Učitelj

611

mefara na melrima, koji sačinjavaju okvir kvadrafnog metra). Izbrojmo, koliko ima u ovom kvadramom melru uspravnih konaca? (10), a koliko ima položenih-poprečnih? (10). Koliko, prema fome, ima u ovome kvadr. mefru ovih rupa-prozorčića? Neka jedan od vas izbroji! (100). Kakvog su oblika ovi prozorčići? (Kvadrata). Neka jedan običnim mefrom izmeri dužinu i širinu jednog ovog prozoral Dužina je 1 dm a tolika mu je i širina. Koliko je pula ovaj prozorčić manji od celog kvadranog metra? (100). Zašto? (jer ih ima u njemu (100).

Kad smo ove male kvadratiće sačinili od desimetara, jesu li i oni desimetri? Kakvi? (Kvadrafni). Koliko kvadrafni mehlar ima kvadrafnih desimelara? (100). A koliko običan metar ima svojih desimelara? (10). Zašto? (ima samo dužinu). A zašto kv. melar ima 100 svojih kv. desimelara? (Ima dužinu i širinu). Kako obeležavamo kv. metar? (kv. m?). Kako ćemo obeležiti kv. desimetar? (kv. dm. ili dm?).

Sad pozvali razrednu zajednicu da od svojih spremljenih kartona napravi po jedan kv. desimelar. Izmerife ga i zatim, po ugledu na rad oko građenja koncem 100 kv. desimelara u kv. melru, ucrtajle u tom kv. desimefru od kartona 100 kvadralića! Sad se ponavlja isto kao i kod kv. desimeHra. Ulvrđuje se, da je kv. sanfimelar stoti deo kv. desimetra, ili da kv. desimelar ima 100 kv. sanlimelara. Izbrojmo, ko!“o u kv. mefru ima kv. santimetara? Brojati u svakom kv. desimeltru po 100 kv. santimetara, te će se nabrojali, uz pripomoć naslavnika, 10000 kv. sanfimekhara. Sve ovo zapisivali na fabli i u sveskama. (Učenici IV razreda uče preko 1000. Zalo se ovde može učenicima napisali 10 > 1000 = 10000). Zalim uputili razrednu zajednicu da jedan kvadraini santimetar na kartonu podeli na 100 kv. mm.

Sa ovolikim gradivom bi se mogao ovaj čas da zaključi i dalja obrada ove jedinke da nastavi narednog časa. Toga časa freba ponovili obrađeno gradivo i polom pozvali razrednu zajednicu na posmalranje i razmišljanje.

Možemo li da zamislimo, da su nam desimefri ovih melara, iz kojih je napravljen naš kv. metar, veliki po 1 melar? Ako zamislimo takav kvadraf, koji bi imao u sve čeliri shrane po 10 m. — koliko bi pufa on bio veći od ovog našeg kvadrala? (100). Zašto? (Površina = dužina >» širina). Vi svi znate ime one mere, koja je 10 pula veća od običnog metra! (Dekamelar). Kako bi nazvali ovaj naš kvadrat, čija bi površina bila 100 puta veća od površine kv. metra? (Dekamelar). Kakav? (Kvadrafni). Kako bi ovo napisali na fabli? (Dm?). Ko ume da nam lepo kaže — da lo na faoli napišemo — koja se mera zove kvadrafni dekamefar! — Kv. dekamelar je mera veća 100 pula od kv. mefra. — Treba još da zapamlimo, da se kv. dekamefar zove i AR. — Na tabli i u sveskama zapisafi: Ar ili Dm? = =--100%".