Ženski pokret

Prošle godine se održao jedini sastanak A. Ž. P. u Beogradu 15 maja 1932. Na tome sastanku je bila glavna tema rasprava o memorandumu A. Z. P., podnesenom u dobroj namjeri vladi povodom velikih redukcija činovništva, kcja je sprovedena stupanjem na snagu budžeta za godinu 1932-1933. U teme memorandumu je pored ostaloga A. Ž. P. izradila nacrt prema kojemu bi se mogle reducirati one žene, koje se megu nmmentano smatrati za materijalno zaštičene i osigurane. Protiv toga memoranduma je jednoglasno ustao i odbio ga zagrebački Ž. P. stojeći na principijelnom stanovištu, da je prvi i najvažniji cilj svake feminističke organizacije zaštita žene a tout prix i da je jedino pravedna ona redukcija, kod koje odlučuju samo kvalifikacija, sposobnost i savjesnost uradu, a nipošto spol namještenika. Ofanziva na ženski rad nemila je pojava u cijelom svijetu pa je potrebnije nego ikada, da se jače zbiju redovi svijesnih feministkinja za odbranu. Među mnogim rezolucijama i protestima ženskih udruženja na svim kontinentima jedna je od najinteresantnijih rezolucija čehoslovačkih žena. Poljakinje na kongresu univerzitetski diplomiranih žena u Lavovu nazivaju otpuštanje udatih žena antisocijalnom i nemoralnem akcijom i pozivaju svu presu i žene svih staleža na zajedničku odbranu. A vrlo je simptomatično u tem pravcu novo žensko udruženje u Njemačkoj sa nazivom »Frauenfront«, koje je osnovano u julu pr. g. u Hamburgu »za odbranu ženskih prava u državi, porodici i pozivu.” Glavni zadatak ovoga politički potpuno neutralnog udruženja jeste: 1) da se bori protiv svakog pokušaja, da se istisne žena iz političkog i javnog života, 2) da se bori protiv svakog pokušaja, da se ograniči ili oduzme ženi slobodno pravo na privredni rad, 3) da se bori protiv svakog pokušaja nasilja pri izražavanju političkog uvjerenja. - Stanovište, koje smo mi zauzele prema memorandumu, potpuno se podudara sa ciIjevima Frauenfronta, i s izjavama mnogih ženskih udruženja iz najrazličitijih strana svijeta. A. Ž. P. kanila je povesti veliku akciju za prikupljanje potpisa za konferenciju za razoružanje na tekst, koji nam je predložila Internacionalna feministička alijansa, kad je boravila kod nas u Beogradu u maju 1931. Kako nismo mogli ishoditi dozvolu za prikupljanje potpisa na ovaj tekst, nismo ni s jednim potpisom sudjelovale u ogromnoj manifestaciji u Ženevi kod otvorenja konferencije za razoružanje dne 6 februara 1932, kad su se milioni potpisa za razoružanje predavali pretsjedniku Hendersonu. Či-

njenicu, što smo u tako važnom momentu morale ostati pasivne, duboko žalimo. Organ A. Ž. P. „Ženski pokret" izlazi od 1 januara 1932 u promijenjenom obliku i sa sniženom pretplatom (36 dinara godišnje mj. 48 dinara). Napustili smo novinski format i izabrali oblik revije „lus suffragii” sa 16 stranica po broju, pa taj list i s ove skupštine kao svagda preporučamo našim članicama. II. I prošle godine održao je Pokret niz predavanja. Predavale su slijedeće gospođe: dr. Angelina Mojić—lvanović o temi: „Što hoće Ženski pokret", dr. Slava Rastovčan o temi: „Liga naroda i njeno djelovanje”. Predavanje je bilo popraćeno sa 60 projekcija, koje smo primili iz Pariza od Saveza francuskih žena; prof. Olga Osterman o temi: „Naša žena kao književni i kulturni radnik”; Sofija Lazarsfeld iz Beča o temi: „Problemi savremene žene (Žena-mati, žena-supruga, i žena u zvanju)”; Mis Hilda Wood, 'Engleskinja iz Indije o „Životu i radu žene u Indiji”; dr. Maša Živanović, pretsjednica Ž. P. iz Sarajeva o „Feminizmu za zaštitu naroda i rase”; dr. Mira Winter o „Pravnom položaju majke i djeteta”. Jedan naročiti sastanak održali smo s našim članicama 10 maja pr. g., da saslušamo i fiksiramo njihovo mišljenje s obzirom na otpuštanje žena iz različitih zvanja. Na prijedlog pretsjednice dr. Mire Vodvarke—Kočonde uveli smo u prošloj radnoj. godini feministički seminar za članove odbora. Odbornice su referirale o prečitanim feminističkim knjigama, na što bi se nadovezala diskusija, koja je znala biti vrlo živa i interesantna, S time je dakako u vezi osnutak naše biblioteke feminističkih knjiga i časopisa. U tom feminističkom seminaru referirala je dr. Mira Vodvarka—K. o brošuri Antoinette Tinti: „Erwaget die Mutterschaft”, Edita Rendi o knjizi Sofije Lazarsfeld: „Wie die Frau den Mann erlebt”, dr. Angelina Mojić—I. o „Feminizmu u Francuskoj za poslednjih 50 gedina”, Duna Реуеr o „Dojmovima boravka u Parizu s osobitim obzirom na razvoj feminizma u Francuskoj”; Draga KovačevičDugački o knjiži Helene Lange: „Lebenserinnerungen” i Milka Gavrančič o knjizi prof. Huge Sellheima: „Vier neuzeitliche Frauenfragen”. Jasno je da je korist ovakog seminara velika. Treba mnogo vremena da še pročitaju opsežne i teške študije o feminizmu, a baš vremena svakom fali. Za sve nas dan je prekratak, da pročitamo i proučimo sve, što je potrebno. Kako su referati iscrpni i opsežni. to se svaka odbornica

JANUAR, 1933

ŽENSKI POKRET

5