Učitelj

та Учитељ

bijelci sposobni za kulturu. Bijelci da su aktivno pleme, a drugi pasivno. Agasic i Morton drže, da su bijelci, kao najviša ra a, određeni da istisnu druge rase, jer imadu više instinkte. В:јејс! 51 52 dakako najbrže i najviše razvili i ostale rase visoko nadmašili. A Aleksander Humbert izjavi se, da u principu nema nikakvih razlika između viših i nižih rasa. A Waitz kaže na ftemeliu mnoge građe, da kako ima na fizičkom području razlika između pojedinih naroda u istoi rasi i da ove nijesu manie od onih, što ih ima između dva specifično različna glavna tipa, tako isto ima i па роdručju duhovnoga života razlika nadarenosti i kulturnoga razvitka kod pojedinih članova iste rase, pače i kod istoga naroda. On misli da je duhovna nadarenost kod raznih liudskih plemena prvobitno bila vrlo vierovatno jednaka ili skoro jednaka. Što su prirodni narodi prije ili kasnije izašli iz prirodnoga stanja, misli on, bilo ie ovisno o prirodnim socijalnim prilikama u kojima su bili. Danas nema više čisto prirodna naroda. Na našoj zemlji žive sami kulturni narodi, ado i jest njihova kultura vrlo različna. Svi · поу putnici slažu se, da duhovni kapacitet indijanskih plemena niič manji ed onoga u bjelaca, no da im treba dugo i neprekidno uzgajanje, da se pomalo dignu na isti stupani, gdie su bijelci. Osobiti dar imadu oni za umjetnost podražavania. Darovitiji od Indiianaca čine se Eskimci, pa da su vrlo sposobni za obrazovanje. I Malajci i Polinezi nijesu manje duhovno nadareni od Evropliana. Isti Australci, koji se obično drže najnesposobnijim plemenom za kulturn i koji stoje na nainižem kulturnom stupnju, imadu po Wžitzu istu inteligenciju i spretnost, kao i druge ljudske rase; on po stanovitim znakovima zaključuje, da su oni s nekih uzroka pali sa više obrazovanosti.

Po dosadašnjem istraživanju možemo suditi, da su uopće svi narodi na zemlji jednako sposobni za razvoj, za obrazovanie i uz– gajanje. Kako ima u tom pravcu razlike između pojedinih ljudi, tako i među pojedinim skupinama. Uzrokom su tome prirodni tactori: geografske prilike, klima, pa povijesni i kulturni faktori.

Putnici i istraživaoci kažu, da crnačka djeca do puberteta nč zaoštaju nikako u svom duhovnom razvoju sa bijelcima, a po Hamiltonu Smithu da ih pače nadmašuju. O afričkim Tantima piše lord Wolseley, da su njihovi diečaci mnogo budniji i pametniji od muževa; dječak sve prima, ali samo do puberteta, odonda svaki je dan gori i pomalo sve tuplji, bedastiji i lijenij. Tako biva kod