Ženski pokret

go su voljeli i poštivali Arriu Ly, te joj posvetili stihove i prozu punu oduševljenja za njen rad, ali najljepše pjesničke vijence savila joj je njena mati. Evo slušajte: »Elle est l’astre le plus brillant de mon ciel maternel, le divin Sirius qui éclaire ma viellesse. Elle est le diamant qui a couronné mes cheveux blancs. Elle est le baume de mon coeur, le parfum de mon ame. C'est la plus belle fleur des plus hautes altitudes.« (»Ona je najsvetlije cveće mog materinskog neba, božanstveni Sirius koji osvetljava moju starost. Ona je diamant koji je krunisao moje sede vlasi. Ona je melem mom srcu, miris moje duše. To je najljepši cvet najvišljih visina.«) I na drugom mjestu: »La clarte de ce bel astre éclaire la route qu’il me reste à parcourir.... Elle est la compagne de mes vieux chagrins! Elle est l’associés de mes joies!.... C'est à elle qu’appartient mon dernier regard.« I opet: »Elle fut l’aube qui éclaira ma jeunesse. Elle ensoleilla mes premieres ambitions.... Elle fut l’aurore qui m’accompagna dans la nuit mystérieuse de l’avenir. Son amour filial fut le flambeau de ma vie, le phare qui éclaira ma route et dirigea toujours mes pas vers les plus hautes cimes.« (Svetlost tog divnog sunca osvetljava put koji mi još ostaje da pređem. Ona je sapatnik mojih starih žalosti. Ona je drug mojih radosti... Njoj pripada moj poslednji pogled. Ona je bila zora koja je osvetljevala moju mladost. Ona je zračila moje prve ambicije. Ona beše zora koja me je pratila u tajanstvenoj noći budućnosti. Njena detinja ljubav bila je plamen moga života, svetionik koji osvetljava moj put i upućuje uvek moje korake ka najvišljim Vrhovima.«) Itd. Itd. Arria Ly i njena mati žavjele su kao pravi pustinjaci. Nijesu marile ni za kakve užitke. Je-

dina im je radost bila da šire svuda svoje ideale. Naročito su naglašavale da ženama pripadaju sva građanska i politička prava i da ženama kao elitnijem dijelu čovječanstva treba odavati najveće poštovanje. Borile su se protiv rata i protiv hiperpopulacije koja vodi do rata. Otac i mati Arne Ly bili su slobodni mislioci. I Arria Ly je također ateista. * * Arria Ly nas moli da ju s ovoga mjesta ispričamo svim prijateljima i znancima koji su joj u velikom broju poslali izjave sažaljenja povodom smrti njene majke. Zahvaljuje svima na dokazima tople simpatije. »Moja majka i ja,« rekla nam je prije svog odlaska, »neobično smo voljele Zagreb gdje smo našle mir nakon burnih životnih dana, veliku gostoljubivost, delikatne duše i tople i odane simpatije. Idi du najprije u Paris da izdam tamo neka svoja djela, a zatim u Stockholm gdje ću pokopati pepeo svoje majke. Hoću da moja majka počiva u zemlji koja je ženama dala najveće pravice....« * * Učenici francuske škole Arrie Ly u Zagrebu neće više vidjeti majku i kćer u njihovom čednom stanu u Žerjavićevoj ulici gdje se bez prestanka diskutiralo o najvećim socijalnim problemma svijeta i najtežim pitanjima sadašnjice. One su kao apostoli najvećim zanosom širile ideale morala, poštenja i pravde.... Ali slijepa i neumoljiva smrt taknula ih je.... Nećemo više vidjeti Arriu Ly u ulicama Zagreba kako hodajući čita ili piše, nećemo je više zastati kraj one lijepe i dostojne Starice koju toliko oplakuje.... Zagreb.

D-r Slava Rastovčan

BELEŠKE

Zadocnjenje lista. Zbog tehničkih prepreka nismo mogli u prošlom mesecu omogućiti izlazak lista. Molimo naše pretplatnike da nam to oproste. Sa naše strane potrudićemo se da ne bude zastoja u listu, ali takođe molimo naše pretplatnike da i oni doprinesu tome na taj način, što će uredno poslati dužnu pretplatu za ovu godinu.

18 Konferencija Internacionalnog biroa rada u Ženevi otvorena je 4 juna 1934 godine. Kao što je poznato, na te konferencije šalju delegate i eksperte radničke organizacije, organizacije poslodavaca i vlade, članovi Društva naroda. U našoj vladinoj delegaciji je poslata na konferenciju g-đa Milena Atanacković kao ekspert. Konferencija raspravlja pojedina pitanja dnevnoga reda naj-

рrе u komisijama, a na kraju se iznose zaključci komisija pred plenum konferencije.. Svaka komisija ima za plenum svoga izvestioca. Za komisiju koja raspravlja o vašingtonskoj konvenciji o zabrani noćnoga rada za žene izabrana je jednoglasno g-đa M. Atanacković za izvestioca na plenumu konferencije. Na ovogodišnjoj konferenciji su na dnevnome redu sledeća pitanja: 1) Redukcija radnog vremena. 2) Osiguranje za slučaj nezaposlenosti i razne forme pomoći nezaposlenim. 3) Način odmora i izmenjivanje radništva pri izradi prozorskog stakla. 4) O koristi, stečenih prava radništva s obzirom na osiguranje za slučaj invalidnosti, starosti i smrti. 5) Delimična revizija konvencije o obeštećenju usled profesionalnih oboljenja. 6) Zaposlenje žena u podzemnim

MAJ— JUN'I 1934

ŽENSKI POKRET

63