Topola

vježbanom vojskom nego sa kič-masora, glavnu brigu cijele svoje vladavine posvetio vojsci i u tom postigao rezultate relativno slične podhvatima svog velikog savremenika Napoleona I.

Pošto se narod teško privikava novotarijama svake vrsti, to su Srbi u prvi mah razočarano i skeptično promatrali prve vojne vježbe momčadije u Topoli, ali kad se poslije ispostavilo, da je uvježbana vojska kragujevačke nahije bila okretnija u okršajima protiv Turaka te prema tome imala i više uspjeha, to je narod oberučke prihvatio ideju vojne discipline. Karadjordjevu vojsku obučavali su ekserciru Hrvati i Srbi iz austrijske vojske, koji su jamačno sa Karadjordjem zajedno vojevali u ratu Austrije protiv Turske i imali iskustva, što se tiče uredjenja vojske.

Karadjordje je, po ruskom uzcru, bio sastavio eksercirna pravila. I Karadjordjeva je vojska, kao i ostale evropske vojske, razredjena bila u pješadiju, konjicu i topdžije a bilo je i pionira u njoj. Borci su bili odjeveni u narodno odijelo, osim topdž.ja i dobošara, koji su se odijelom razlikovali od ostalih. Plate su dobivali borci iz državne kase po petnaest groša mjesečno, a uz to su im komordžije donosili od kuča hranu, a u povratku sa bojnog polja komordžije su ranjenike odvodili njihovim kućama. U pojedinim okruzima vojvode su bili dužni skupljati vojsku i vježbati ju, osim toga nabavljati municiju, a o svemu su raorali polagati računa vrhovnom vožđu Karadjordju. Od šest stotina hiljada duša u Karadjordjevoj Srbiji mogla se je dići vojska od svojih sedamdeset hiljada boraca.

Karadjordje je svoju Srbiju razdijelio na okruge (nahije, 21), okruge pako na srezove (knežine), a ove na opštine. Ustanovio je t. zv. Narodni Sovet i pet rninistarstava: vojno, unutrašnjih djela, pravde, prosvete i crkvenih djela i financija. Ustanovio je Veliki Sud, koji je imao da pregleda odluke okružnih sudova. Nad Narodnim Sovetom kao i nad Velikim Sudom glavni je nadzor vodio sam vrhovni vožd Karadjordje.

2

17