Topola

* pupulas cibo (dat.) ; (Tao.) Caesar in silentium fixus, zaduben u m. b) * ustaviti, vestigia = stati, ustaviti se; fixus manebat, Imo prikovan stajaše, ne micaše se s mjesta, o) okovati, caligulas auro, pobiti zlatnih davala, u . . ~ Just. d) probosti, probušiti, * cervos, uhiti, * columbam; -{• animalia; f figi telis; f pilorum missu; tp. bockati, peckati, maledictis f. alqm i samo, f. alqm, psovati, grditi, * figi dolore, probadati. ffgulus, i, m. [fingo] (pretkl. i kasti.) lončar, Figulus, Figu l, pridjev rimski gl. Nigidius. figura, ae,/. [fingo] lik, figura, oblik, slika, prilika, oris, (Ter.) animantium forma et f. ; f. hominum, f. humana; muliebris; fictilis; navium; * lapidis figuram trahere (primiti), * fallax f, ljepota; formam aliquam figuramque (animorum) quaerebant; (Tao.) formam .ac figuram animi magis quam corporis complectantur. Napose * sjena pokojnoga, atom, illas igneas Epicuri, Qnint. 2) tp. a) oblik, svojstvo, kakvoća, negotii; vocis, obrazovanost; -f- orationis; optima species et quasi figura dicendi -- uzor (idejal) rječitosti; quaedam quasi forma figuraque dicendi ; vrsta, rod, * figuras (vrste životinja) rettulit antiquas; * mille f. pereundi, b) kao govornički t. t. (tek od KvitiL), lik, figura (govornička; sr. figuro), figurae sententiarum et verborum [sr. forma 2), insignis, lumen 2) a)J ; pripravljao je za tu porabu Cio. de opt. gen. or. 5. sententiis et earum formis tanquam figuris; -J- podrugljivo peckanje. figuro, 1. [figura] 1) likovati, praviti, stvoriti, mundum; figurata terga boum. 2) tp. a) * os tenerum pueri, stvara mu jezik, b) \ pomišljati sebi, inanes species anxio animo. o) -}- u retor., prilikama i figurama uresiti, nakititi, plurima mutatione figuramus, služimo se figurom izraza radi izmjene; egregie, krasno govoriti u figurama; varie f. filia, ae, f. kći; * pinus f. silvae; * Massilia Grajum f., utemeljena od Grka. filicatus (fel.)j adj. [filix] papra ću (izrezucanom) ukrašen, samo tp., paterae, lances, filiola, ae, fi [dem. od filia] kćer ca, kćerka; sarkast. o mekoputnu čovjeku, Cic. Att. 1,14, 5. filiolus, i, m. [dem. od filius] sinak, sinčić. filius, ii, m., sin; filii, djeca uopće; * filii Celtiberae, stanovnici C., Celtiberoi; post, a) terrae f., nepoznata roda, b) (Hor.)t fortunae, srećko. filix, icis, f. [ž'h|] paprat; uopće korov. filmu, i, n. 1) nit, u tkanju ili u pređi, capite velato filo, meton. = vunena povezača ; * filo velatus; * velamina filo pleno, grubo tkanje;

posl. pendere filo (tenui), o (tankoj) niti vi- | sjeti; o drugim stvarma: * croci, vlakna; * lyrae, žice; * nit života, koju predu Parke , ' trium sororum; extrema f. legere. 2) tp. o govoru, umjetninama i umotvorinama: način u izrađivanju, oblik, slog, tenue argumentandi f., oratores illi erant paulo überiore j filo; aliud quoddam f. orationis tuae; * poemata deducere tenui f. Fimbria v. Flavius. fimbriae, arum , f. rese u odijela, vlakna; f. kuvrcice, cincinnorum, Oie. fimbriatus, adj. [fimbriae] resama na kič en Suet. fimus, i, m. limum, n. gnoj, đubre; tp. blato, kal, nečist (f.). findo, fidi, fissum, 3. cijepati, rasoijepiti, kalati, raskoliti, * lignum; -j- equus | ungulis fissis; * agros sarculo; * terras vomere, razor ali ; * aera, letjeti ; * fretum; * aequor, sječi, broditi; * dies hic f. mensem, raspolavlja ; * via se findit in partes ambas, dijeliti se; hac insula quasi rostro finditur Fibrenus, razdvaja se; -J- o valovima; findor, pukao bih od jeda, Plaut. ; cor meum et cerebrum finditur, koče da pukne (od jeda), Plaut.; * via scinditur cuneis, krči se; * inimicam terram rostris, vrtjeti u itd. fingo, finxi, fictum, 3. 1) tvoriti, stvarati, praviti, graditi, pripravljati i sličn., nidos, favos, corpus; j domos; natura fingit , hominem; quae natura prona atque ventri | oboedientia finxit; * opprobria in quemvis; : napose o plastičkim umjetnicima, e cera; a ; Lysippo fingi volebat; ars fingendi, kiparstvo; ■ imago facta, kip ; * versus; * carmina; * vultum in pejus, nagrditi; •}• poemata; * verba; : * cujus (libri) velut vanae fingentur species; i) * sua (svoj upliv) minora, prikazivati ; a qua (mente) is (vultus) fingitur, koja se u obličju . izražaje; * lambendo mater in artus fingit; * mella, praviti; * corpora lingua, o vučici, i ližući jezikom dati pravo lice; * s drugotnim pojmom ređanja : urediti, uređivati, prirediti, udesiti, potkresati, kititi, vitem ; putando; conias; crimen; fingi cura mulierum ; f se fingere alcui, kititi se za koga ; vultum, učiniti se prijatan, Ijuveno gledati (na koga); \ \ (Ter.) vultus quoque hominum fingit, i obličja . ; ljudska zna pretvarati. 2) tp. a) pretvoriti, prenapraviti, preobraziti, vitam subito flecti fingique non | i posse; * miserum fortuna Sinonem, učiniti, b) : ( obukom stvoriti, nadbraziti, obrazo- vati, vladati, ur e diti, birati, oratorem, |? p vocem, animos; se totum ad arbitrium alejs; . ; se ex forma rei publicae, raditi prema; '■ equum ire tenera cervice; * fingitur artibus a

416

figulus—fingo