Topola

na otoku, Sheriji; k njemu je Uliks zalutao vraćajući se od Troje. Na glasu bijaše raskošni život na njegovu dvoru * Alcinoi juventus; i njegovi vrtovi * Alcinoi silvae; odatle * poma dare Alcinoo = raditi nešto suvišna. Alcis, is, m. nekako božanstvo u Germana, Tao. Germ. 43. 10. Alcmaeon, onis, m. [AI-s.gauov] Alkmeon, sin Amfiarajev i Erifilin [Eriphyle], vođa epigonski protiv Troje; übio je svoju majku, što je skrivila smrt očevu, a zato su ga Parije progonile. Alcmena, ae, f. i Alcmene, es, /. (AXxprpirj, Alkmena, kći Elektrionova, žena Amfifrionova, majka Herkulova (po Jupiteru) i Ifiklova (od Amfitriona). Alco ili Alcon, onis, m. [)A).x ojv] Alko ti, a) sin Airejev; b) nekaki livničar sa Sicilije, Ov. o) ime, pastirsko i ropsko, Verg. Hor. * X alcyon, onis, f. \uixvc6v] ptica zimorod, ledarioa, (dobro lat. alcedo). Alcyone, es,/! [A).xv6vrj\ Alcijona, kćiEjotgpa, žena Cejikova (Ceyx). Nad je Gejik potonuo s razbivšim se brodom, utopila se i ona, a Tetida je zatim oboje pretvorila u zimorode, Ov. alea, ae, /. kocka 1) igra na Ivo ck e, uopće igra na slijepu sreću, hazard, alea ludere; perdere aliquid in alea; tempus aetatis in alea consumere; * alea nudat aliquem. 2) trop. slučaj, sreća, uopće, što je neizvjesno helli; alea inest in aliqua re; rem in aleam dare, committere rizikati što; iri dubiam aleam alicujus rei ire riješiti se na neizvjesnu igru za što; * opus plenum periculosae aleae puno pogibli, puno rizika. aleator, oris, m. [alea] kockaš, igrač na kocku, komu je igra kao zanat. aleatorius, adj. [aleator] kockaški, igraći, damna gubitak u igri. alec, (bolje allec), ecis, n. [&).;] salamura, riblji rasol, sauce, [od ribe lokarde, (scomber) i morske vode], Hor. Po Pliniju talog garum-a. Alecto, (us), f. ['Altixtu 3] Alekta, ime jednoj Furiji, Verg. ileii campi, [to 'Alrfiov ntSiov od u).>] lutanje] žilorodna ravnica u Ciciliji, gdje je Belerofon oslijepljen Jupiterovom munjom lutao. Alemanni, orum, m. Alemani, družina germanskih naroda, Aurel. Vici. Eutr. aleo, onis, m. aleator. * ales, Itis, gen. pl. * alituum. 1) adj. krilat Pegasus Hor.; puer == Amor, Hor.; deus = Mercurius, Ov.; equus = Pegasus, Ov.; = brz, hitar, auster, Verg.; passus, Ov. 2) supst. oomm, ptica (sravni volucris; ponajviše u slogu uzvišenom i o većoj plici; sravni avis); osobito u augurskom govoru ptica , koja

svojim poletom zlamenje daje (sravni oscines), aves quasdam et alites et oscines rerum augurandarum causa esse natas putamus; ex alitis involatu auguror; često znaci ales uopće ptica, osobito u pjesnika: eam alitem ea regione caeli venisse, Liv.; ales Caystrius = labud, Ov.; Daulias = slavuj Ov.: cristatus = pijetao, Ov.; ales praenuntius lucis = pijetao, Ov.; ales albus = labud, Hor.; ales canonis = labud, Hor.; fulvus Jovis ales = orao, Verg.; Junonia ales = paun, Ov.; Palladis ales = sova, Ov. U prilici znači ales pjesnik Maeonii carminis ales, Hor.; trop. * zlamenje, kob, cum bona, mala, lugubri alite dobrom, zlom itd. kobi. ilesa, gledaj Halesa. AlSsia, ae, f. Alezija, grad u Oaliji lugdunskoj, sada Allse. Aletrium, ii, n. Aletrij, gradu Laoiju; odatle Aletrinas, atis, adj. aletrijski, i Aletrinates, ium, m. supst. Aletrij ani. llexander, dri, m. [AXQavSqog] Aleksandar, često ime muško; najznamenitiji su 1) sin Prijamov, obično Paris zvan, koje mu se ime poslije nadjelo od Avfa i &U£to. 2) Al. tiranin fer ski u Tesaliji oko god. 300 pr. Is. zloglasni krvolok. 3) Al. I. kralj moloski u Epiru, brat Olimpijade, žene Filipove; 4) Al. Veliki, sin Filipov, kralj macedonski. Alexandrla, starije Alexandrea, ae, f. \'AXe£uvJpna] Aleksandrija, ime više gradova 1) Al. u donjem Egiptu, današnja Aleksandrija. 2) Al. Troas ili samo Troas, s juga Troji na obali. 3) Al. ad Caucasum, blizu današnjega Kabula, Ourt. 4) Al. ultima, na rijeci Jaksartu u iSogdijani, Curi. Odatle Alexandrinus, a, um, adj. aleksandrij ski; i Alexandrini, orum, m. supsi. Al eksandrinci. Alfenus, i, m. Alfen, pravnik, (P. A. Varus,) iz Kr emone, postolar, na glasu za Augusta, Hor. Alflns, ii, m. Alfije, ime rimskomu plemenu, 1) C. A. prijatelj Ciceronav. 2) kamatnih na zlu glasu u Rimu, Hor. alga, ae, f. alga, morska trava, od slabe koristi, zato * alga inutilis; u poslovici projecta vilior algd, Hor. (fucus vesiculosus Em.). algeo, lsi, 2. zepsli, (algeo zebem, zima mi je), sapiens si algebis, tremes ; * sudavit et alsit; algentis manus est calfacienda sinu, komu ruka zebe, Ov. (sravni frigeo), algesco, alsi, 8. [algeo] nazepsti, nah Inditi se, Ter. 1. * algidus, adj. [algeo] stude», mrazovit, leden. 2. Algidus, i, m. (scilicet mons) Algid, brdo u Laoiju; odatle Algidum, i, «.. A lgid, varošica egejska na brdu Algidu; odatle Algidus, adj. algidski.

Alcis—Algidus