Topola

Plinija; Fannia, kći Trazeje i Arije. Odatle Fannianus, adj. Fanijev. 1. fanum, i, m. [mjesto * fas-uum, od fas, kako se vidi iz osoiokoga fesnum] svetište, posvećeno mjesto, hram s okolišem (aedes, hram kao zgrada, a delubrum hram kao cištilište [od grijehova\; sr. aedes, delubrum), svetište, svetinja, fana atque delubra; j- fana uz templa; Apollinis, Herculis, Dianae. 2. Fanum, i, n. Fan, gr. primorski u Umbriji, s. Fano. far, farris, n. 1) pir, najstarija hrana Rimljanima; * pl. 2) kaša, (krupno) brašno, osb. žrtveno brašno, * farre pio (mola salsa) et plena supplex veneratur acerra ; * farre pio placant et saliente sale; * salsa farra; i (Hor.) kruh, hljeb, (mrvljen), cui satis una farris libra foret; non sine farre. filreio, arsi, iirtum, 4. nabiti, nabij at i, sabiti, pulvinus rosa fartus; j- parietes sine caemento medio farti ; partio, kao supst. fartum, i, n. nadjev; šaljivo (Plaut.) non vestem mulieris amant, sed f. vestis = tijelo, lice; f. facere ex alqo, sasjeći, isjeći koga na komadiće. Farfarus, i, m. Farfar, sabinsko ime za rijeku Fabaris. farferus, i, m. p o db j e l, (Tussilago farfara, Lnnn.) Plaut. farina, ae, f. [far] brašno, muka, a) od žita, pren. materna tibi f. (mati ti bijaše brašno od) ex crudissimo Ariciae pistrino, Cass. Farm. u Suet. Aug. 4. b) * \ bra šn o od drugih stvari , -j- marmoris, o) vrsta, nostrae f. farrago, inis,/, [far] mješovita krma, Verg. fartor, oris, m. [farcio] kljukao živ adi, Com. Hor. fas, n. (samo u nom. i u aec. sing.) Prvobitno adj. fas est, dopušteno je, pristojno, pravo, Ijekovito j e; pristoji se; potom supst. (božanska) pravo (od boga) suđeno, usud, sudbina, zakon, contra jus fasque; sicut jus fasque est; (Tao.) f. gentium, međunarodno pravo; (Tao.) id fas armorum et jus hostium est; nihil quod aut per naturam f. sit, aut per leges liceat; per omne f. et nefas (u svem dobru i zlu) alqm sequi; fas est, pristoji se, slobodno je, smije se, i moguće je, huic legi abrogari fas, non fas est; si hoc est fas dicere, dictu ; f. non putare s inf.; non esse f. Germanos superare, si etc.; *f. omne est, meis te fidere regnis ; ultra f., više nego li je pravo (pristojno) ; personif. audi Jupiter, audite fines, audiet Fas; fas obstat, ne da usud; osb. fas est s inf. i s aoc. c. inf., suđeno je, usud je usudio. fascia, [vulgarno fascea] ae, f. trak, povoj, vrvca; povoj za povijanje bolesnih ilira-

njenih uda; u obuće: obuva ča; povoj kojim su rimski mekoputnioi vezali stegna; fasciae = zona, pojas, Just. 38, 1,9.; ( Tac. Prop.) u žene: oplećak, (Suet.) povezača, dijadem: vrvca oko kraljevskoga dijadema; povoj, pas za djecu; f. lecti, u postelje. fasciculus, i, m. [dem. od fascis] svežanj, smotak, epistolarum; * librorum; florum, kita gv. fascino, 1. uredi, pogledom ili riječju, * nescio quis oculis teneros mihi f. agnos; * mala lingva. fascinum, i, n. [pdaxavov] muški ud, lijek od. uroka, Hor. fasciola, ae, f [dem. od fascia] povoj a k, vrvca oko golijeni, kake su nosile ženske , (Hor.) bolesnici i mekopuini ljudi (sr. fascia, focale), zato i o Klodiju, koji se obukao kao ženska. fascis, is, m. 1) (sing.) svežanj, smotak, snop, breme, sarmentorum, -j- stramentorum ac virgultorum, -j- lignorum, -f- epistolarum; * fasce so. haedorum; * sub fasce (o pčelama); o ratnoj prtljazi; injusto sub fasce. 2) napose pl. fasces, svežanj pruda, sa sjekirom u srijedi, kao znak vlasti vladatačke. Ove su fasces liktori nosili ispred najviših činovnika, koje za izvršivanje izrečene kazne, koje kao simboličko zlamenje vlasti njihove; j f. praeferre, anteferre; f. habere, demere secures de f.; summittere f. alcui, spustiti f. ' pred kim s poštovanja : i pren. prednost dati \ komu, pustiti koga preda se; demissi populo f.; f. corripere, prisvojiti konzulsku vlast;. fasces projicere et imperium deponere; cujus : tum f. erant, u koga je bila onda vlast (vlada); j fasces laureati, iza održane pobjede (Tac.) versi, okrenuti (na sprovodu konzula i dr.); * -j- tp. = najviše državne časti, poimence konzul stvo; * f. petere, -J- suscipere. fasti gl. 1, fastus 2), fastidio, 4. [fastidium] 1) gaditi se na što,gr stiti se na što, olus, omnia praeter pavonem rhombum que (Hor.); virum, Suet. 2) tp. u duševnom sm.: prezirati, odbijati, malo cijeniti, ne hajati, žao mije preces alcjs, oglušiti se molbi; f alqm; quid hic' fastidis, problrdš mnogo, Plaut.; s inf; plebs fastidire coepit, munus vulgatum a civibus isse . in socios, ljutiti se, s negodovanjem gledati; f. in recte factis, nezadovoljan biti čim, zabavljati čemu; * si quod, vitium est, non f., . ne odviše strogo suditi; * infundere poculum j non fastidienti sc. me; * somnus non f. humiles domos; (pretkl.) is mei f. fastidiose, adv. s komp. [fastidiosus] gadno,., gni'osno. 1) gadljivo , probirljivo, dili--

402

fanum—fastidiose