit, Aristonicum fame ad 1 deditionem compulit; stoga a) glad (s nerodice), fames, quae tunc erat in hac mea Asia;;; in fame (za gladi) frumenti exportare, b) (Ter.) (, gladovanje, najveće siromaštvo, üboštvo. 2) tp. a) glad = požuda, pohlepa, „i * auri, * argenti; (Curt.) ex longa fame sa- tiaret se auro, omnium satietate parasti famem u ut quo plura haberes, acrius, quae non habes, cuperes. b) sirom aštvo, mršav jezik, jejunitas et f., jednom Cio. Tuse. 2,1, 3. famigeratio, onis, f. [fama-gero] r azglaši- vanje, blebetanje, jednom Plaut. Trin. 8,,f

400

falsarius—famigeratio