Topola

vidior; * puer = Cupido; * juvenes; * florente juventa. fervor, oris, m. [ferveo] 1) vrenje, ključanje, žar, žega, var, fervor atque aestus; mundi; * icto accessit fervor capiti, o nekom, koji se opio; maris, Oceani; * -)- pl. 2) tp. vrućina = var, žestina, napržitost, f. animi; mentis; aetatis; * pectoris; maris, hučanje, Cio. Fescenninus, adj. fesoenij ski, iz Fesoenije (Fescennia) u Etruriji, * acies; u iom su gradu Fescennini versus ili postali ili osobito ovali; Fescennini versus bile su rugalice ranjava sadržaja, koje je vinom ugrijana mladež pjevala na pirovima i dr., versus F., Liv.; licentia F., Hor. Vjerojatno je, da je pučkim etimologisanjem izvedena ova riječ od fascinum tako, da su ove rugalice prvobitno po runjavom njihovu sadržaju dobile ime. fessns, adj. [fatiscor] umoran, trudan, iznemogao, oslabio, šuštao, mlitav, slab, Romani itinere atque opere castrorum et proelio fessi lassique erant; fessus inedia fluctibusque; vulnere; morbis; de via; plorando; corpus vulnere; cursu; * viator; * Graji (s desetgodišnje borbe); * fessus annis, * aetate, ostario; * militift; * fessi vomere tauri; * fessi rerum, od muka i nevolja; f. aetas ostarjelost, Tao.; * artus f,, nemoćan, bolestan; * naves, star, trošan; * -f- res fessae, nevolja, nužda; f cuncta discordiis civilibus fessa, festinanter, adv. s f komp. [festino] žurno, brzo, naglo, na brzu ruku. festinatio, onis,/. [festino] žurenje, hitnja, celeritas et f. ; omni f. properare in patriam; ignoscas huic f. meae; (Nep.) f., ut ea explicem. f festinato, adv. [festino] žurno, brzo, hitro, naglo. festino, 1. inlranz. hitjeti, žuriti se, žuri mi se, brzati, quid festinas? Ter.; oratio f. ad actum ejus singulare; (Hor.) semper ad eventum; * esseda; * naves; * cuncta manus; cuncta ad bellum; f ad res repetendas; * in augenda re; nisi tui festinarent; (Suet.) festina lente, tko polako pođe, prije doma dođe. 2) tranz., uskoriti, pospješiti, požuriti se, žurno činiti (jače nego propero, zato često s prijekornim značenjem), s inf., (Cio.) tanto opere migrare, (Sali.) abire, (Hor.) componere lites; i (Mrt. Plin. ep. Tao.; (Sali.) id modo festinabat, Bocchi pacem imminuere; * fugam f.; * jussa Sibyllae; * vestes, brzo obući, metnuti na se; * poenas; (Tao.) f. mortem in se; (Tac.) nec virgines festinantur, ne udaju ih odviše rano; * festinatum iter, f nuptiae, uskoren, pospješen.

* festinus, adj. [festino ili fero] brz, hitar, žuran, nagao. festive, adv. sa sup. [festivus] 1) veselo, ljubazno, lijepo, prijatno, alqm accipere, Plaut. 2) o govoru: do sj etljiv o, pristojno, vragolasto, šaljivo, belle et f. festivitas, atis, /. [festivus] 1) (Com.) zadovoljno st, prijatnost, radost; kao ljubazan nagovor, mea f., moja radosti! dušice moja! srce (zlato) moje! 2) uljudnost, prija zn ost, patris mei, Ter.; -}- infans insigni f. 3) u govoru: vesela dosjetka, f. et facetiae; festivitas et lepor; festivitatem debet habere oratio; u pl. o govoru, dosjetke, nakit. festivus, adj. s komp. i sup. [festus] (pretkl. i kasno) 1) veseo, radostan, prijatan, locus, ludi; convivium festlvissimum; facinus lepidum et f., nešto smiješno i šaljivo; operam f. praebuit, lijepo nam je bio na pomoći. 2) lijep, übav, pristao, ugla đen, aedes festivissimae, femina (Com.); poema; copia (librorum) , ovelik; o značaju ili ponašanju,: srdačan, drag, blag, prij atan, dražestan, pater festivissime, caput, blaga (dobra) duša; alcui facilis et f., Ter., puer; pueri quibus nihil potest esse festivius. S) u govoru: veseo, šaljiv, dobre volje, oratio, dosjetljiv; acroama, zabavan; sermo; homo. festuca i tistuca, a e, f. meton. prutić, (ea Ingenuan’ an festuca facta e serva libera est?) Plaut. kojim se pretor taknuo roba puštajući gana slobodu, Plaut.tp. slamka, herba crevit in festucam, Plin. klasa. 2) malj, tigna sesquipedalia . . . fistucis adegerat, Caes. festus, adj. svečan, dies f., praznik, blagdan; natalem (diem) festum habere, rođendan slaviti; dies festos agere, celebrare; * f. lux (= diesj; * tempus; * luces; * dapes, * festa fronde; * chorus; * pagus na svečan način ; (Tao.) vestitus (stajaće, svečano), domus festa ornatu, f. Antiochensium plebem; (Plin. ep.) clamores, veselo klicanje; * supst. festum, i, n. svetkovina, svečanost; i pl. Eesulae, etc. v. Faesulae etc. fetialis i faetialis, adj. fecijalski, jus; legatus glasnik (ponajviše 4 f. glasnika za sklapanje saveza Ud.), caerimoniae, fecijalski; ponajviše kao supst fetiales, lum, m. fecijali, zbor od 20 svećenika u Rimu, koji je s nekim ceremonijama mir, primirje i saveze sklapao, razmi■ riče i zavade s tuđim državama razvodio, nepravedne (impia) ratove priječio, od država, ; koje su savez prekršile ili Rimljane uvrije< dile, zadovoljštinu tražio, ane dobivši je rat navješćivao. : fetura, ae, /. [fetus us, m.] 1) rađanje, ras■ plod. 2) u ljudi, podmladak , omladina; mlad u životinje.

412

fervor—fetura