Učitelj

таван аРуввеиВелАНРЕР ЕРИ евра sE 151

svestranu primjenu psihotehnike u raznim životnim oblastima, kako se to počelo prakticirati na strani, započelo se i kod nas ozbiljnije pomišliati na otvaranie posebnih stanica za psihometriju. Dakle uza već postojeću praksu slobodnog i instrumentalnog mjerenja inteligencije u našim školama, najviše u učiteliskim u vezi s predavanjima iz psihologije, iskrsava evo želia da se psihometrija prenese i u druge oblasti života, u prvom redu kod mladeži koja se sprema za razna tehnička i obrtna zvanja. I zaista ubrzo se uspostavlia u Zagrebu Stanića ха savjetovamja рг! 12хђоги гхуапја koju je 1931 osnovala Trgovačko-industrijska komora, a vodi je dr. 71. Ргегтад.

Posliednjih godina mnogo se bavi ispitivaniem inteligencije, a u vezi time i načinom rada školskih polaznika prof. К. Вијаз. U ovu svrhu izrađeni su posebni testovi, prema kojima prof. Bujas, u zajednici sa svojim slušačima, provodi broina ispitivania u zagrepačkim školama, a najviše u srednjim. U tu svrhu je osnovam i Psihologiiski institut na zagrebačkom sveučilištu, pa su o njegovu radu već izašle neke publikacije. Tako Zoran Bujas i Nikola Toth, učenici (slušači) prof. Bujasa, prikazuju kakve vrste misli postolje kod pokušanika (učenika) i kakvi se prema tome misaoni tipovi mogu kod njih razlikovati.)

Uz ova čisto psihička mjerenja (psihometrija) u Zagrebu је pokrenuta akcija i u svrhu antropometriiskog mjerenja naših učenika. Tim povodom osnovana je Antropološka sekcija Sociološkog društva, koju vodi sveučilišni prof. dr. B. Zarnik, a najviše i najpožrtvovanije pri tom učestvuje g-đa Klotilda Junek-Kučera, bivša učiteljica.

Vrlo je simpatična akcija mlađih učitelia-ica, okupljenih u Zadruzi »Ivan Filipović«, koji su, poučeni teškim iskustvom, pregli da se posebno pozabave pitaniem naše mladeži, da to ispita|u prema socijalnim, gospodarskim i duhovnim prilikama, u kojima žive školska dieca, pa da na taj način pripreme ne samo reformu svoga učiteliskog rada, već i organiziranu socijalnu pomoć. I ako ie ta akcija novijeg datuma (1937), ona se odlikuje odlučnom voljom ovog mladog učiteliskog pokreta, a manifestira se u čestim radnim sastancima, priređivanju predavanja, pa i anketa. Tako je u mjesecu decembru 1937 priređen Пјесј! Еједап) и Дасгтеђи 1 шбгхо 1ха toga pokrenuta Anketa o našoi školi. Zadatak je ankete da učitelji suradnici u svom službenom kraju ispitaju stanje školskih zgrada, higijenski i socijalni život svojih učenika, pa da o tome, prema posebno za to izrađenim arcima, podnesu svoje izvještaje. Sve to nosi, kako le rečeno, karakter materijalne i duhovne obnove naЗета sela i našega naroda. Svoja shvaćanja kao i svoje osnovne

1) Vidi: Vrste misli i tipovi mišlienia, Napredak, god. 1936, sv. 4 i 6.

| 1) Najviše zasluga oko toga imaju: Franio Marinić, pretsiednik Sekcije jugosl. učiteli. udruženja ха Savsku banovinu, Branko Skendžić, učiteli u Zagrebu i prof. K. Brossler. Vidi: Hrvatski učiteli. dom od 12-VI-1988, br. 19.