Ženski pokret

U Bukovini u Černovicama živi najbolja naša spisateljica sadašnjosti Olga Kobyljanska koja je nedavno slavila sedamdeset godina života. U ukrajinskoj književnosti zauzima sa Lesjom Ukrajinkom počasno mjesto. Napisala je mnogo romana u kojima očrtava emancipiranu Ženu, na primjer »Carevna«, »Vals Melankolik«, »Za situacijama«. Njezini veliki romani »Borba« i »Zemlja« svojim realizmom jednaki su djelima Emila Zole. Zadnji njezin roman »Apostol Černji« obiaduje ideju nacionalnog preporoda i dilemu mješanog braka ljudi dviju neprijateljskih nacija. Njezina su djela kao i Lešje Ukrajinke prevedena na francuski, engleski, ruski, češki, bugarski i poljski jezik. Starijoj generaciji pripada spisateljica Podkarpatske Rusije Irena Nevićka. Napisala je mnogo pripovjesti i nekoliko romana. Sada je pretsjednica »Društva ukrajinskih književnika« Podkarpatije u Užhorodu. Od mladih u Podkarpatiji ističe se meĐu inima poetka Božejko. U Velikoj Ukrajini žene imadu ista prava kao i muškarci u svim granama političkog i kulturnog života kako to zajamčuje ustav Sovjetske Ukrajine. Ali zbog prilika pod kojim živi sve pučanstvo pod boljševicima, gdje je dozvoljena samo komunistička štampa ne možemo nista dozirati o radu ukrajinskih žena, o njihovim željama i nastojanjima. Ukrajinska žena kao i ostalo pučanstvo odjeljeno je od čitavoga svijeta, no unatoč toga doznajemo i odanle nekoliko imena talentiranih spisateljica kao što je pjesnikinja Halyna Žurlyva. U prozi se ističe Varvara čeredničenko. Na polju naučnom i socijalnom radi Ludmila Ševčenko, a kao žena-sociolog odlikuje se Katrja Hruševska koja je napisala cio niz rasprava i knjiga. Uređivala je »Naučno-sociološki žurnal«, »Pervisne hromadjanstvo« i upravljala je kabinetom narodoznanstva u sociološkem institutu u Kijevu. Sada živi sa svojim očem profesorom Hruševskim u progonstvu, i kako nemarno o njima nikakovih vijesti, ne znamo jesu li još u životu. Navela sam tu imena samo najistaknutijih spisateljica. Imademo nekoliko desetaka imena mladih spisateljica aprobiranih kritikom, od kolih su nekoje već i nagrađene za svoja djela. Osim toga imademo nekoliko desetaka literaturnih početnica i naučnih radnica koje obećavaju da če unijeti u historju naše kulture novo blago, nove vrijednosti. Nemarno mnogo ženskih časopisa, ali svi stoje na visokom kulturnem nivou. To nijesu zabavni ženski žurnali več literaturno-socijalni. To su u Galiciji: »Žinoča dolja«, »Žinoča volja«,

»Svit molodi«, »Nova chata«, »Seljanska hospodynja«, a u Americi i Kanadi izlazi »Žinočij svit« i »Zinka robitnića«. Ukrajinska žena kao i žene drugih naroda sudjeluje u ženskom pokretu. Danas zapala je Ukrajinku iz Galicije velika uloga biti voditeljicom ženskog pokreta za sve Ukrajinke koje su razbacane po cijelom svijetu, jer žene iz Sovjetske Ukrajine ne smiju učestvovati u medunarodnom ženskom pokretu i podržavati bilo kakove veze sa Ukrajinkama izvan granica Velike Ukrajine. 1 tako Ukrajinke iz Galicije poslije svjetskog rata organizirale se u »Savezu Ukrajinka« u Lavovu, te ujedinjuju u jednoj organizaciji sve žene koje žive pod Poljskom i ostalom svijetu na bazi jednodušnog rada na polju nacionalnom, kulturnom i na polju feminizma. Svoju ulogu kako je to dokazao »Sveukrajinski ženski kongres« ove godine, Galicija vrši odlično. Vode ukrajinskih žena u Galiciji su shvatile, da treba obuhvatiti čitav ženski pokret kao jednu cjelinu, a ne kao poseban ogranak pokreta. Politika ne odlučuje o sudbini naroda, o njoj odlučuje osjećaj i ideje koje niču ne u parlamentima već u glavama i srcima pojedinih individua i to ne samo onih svjetskog glasa već i onih koji su se rodili u seljačkoj kući, i cio svoj život proveli u teškom radu. Zato i naše istaknute žene naročitu pažnju posvećuju radu nad naj širim krugovima žena, jer žena kao socijalna radnica odigrava u javnosti veliku ulogu zlu ih dobru što ovisi o njezinoj svijesti, o njezinoj spremi za život. I ukrajinska žena ne dijeli žensko pitanje od pitanja sveljudskog. »Savez Ukrajinaka« u Lavovu je središtem sveukupnog ženskog rada, on podupire nastajanja žene u svim smjerovima, on je forum gdje žene mogu razjasniti sva pitanja prije nego ih predaju javnosti i odnosnim ustanovama. U »Savezu Ukrajinaka« okupljene su žene sviju političkih uvjerenja, ali zajedničkim su radom dokazale praktički što je ženska solidarnost. Od januara ove godine izdaje savez feministički list »Ukrajinska žena«. Tu se pojavljuju ideje i pitanja koja zahtjevaju bezodvlačnu realizaciju. Žene u Poljskoj imadu političku i kulturnu ravnopravnost zajemčenu zakonom, ali sve žene u cijelom svijetu za sada nemaju ravnopravnosti socijalne, dok Ukrajinka u Poljskoj nalazi se u još gorem položaju, jer ona je u državi građanka drugoga reda. Tako su nastala pitanja: Prvo. Potreba izvjesne podloge za zakonsko uređenje uzajamnih odnošaja u braku. Drugo. Pravo majke.

26

Ж EH СКИ ПОКРЕТ

ЈАНУАР-ФЕБРУАР 193