Učitelj

494 Учитељ

ovai svakako ćemo povoljno i pozitivno djelovati i na čisto psihičke radnje.

U prvom redu ističe se čistoća zraka, koji mnogo utječe na rad velikog: mozga. Zato je potrebno da se često školske sobe zraže i da se učenici priviknu na duboko udisanje. Nečist zrak ima mnogo ugljišne kiseline u sebi i on koči rad mozga.

Mnogi odrasli osvježavaju se kafom, čajem, alkoholom i duhanom. Kraepelin je utvrdio, da kafa i čaj zaista pojačavaju asoci· acije i to na kratko trajanje, a posijedica je obično zamor i apa· tija. Alkoho} ne pospješuje nikakve duševnz funkcije, već 00 djeluje na kretnje, pa je zato od velike štete. |

Da bi se izbjeglo uopšte naglom umoru kod rada u školi, a time i umoru pažnje is iču mnogi potrebu skračivanja školskog sata, jer jednokratn» 50' svakako je dugačko. Naravno da umor sukcesivno dolazi, kako satovi jedan iza drugog dolaze, ali da bi se ipak i tu pomoglo, po'reban je odmor. Odmor je najbolji kad djeca miruju. Trčanje, izvađanje igara i pjevanje za vrijeme odmora što je inače u pravilu kod naših škola, kao da bi se time djeca osvježila, nije nikako opravdano. Švedski psiholog Hialmar, talijanski Mossor i Meumann dokazali su eksp-»rimentima, da igre i pjevanje isto tako — dapače i u večoj mjeri — umaraju, kao i ostali nastavni rad.

Uz odmor polagati treba veliku važnost na samu nastavu Rekli smo da pažnja prouzrokuje čuvstvena stanja, pa bila to osietilna ili intelektualna. Zanimivost same nastave svakako je potrebna da spontano djeluje i tako privuče uza se učenike.

Mnogo tomu poslužuje princip radnih zajednica, kada se pred učenike iznosi gradivo u problemima, koji su u organskoi vezi, a koje učenici imaju da riješe. Tu se obižno pojavljuje čuvstvo napetosti, koje obuzimlje učenika u traženju riješenja i njegova je pažnja pritom jaka.

Osobito treba uz nehotičnu pažnju obrazovati i hotimičnu, svojevoljnu, pa će radno vrijeme školsko uz razborito ekonomisanje vremena donositi ploda i na taj način činiti učitelja i učenike zadovolinim.