Topola

ajens, ain’ gledaj ajo. ajo, verh. def. 1) tvrditi, potvrđivati, (oppos. nego); quasi ego curem, quid ille ajat aut neget; nunc ajunt, quod tum negabant. 2) uopće reći, veljeti, da je što tako (sravni dico; najčešće u oratio obliqua ; sravni inquam), eum ego ex jure Quiritium meum esse ajo; ait ille idem sibi videri; s dva aoc.: quos ait Caecilius stultos senes, eos significat credulos; sordidum me et incultum moribus ajunt; * o fortunati mercatores! gravis annis miles ait; * quid, ait, tua maxima prodis? ovako napose u formuli a) ut ait, kako veli ut ait Homerus ; ili bez subjekta ut ait, kako se veli, štono se kaže; uti mos vester ait kalio vi znate reći, Hor. b) ut ajunt ili quod ajunt kako vele, štono se veli, štono kažu, štono j e rij eo, o praeclarum custodem ovium, ut ajunt, lupum ! agamus igitur - , ut ajunt, pingui Minerva. Napose valja pamtiti a) ain’ ( mjesto aisne) ain’ tu, ain’ vero, ain’ tandem, u razgovoru, da se izrazi čuđenje, ukor itd., zar zbilja! zaista? je V moguće? ain’ tu, Scipio hic Metellus proavum suum nescit censorem non fuisse? Ain’ tu, verum hoc fuit? ain’ tandem, insanire tibi videris, quod etc. p) u razgovoru quid ais? što veliš? y) ajens, ntis, tvrdeći, negantia contraria aj entibus. Ajus Locutius (Loquens), Aj Lokuoije, personifikovan glas, koji je Rimljanima g. 864. pr. Is, oglasio, da Gali dolaze, i komu je Kamil .zatim, kad se to obistinilo, kao bogu posvetio hram. ala, ae,/. [skraćeno od axla, axilla] I) krilo u ptice; ei aquila suspensis demissa leniter alis pileum aufert; * niti alis; quatere alas; o pčelama, * alas eripere regibus apum; * pandere alas ad solem aestivum; često u prilici kao o bogovima itd., * madidis Notus evolat alis; * mors artris circumvolat alis; o munji, o jedrima, * velorum pandimus alas; * classis centenis remiget alis; * alarum remigio volare veslajućim krilima; * alis allapsa sagitta pernata strjelica. 2) u oovj eka: pazuho, * ne forte sub ala fasciculum portes librorum; polypus an gravis hirsutis cubet hircus in alis. 3) o vojsci: krilo. Legiji na desno i na lijevo stajahu konjanici, poslije i savezničke čete (konjanici njihovi), odjel tih četa zove se ala, a vojnici se zvali alarii krilaši; sravni alarius; * preneseno o lovcima, koji su jahali desno i lijevo Eneji i Didoni, dum trepidant alae. Alabanda, ae, f. ili orum, n. Alabanda, grad u Kariji; odatle 1) Alabandensis, e, adj. alabandski, Philocles; supst. Alabandenses, ium, ■m. Alabanđani. 2) Alabandeus, Bos , m. [yllaparčtvi] = Alabandensis; plur. grčki nom. Alabandis [Alabandeis, 'AhfuiAtTg] = Alabandenses. alSbarcbes, ae, m. alabarh, vrhovni carinar. Ovako se zove ironično Cn. Pompejus, koji se hvalisao, da je carinske dohotke rimske povisio. alacer, eris, ere i alacris, e, adj. s komp. živ, vatren, veseo (sravni acer; laetus), videbant Catii in a,m alacrem atque laetum; iste repente ex alacri atque laeto sic erat humilis atque demissus; s oznakom, da je tko na što gotov s praep. ad; bella suscipienda Gallorum alacer et promptus est animus; s abi., da se pobliže oznaci svojstvo: alacres animo sumus; alacri et prompto ore ac vultu; alacri clamore; omnium animos alacres videt; o životinjama : feras bestias videmus alacres et erectas vadere; equum alacrem laetus aspexit; * alacris voluptas vesela slast ; alacris clamor, alacritas, atis, f. [alacer] vatra, živahno st, v atr eno st, egregia animi; ingenti alacritate clamor est sublatus; mira sum alacritate ad litigandum; summa rei publicae defendendae alacritas; alacritas studiumque pugnandi; clamor Romanorum alacritate perfecti operis sublatus udariše u radosno živahno klicanje radi dovršenoga djela; canum alacritas tanta in venando. alacriter, adv. s komp. [alacer] živo, veselo ; Just. alSpa, ae, /. duška, priušak, zaušak, alapam ducere alicui dušnuti, puštajući roba na slobodu dušnuo bi ga gospodar, zato multo majoris alapae (sloboda) mecum veneunt, Phaedr. alarius, rijetko alaris, e, adj. [ala] krilni, (samo o vojsci), cohortes alariae’ alarii equites; cohortes alares, Liv. Ovako alarii krilaši, t. j. cete, koje su bile legiji na krilima i to: alariae cohortes pješaci, a alarii ili alarii equites konjanici; aerarii Transpadani; alares, ium, m. = alarii, n. p. alares Pannonici, Tao. * alatus, adj. [ala] krilat, plantae (Mercurii); pes (Mercurii); equi (Phoebi), alauda, ae, /. 1) ševa, 2) jedna galska legija, koju je Cezar na svoje troškove uzdržavao, nazvana tako po nakitu na kacigi, alaudae ili alaudarum legio, Cio. aliizdn, onis. m. [ulu(u>v\ hvališa, grčka komedija, po kojoj je Plaui svoju igru miles gloriosus pisao. Alba, ae, f. Alba, ime mnogim gradovima 1) A. longa grad u Laoiju, osnovan od Askanija Enejevida; odatle Albanus, a, um, adj. albanski; supst. a) Albani, orum, m. Albanci; b) Albanum, i, n. Alban, rimski municipij Alban blizu Albe longe. Upravo je neutrum k izostavljenoj riječi rus. 2) Alba Pucentia, grad u Samniju; odatle Albensis, e, adj. albanski supst. Albenses, ium, m. Albanjani.

ajens— Alba