Topola

hominum fidem implorare; (Plaut.) dii, obsecro vestra fidem. 3) što je vjere do stoj no, a) vjerodostojnost, pduzddnj e, uzdanica, istina, sigurnost, izvjesnost koje vijesti (sr. auctoritas), orationi fidem afferre; alcjs rei fidem imminuere; fides tabularum; literae habent auctoritatem et fidem; alqd facit fidem judicii mei [različito od I)J; fides fit alcui, čini se komu nevjerojatno ; addita rei fides, stvar je postala vjerojatnija; * dare fidem alcui rei; si qua fides vero est; -j- fidem quaerere, b) siguran dokaz, manifesta fides s aco. e. inf.; * f. manifesta (so. urbis captae); ad fidem criminum, * sum fides vocis (dokaz samo) o)* izvjesnost = siguran uspjeh, verba fides sequitur, ispunjaju se; fidem nancisci, zbiti (ispuniti) se; promissa exhibuere fidem, ispuniše se; en haec promissa f. est, evo tako se obećanje (proroćišta) ispunja; pollicitam dictis adde fidem, održi riječ (obećanje). 2. fides, ium, /. (* sing.) 1) (upr. struna, žica). 2 f meton. glazbilo sa žicama, lira, lutnja, citara, f. et tibiae; canere fidibus, (Ter.) scire; discere, docere fidibus; * fidibus Latinis, pjesma; * Aeoliis, * canoris, * severis; * Teia; sume fidem, fidicen, inis, m. [fldes-cano] 1) ait aras. 2) pren. * pjesnik lirski. fidicina, ae,/. [fldes-cano] oitar ašica, Plaut. Ter. fidicinus (-cinins) adj. [fidicen] oitar aški, jedn. Plaut. Rud. prol. 43. fidicula, ae, f. [dem. od 2. fides] češće u pl. 1) citarica, Urica, jedn. Cio. n. d. 2, 8, 22. 2) -[- uže, konop, mučilo za robove. Fidius, ii, m. [fldes] Fidij e, pridjev najvišemu bogu Jupiteru kao bogu vjere, grčki Ztvg nlariog i sabinski bog Sancus, spojen s deus (dius = Jupiter, divus), per deum Fidium, vjere mi, tako mi boga! Plaut.; me Dius F. = mehercules, formula uvjeravanja ti bože znaš! boga mi! apsol. Sanco Fidione referrem, Ov. fast. 6, 213. fido, fisns sam, 3. [srodn, s 1. fldes] uzdati se, vjer ovati, pouzdati se u . . . sibi; hac duce; prudentia; * nocti; * ope; * fuga, * fugae; s aco. o. inf.; * s inf. fiducia, ae, f. [fido] 1) pduzddnj e, uzddnje u koga ili u što, habere fiduciam rerum suarum; f. alcjs, u koga; sui, uzddnje u samoga - sebe ; (Com.) mea, tua, u me (se) itd.; loci; f. arcae meae, uzdajući se u svoju kesu; qui tuae mandatus est fidei et fiduciae = pdvjeren pasci, Plaut.; * quae sit f. capto, u što se uzda sužanj ; * humanis quae sit f. rebus, ko-

liko se može uzdati u ljudske stvari; napose; uzdanje u samoga sebe, odvažnost, hra broš t, plenus fiduciae ; non minore animo ac fiducia; qua fiducia castra expugnari posse confidimus? -f- consilia plena fiduciae. 2} jurist, t. t. a) predavanje stvari vjerovniku na vjeru pod uvjetom, daje mora vratiti, kad se izmiri dug, per fiduciae rationem fraudare alqm; formula fiduciae; judicium fiduciae; sudbena istraga o tom, što se stvar dana komu na ostavu ne će da vrati; in fiducia, in fiduciis, u stvarma predanim komu na vjeru, b) kao zalog povjerena svojina, zalog, hip o tek a, f. accepta; ostava, f. accipere, primiti ostavu, da je onda izručim oblasti; committere fiduciam alcui. fiduciarius, adj. [fiducia] na vjeru povjeren, na privremeno po sj edo vanj e, na privremenu upravu, fiduciariam operam obtinere, biti povjerenikom, Caes. b. o. 2, 17, 2.; urbs; -f- regnum, imperium, -j- dominatio, fidus, adj. s kamp. i sup. [fido] pouzdan, pošten, vjeran, amicus f.; conjux; * s gen. regina tui fidissima, tebi tako vjerna; pax; fuga, bez pogibli; custodia canum; (Liv.) animus, postojan; ne quid usquam fidum proditori esset, da ne bi nigdje vjere bilo (riječ se održala) izdajici; -j- * alcui; * f rebus alcjs; * ensis; * aures; * silentia; f pons; f potentia; -J- oratio; f oppidum appulsu; * nox fidissima arcanis; * statio male fida carinis, nesiguran ; (Liv.) fidissimum annonae subsidium o Siciliji; -j- mons f. nivibus. figo, fixi, fixum, 3. 1) pripojiti, pritvrditi, pribosti, udariti u . . . clavum; mucrones in cive, zatjerati, (Lior.) arundo in vertice fixa; -{- sarissam in medio gutture; -j- sagitta in medio crure fixa, zabola se; f. clavum zabiti; * Necessitas clavos summis verticibus; virus in venas, uštrcati u . . .; humo plantas, saditi; * in trivio fixum esse (ležati na . . .) ob assem; * in gelida ripa; acus figit comas, sapinje; * oscula, cjelivati; * dicta animis, usaditi u pamet, upamtiti ; (Tao.) dictata vocesque quas penitus animo figeremus; * modum nequitiae, doskočiti, na put stati; figere alqm in cruce, -j- alqm cruci, pribiti, na križ propeti, arma i Slion. in postibus, * ad postes, * postibus, oružje svoje ili tuđe (za znak pobjede) po svršenu ratu o vrata objesiti; * dona columna kao prilog u hramu; f. leges/ javno pribiti, proglasiti, tabulam immunitatis; senatus consultum aere publico (Tao.) usjeci; * animo fixum sedet, zabijena je u glavu, upisano u pamet. 2) tp. a) uprijeti, upirati, upraviti, mentem in alqua re, zadupsti se u sto; * oculos, * vultus in virgine; oculos solo, oči uprijeti u zemlju;

415

fides— figo