Učitelj

>

škole, te da su naši učitelji pregli da ih pedagogijskim instrumentom ispitaju i didaktički učine svojim. Što ie vrlo važno, ovi se radovi ističu i svojom idejnom, pa i svojom tehničkom raznolikošću. Dok na jednoj strani imamo čisto didaktičko ispitivanje, namijenjeno upoznavanju dječleg spoznajnog života, zapravo procesu učenja, odnosno obrazovania (S. Liubunčić, A. Kovačević), a na drugo1i preovladavaju biologijski i sociologiiski elementi (M. Filaidić i Z. K6hler), kod A. Kovačevića i J. Demarina susrećemo se s vrednosnim ocljenama, socijalnim i etičkim, kako prema životu uopće, tako i prema pojedinim naukama ili samom pozivu za koji se učenici sprema{u. -

Koliko |e na ove radnike i pisce u oblasti pedopsihologije i eksperimentalne didaktike uticao studij na Višoj pedagoškoi školi, naibolji je dokaz što se na istoj ovoj školi osnovao Odbor za ispitiyanılče Sposobijostieyje čijih, :Čiji'je Ošnivač DNO" čelnik bio prof. R. Bujas. U suradnji sa svojim slušačima izradio ie prof. R. Bujas do sada u nas naibolji Psihografski list za školsku djecu,) po kome je svakome učitelju omogućeno da promatra i bilježi bitne osobitosti u duševnom životu dječjem, a sve na osnovu promatranja i utvrđivanja činjenica iz ličnih, društvenih i ekonomskih prilika u kojima djieca žive. Po ugledu na ovaj psihografski list prof. Bujasa izradio je učiteli Josip Presečki svoi P sihologijski plan promatranja individualnih svoistava,”) koji se dosta razlikuje od Bujasova, a sastavlien |e prema iskustvu, stečenom u ovom pogledu sa školskom djecom.

Ovo promatranje učenika u svrhu olakšanjia rada u obuci, a naročito valiana didaktičkog držanja prema individualnostima djece, potaklo je mnoge na utvrđivanje ličnog profila, lične karakteristike pojedinih učenika. To su psihološki imenici što ih naši učitelji i pedagozi, bilo ugledajući se u slične primjere rada, bilo stvarajući OvO važno sredstvo spontano, prema vlastitim pobudama, uvode u svoju školsku praksu, pa o rezultatima svoga rada obavieštavaju naše učitelistvo putem pedagogijske publikacıje.19)

Ovom uspjelom izvornom studiju naše djece i mladeži, čime je pedologija u nas znatno napredovala, doprinijela su mnogo pedološkom interesovanju i shvaćanju u nas dvojica sarajevskih profesora kada su se odlučili da prevedu u svijetu poznato Binetovo djelo L'e.s „idte;ejsS) Iao.Odrelf ie "Sav Me-S, em e:t i S.(Modernje? isli o djetetu). To su bili prof. Milutin Popović i dr. Matiia Lopac. Binet je svakako najzaslužniji i naipoznatiji kada ie riječ o početnim koracima egzaktnog ispitivanja dječjih sposobnosti i darovitosti (»mierenje inteligencije«). On ie, svakako u Evropi, prvi upozorio na

82) Zagreb 1924.

% Krapina 1931.

#) Vidi: Psihološki imenik od Dušana Vuinovića, Savremena Škola, Zagreb, god. IV (1930), br. l; Iz mog psihološkog imenmika od istog autora, Savr. Škola, god. IV (1930), br. 3; Iz moz psihološkog imenika od Tomislava Krčmara, Savr. Škola, god. IV (1930), br. 6,te List individalnih učeničkih osobina, Napredak 1937, sv. 1/2; O psihološkom imeniku od Jesipa Demarina, Savr. Škola, god. IV (1980), br. 9/10.