Topola

ferriterium, ii, n. [ferriterus] tarionioa željeza, šaljivo = ergastulum, stan robova, jednom Plaut. Most. 3,2, 55. ferriterus, i, m. [ferrum— tero] tarigoožđe, šaljivo rob zdkovan, jednom Plaut. Trin. 4,3, 14. ferritribax, acis, m. [ferrum — zdipio] = ferriterus, Plaut. Most. 2,1, 9. * ferrugineus, adj. [ferrugo] rdav, tamnosmeđ, zagasit, mrk, palliolum, Plaut.; * hyacinthus; * cymba, Harontov. ferrugo, inis,/, [ferrum] 1) - j- rđa; tp. * f zavist, jal. 2) melon, mast (boja), rđava, modro crvenkasta, sinja, tamno smeđa, ili uopće mrka, zagasita, * Iberskog grimiza; * bogova morskih; * podzemnoga svijeta (podzemlja); * zamagljena sunca. ferrum, i, n. 1) željezo, gvožđe; melon, oruđe željezno, n, pr. * sjekira, * plug, * ko vrši l o (za kovrčenje kose), *p isaljka, * britva ili nožice (škare, rnakaze), napose: oružje (mač, koplje i dr.), ferro, cum ferro , oružjem, s mačem (u ruči), oružanom rukom, ferro ignique, ferro atque igni, (rijetko) igni ferroque, ognjem i mačem, minari, vastari; fper ignes ferrumque petere alqti, -j- alqm ferro consumere; -}• ferro flammaque consumi; -[ferro se interimere; -]- stringere ferro; -j- multos ferro aut fuga exstinxit; ipsum fame ferroque clausum tenet; semperne in sanguine, ferro, fuga versabimur? Sali. Jug. 14, 10.; ferro (mačem) decernere, jednom Cio. Att. 2, 16, 4. šaljivo o Pompeju, tam vehemens vir tamque acer in ferro, lako vatren u boju, junačina, nebojša; * ferro lacessere, * cernere; ad ferrum exhibere senatores, na gladijatorsku borbu, Suet.; f. armare, oštriti, Qwint. 2) * tp. o nemilu srcu, kamen, in pectore ferrum gerit; rigidum ferri semina pectus habent, ferrumino, 1. [ferrumen, lem, lijep] slij ep i ti, zalij ep i ti, •{• muros bitumine; pren. šalj. labra labellis, prilijepiti, Plaut. fertilis, adj. s komp. i sup. [fero] 1) roda n, plodan, obilat, bogat, pun, ager quamvis fer. sine cultura fructuosus esse non potest; * Africa; * annus; * herba; * seges; * oliveta; * serpens; ager f. aliorum fructuum, Gallia f. hominum frugumque; insula agro, Liv.; campus übere f., obilat plodom; tp. * pectus; * horae. 2) plodotvoran, Nilus; dea f. = Ceres; Bacchus f., davalac plodnosti. fertilitas, atis,/. [fertilis] plodnost, rodnost, agrorum, loci; -j- odorum; i o ženama, Rheae; barbara, žena. * fertus, adj. [fero] rodan, plodan, na pjesničkom mj. u Cic. or. 48, 163. ferula, ae,/. [nonnulli ferulam a feriendo ducunt ; hac enim pueri castigari solent, Isidorus]

prut, šiba, trstika, metan, žitka; Hor. Ov. ferus, adj. ]ipr/() = #/;o] 1) divlji, neukroćen, netežen, pust, samonikao, u pustoši rastući, živući, bestiae aut cicures aut f. ; belua; victus; * fructus; * mons, f equus; supst. a) fera, ae, f. (sc. bestia) zvijer, u pl. zvjerad; * o morskoj nemani; * o zvijezdu, magna minorque f., veliki i mali medvjed ili kola. b) * ferus, i, m. zvijer, divljak (Ov.), vol (Ov.), konj i drveni trojanski (Verg.) = fera. 2) trop. o značaju i naobraženosti: divlji, okrutan, nemilosrdan, tvrda sroa, surov, neotesan, immanis et ferus; vita agrestis et f. ; homines f. ac barbari; * Britannos hospitibus feros, faoinus foedum ac ferum (iz divlje ćudi potekao); * hiems, ljuta; * sacra, okrutne (o žrtvi čovjeka); * ensis, oštar; * bellum; * caedes; * diluvies; * dolores, ljut; * corda; * Jupiter; * Aeneas; * Carthago. ferve-facio, feci, facium. 3. usjati, skuhali, pix, jacula fervefacta; vinum fervefactum, varenik. fervens, tis, adj. s komp. i sup. [partio, od ferveo] 1) usjan; vreo, kipuoi, aqua, ključajuća voda ; glandes; j us (juha) ; * rota ; * vulnus, jošte topla, mlada rana. 2) tp. žestok, napržit, animus; * rapido ferventius amni ingenium; latrones, bijesni, ljuti, PLaut. u. Oie. ep. ferventer, adv. sa sup. [fervens] žestok, f. loqui de damnatione, ferventissime concerpi. Cael, u Cio. ep. ferveo, ferbui, 2. i prelklas. * fervo, 3. 1) vreti, ključati, vruć biti, o jestvinama, Hor.; pren. * o jaku gibanju i nemiru: vreti, hučati, zaujati, omnia vento nimbisque. 2) a) * vrvj eti examina (apum) de bove, kuljaju iz ...; opere omnis semita, vrvi poslenicima, instructo Marte Leucaten, o poredanom brodovlju; tp. * fervet iramensusque ruit profundo Pindarus ore, uji, huči. b) o strastima: kipjeti, gorjeli, plamtjeti, planuti, usque eo fervet; * caede, bješnjeti; * animus ab ira; * pectus avaritia; * opus fervet, revno se radi ili nastoji oko . . . fervesco (fervisco) —, 3. [ferveo] uzavreti, ugrijati se, Plaut.; fervescentes aestus, Plin. ep. fervidus, adj. s komp. i sup. [ferveo] 1) vruć, vreo, ključajući, kipući, usjan, gorući, pars mundi; * Aetna; * ictus (sunča)-;- * sidus ; * rotae; * aestus; *axis; * aequor; * mustum; * merum fervidius; * vina; diei fervedissimum tempus. 2) tp. vatren, žestok, fer. ingenia, vatrenjaoi ; genus dicendi; oratio fer-

411

ferriterium—fervidus