Topola

genter et prope f. judicare; (Phaedr.) f. iZa duga vremena recipior in caelum. 2) prezirno, bahato, neprij ažno. 8) mrsko, nerado, preko volje, stomachans. fastidiosus, adj. s komp. i f sup. [fastidium] pun gađenja, gnusan, razmažen, illic f. est. Plaut. 2) tp. gadljiv, prdziruči, probirljiv, komu je teško ugoditi, razmažen, baneći se, mrzeći, nezadovoljan; odav. gadeći se, ne biti prijatelj, literarum Latinarum; * terrae; f. in causis recipiendis; f. mollesque mentes; fastidiosissimum. B)*(akt.) gadan, mrzak, copia, aegrimonia. fastidium, ii, n. [fastus[ 1) gad, gađenje, cibi satietas et f. protivština od .. .; i o vidu: mrzost; o njuhu: smrad, gnus. 2) tp. duševno gnušanje, mrzost, preziranje, razmažen ukus, mani sanje (prosuđujući što) nadutost, oholost, bahatost, hoc est delicatissimi f., kaže vrlo razmažen ukus; f. audiendi; f. rerum domesticarum; f fastidio esse alcui, omrznuti ; * u pl. pati superba f. alcjs; * spectatoris fastidia ferre superbi; * mala; f. et superbia; f. arrogantiaque; f. et contumacia; f. alcjs non posse ferre, fastigate, adv. strm eno, nagnuto, šilj asto, Caes. b. c. 2, 10, 5. fastigatus, adj. [partio, od fastigo] nagnut, p oložit, strm, zao šilj en, collis, testudo; in acutum cacumen, fastigium, ii, n. [fastus-ago] 1) zdbat, pročelje u kuće, osb. u hrama često s uresima, utilitatem templi fastigii dignitas consecuta est; f. Capitolii; fastigia templorum; * domus; i čitav krov; pren. operi inchoato tamquam f. imponere, kao krov metnuti na itd., ovjenčati = svršiti. 2) najviši dio kojegod stvari: vrh, sljeme, vrhunac, površina, kraj g ornj i i donji nagnutih ploha, colles pari altitudinis fastigio; f muri; f moenium, -j-aquae razina; -j- fontis, izvor; * scrobibus quae sint fastigia (dublina); scrobes angustiore ad infimum f. (dno): napose: strmen, obronak, pr is trunak, ab oppido declivis locus tenui fastigio vergebat; paulo leniore fastigio; capreoli molli f.; musculi; iniquum loci ad declivitatem f. (Caes. b. G. 1, 85, 4.); f. scrobis. 3) pren. visina, vrh, najviši stepen, in summo f. esse; pari f. stare, na jednakoj visini, Nep.; magnitudinis, regni, regnum ad summum f. evehere, Curt.; summum f. privati hominis implere, Plvn.ep.; odt. čast, dostojanstvo, mjesto, služba, stalež, dictaturae f. semper altius fuit, curatio altior suo f., odviše visoko za položaj njegov, Liv.; paternum, regium, Curt.; ad summum f. deligi,

summum fastigium, id summi fastigii vocabulum, mortale f., 'Tao. summa sequar f. rerum, naj znamentiji događ aji. 1. fastus, [for] 1) adj. fastus, 3. (od fas) koledarska riječ, upravo „sa fas označen .“ dies fasti, dani u pontifikalnom koledaru označeni dodatkom fas ; daklem sudni dani: dies fasti, per quos praetoribus omnia verba sine piaculo licet fari . . . nefasti, per quos dies nefas fari praetorem ; do, dico, addico Varro. 2) supst. fasti, orum, m. sudbeni dani (dies fasti). Popis ovih, vrlo važan za javni život, bijaše dugo samo patricijima pristupam, dok ga nije u prijepisu Cn. Flavius ujedno s legis actiones g. 305. pr. Is. na svijet iznio. Ovaj se popis malo pomalo raširio, te je sadržavao potpun koledar navodeći dane i važne događaje godišta, blagdane i praznike, imena najviših činovnika (konzula, diktatora Ud.) i više si. Prevesti se može i sa: ljetopisi, kronika. Po tome pbpravljendm koledaru spisao je Ovidije pjesmu pod imenom fasta (koledar praznika i blagdana), ali samo za prvih G mjeseci od godine. Osim ovih fasta imali su poslije i f. Capitolinos ili consulares ili magistratuum, popis (imenik) najviših činovnika za svaku godinu od g. 508. do 354. pr. Is.; si appellandi sunt consules, quos nemo est quin non modo ex memoria, sed ex fastis evellendos putet; hos consules non dicam animi hominum, sed fasti ulli ferre possunt? 2. * -j- fastus, us, m. oholost, nadu to st, preziranje; oženama: stidljivost, hladnoća, f. erga rem, Tao.; * pl. * fastus, num = - fasti. fatalis, adj. [fatum] 1) udesom određen, sudbinom određen, suđen, u suđen, necessitas, casus ; annus ad interitum hujus urbis, dux ad excidium illius urbis f. ; i sudbonosan, koban, bellum; * virga; * stamina; * pignora (o Paladiju); libri f., knjige sudbonosne (o knjigama Sibilinim); * deae f., usudnioe ili rođenice (= Parcae); (Tao.) dies f., suđeni dan dan smrtni; j- hora f., smrtna ura. 2) u zlu smislu; * zlokoban, poguban, nesretan, smrtonosan, smrtni, übojit, übojni, lignum; aurum; monstrum; judex (= Paris); equus; machina; telum, fataliter, adv. [fatalis] kako j e suđeno, kako je usud usudio; f. mori, naravnom smrću um rij et i, Eutr. fateor, fSssus sum, dep. Ž. 1) priznavati, ispovijedati, tajiti, verum; * peccatum* * paupertatem; f. de se; s aco. o. inf.; * samo s inf.; * s quaest. indir.; si fateris; * parentet., fateor, num fateor, fatebor enim ; pas., qui (ager) publicus esse fateatur {Cio. agr. 2, 21, 57,) i fassus pudor (Ov.). 2) uopće .-očitovati, obja-

403

fastidiosus—fateor