Topola

fissio, onis,/. [findo] cijepanje, dioba, jedn. Cie. n. d. 2, 63, 159. fissum, i, n. [partio, od findo] samo u haruspikd (haruspices) pukotine u jetrima (ornoj džigerioi). fistuca, ae, /. malj, bat. fistula, ae, /. 1) cijev, napose u vodovoda, čunak (ponajviše od olova). 2) trska (od više manjih cjevčica sastavljena), frula (pastirska); svirala (ffoptyf); (Cio.) eburneola. 3) nekalci čir. flstttlator, oris, m. [fistula] svi ra c, fr ulač, jednom Cio. de or. 3, 61, 227. flsttllatus, adj. [fistula] ojevnat, šupalj, tabulae. fixus, adj. [partio, od figo] pribit, udaren, dakle: čvrst, stalan, nepromjenljiv,nepomičan, određen, vestigia; bonum; decretum; maneat et fixum sit, da stoji tvrdo; * flammae, nekretnice (zvijezde). flabellifera, ae, /. [flabellum i fero] lep e zono sa (ropkinja), jednom Plaut. Trin. 2,1, 22. flabellulum, i, n. dem. od flabellum, lepezioa, ■m ah ali ea, jednom Ter. Eun. 3,5, 50. flabellum, i, n. [upr. dem. od flabrum] lepeza, mali alio a, * flabella caudae (razvijena krila) pavonis; pren., cujus lingua quasi flabello seditionis illa tum est egentium contio ventilata. flabilis, adj. [flo] uzdužan, zračan, jednom Cio. Tuse. 1, 27, 66.; nihil f. aut igneum. * flabra, orum, n. [flo] duvanje, ventorum; austri; konkr. vjetrovi. flacceo, 2. [flaccus] mlitav biti, malaksavati, Messala f., klone duhom tražeći službu, pala mu krila. flaccesco, 3. [flaccus] vehnuii, sahnuti, tp. m litavjeti, malaksavati, oratio. Cio. Brut. | 24, 93. flaccus, adj. mlitav, pren. s klempavima i ušima, klempo, Oie. n. d. 1, 29, 80. Odatle : Flaccus, Flak, pridjev više rimskih plemena i pjesnika Horacija. flagello, 1. [flagellum] bičovati, f alqm; * robora parte caudae. flagellum, i, n. [dem. od flagrum] bič, kandžija, napose za kažnjivanje robova i zločinaca (sr. scutica) caedi flagellis; * horribile; * sublimi f. tange Chloen (o Veneri); * remen u koplja; * vršike u loze; * hvataljke u morskih polipa. flagitatio, onis, f. [flagito] živo zahtijevanje, živa molba; i u plur., crebrae f. populi. flagitator, oris, m. [flagito] silovit zahtjevne, napose da se dug plati, riječ održi, triumphi; pugnae; o tužitelju (Liv.).

flagitiose, adv. s komp. i sup. [flagitiosus] sramotno, prijekorno, ružno, ga dn o, mrsko. flagitiosus, adj. s komp. i sup. [flagltium] sramotan, prijekoran, ružan, mrzak, gadan, homo; civitas; vita; socordia; (Sali.) s dat., viro. flagltium, ii, n. [od flagito, upr. silovito zahtijevanje ] 1) sramotno, ružno, sramčta, prijekor, nevaljalstvo, stupra et £; scelera et f.; flagitia atque facinora; -J- flagitia atque dedecora; facere, committere (počinjali), dicere f., tanta f. et facere et dicere; (Sali.) flagitiis se decorare; ista flagitia Democriti, sramotne riječi; napose svaki prekršaj, kojim vojnik vojničku svoju čast krnji, te se tim sramoti, quo cujusque animus fert, eo discedunt, neque idflagitium militiae dicitur; (Tao.) flagitia militiae, sramotno vladanje; non poenam flagitii tolli dico oportere; (Tao.) scutum reliquisse praecipuum f.; odatle (Com.) kao psovka, f. hominis, gad, grdoba. 2) iz sram otnih djela potekla sramota,rug, pogrda, neque gloria movemini neque flagitio; flagitii plenus atque dedecoris; flagitium (za nešto sramotno, nepošteno) putas praeesse agro colendo. flagito, 1. silovito i žestoko zahtijevaii, iskati, tražiti, prositi, alejs auxilium, alqd, alpm ab aliquo; ab alquo promissa per literas; alqm alqd; flagitatur alqd ab alqo, ili = zahtijeva se, da tko što učini, ili = netko nešto zahtijeva; f. ut, i s osobitom kratkoćom flagitabam, ut de me sententias dicerent = ut de me sententias dicere liceret; sr. peto 3) b); * s inf. refici; -j- ministros in tormenta; apsl.; napose a) o stvarma: silno zahtijevati, tražiti, iskati, quae tempus f.; quid artes a te flagitent; causa f. b) želje t i, znati, rado saznati, crimen; * s quaest. indir.; (Plaut.) nomen flagitatur, c) tjerati, goniti na swd, alqm peculatorem, jednom Tao. hist. 1, 53. flagrans, tis, adj. s komp. i sup. [partio, od flagro] gorući, plamteći, vruć, aestus; * oculi; * genae, žarak ; * oscula; flagrans sidereo clipeo , sjajući; ]-oculis; tp. plamteći, žestok, strastan, živahan, živ, divlji, multitudo; cupiditas; te flagrantissimum acceperam; -f quis (moris) flagrantem retineret; * tumultus f., strašan; * amor; f flagrantior inde vis. flagranter, adv. [flagrans] vruće, žestoko, flagrantissime cupere, Tao. ann. 1, 3. flagrantia, ae, f. [flagrans] žar, vatra, oculorum; tp. f. flagitii, pohota sramote, besramnik, Plaut.

419

fissio —flagrantia