Ženski pokret

minimuma koji je zahtjevao za ženu jednu bolju i veću pouku, te pravedniji i časniji položaj u porodici do maksimuma koji je za njih predstavljao jednakost u svim pravima sa muškarcima, tako je na političkom polju feminizam polazio kroz sve boje od socialističke crvene do ružičaste liberalne i do crne klerikalne. Najjači korijen uhvatio je feminizam u Finskoj i to već godine 18S5 zaslugom dviju velikih pobornica za emancipaciju žena : gdjice Ehrenroth i Hagmann, koje su u ono doda silne članke i brošure o tom pitanju izdale i najviše ih upučivale na žene siromašnijih gradjanskih i radničkih krugova. Budući, da je u to vreme Ruska vlada pritešnjavala Finsku osobito za diktatora Bobrikova, to su Finske žene počele sve više svoju ideju da propagiraju. Za Finske je žene znamenit kongres od 1904 godine za žensko pravo glasa, a nakon umorstva Bobrikova. Na tom je kongresu zaključeno, da svaka žena koja je navršila 21 godinu, treba da ima pravo glasa; ali vlada o tome nije htjela ništa da čuje. U parlamentu koji se sastao godine 1904 —1905 došlo je pitanje ponovo na dnevni red i izazvalo veliku buru, jer se svećenstvo protivilo ženskoj političkoj slobodi, dok se je seljaštvo, gradjanstvo i plemstvo jasno izrazilo za to. Ali finske žene nisu mirovale. Gospodja Parsinen nastavija propagandu sa osobitom energijom. Ona piše brošure, sazivlje skupštine i zaklinje žene da ne odstupe prije, dok im se težnjama i željama ne udovolji. Proleterke prijete i štrajkom. U decembru 1906 sazvana je opet jedna veüka konferencija žena na kojoj je bilo oko 27.000 žena iz svih krajeva Finske i na kojoj je ponovno zaključeno da se za sve ženskinje koje su navršile 21 godinu, bilo udate ili neudate, ima tražiti pravo glasa i da se od toga ne smije odstupiti. Ova upravo divovska borba finskih žena nagnala je vladajuće da popušta. Finske žene dobiše pravo glasa godine 1906 i na prvom izboru izabraše 17 svojih zastupnika. Danas ih ima preko 30. Kod zadnjih izbora u Finskoj je najstarija žena poslanik birana već po peti put Vrlo je zanimljiv istorijat borbe za žensko pravo glasa u udruženim državama Sjeverne Amerike. U tim se zemljama bore žene već od godine 1844 i ako srazmjerno prosudimo njihovu borbu sa onom finskih žena, to ćemo vidjeti, da su finske žene kud i kamo veće uspjehe polučile od onih u Sjevernoj Americi. Prve početnice feminizma u Americi su učitelica Lukrecija

234

Женски Покрет

5 и 6