Ženski pokret

torijem, te je objavio 1884 u drugom svesku „Izvještaja kr. Zdravstvenog ureda“ s tri umjetničke slike izradjene od njegove supruge. Tu su još isključtvo bile upotrebljene cijevi s gelatinom kao podlogom. U nastavku ovih istraživanja lako otapanje gelatine smetalo je u toplo doba godine. Gdja Hesse predložila je svome mužu pokus s agarom, čiju je tehničku upotrebu u kuhinji poznavala (iz svoje mladosti, kao zamjenu za gelatinu u toplim zemljama. Potpuni uspjeh doveo je do uvadjanja te metode u Kochov institut, a odatle u bakteriološke laboratorije cijelog svijeta. Čini se da se nije posebno objelodanilo. Mnoga bakteriološka djela n. pr. Kolle Wasserman, Kraus-Uhlenhuth spominju kratko ovu zaslugu Angeline Hesse". Da se shvati važnost upotrebe agara u bakteriologiji, treba se ukratko osvrnuti na njen razvitak. Koncem XVII vijeka Holandez Anton Leeuwenhoek je na lećama koje je on izglačao prvi na svijetu ugledao sićušni svijet mikroorganizama o čijem se postanku vodile žestoke raspre od Needhama, Spallanzania, pa sve do pojave Pasteura u XIX vijeku. Pasteur iako hemičar „taj pjesnik epskih pustolovina, Odisej medju lovcima mikroba, prvi junak herojskih vremena" prvi je genijalno istražio njihov postanak, a zatim ih doveo u vezu s raznim oboljenjima, a to najprije u poljoprivredi (šečerna repa, pivo, svilena buba) a onda i čovjeka (bjesnila), te upotrebio u terapiji (serum). Dok je Pasteurugenijalnim iznalascima oduševljavao svijet, na drugoj strani tiho bez reklame i buke radio je strpljivo jedan skroman obični njemački okružni liječnik u Wollsteinu Robert Koch i autokritičkim radom eksperimentima postavio temelje današnje bakteriologije. U svoje egzaktno eksperimentisanje uveo je pokus na životinji, riješio je problem kulture bacila spremanjem čvrste podloge, uveo viseću kap, pak bojadisanje i fotografisanje mikroorganizma. Da se shvati važnost rješenja problema kultivisanja bakterija, moramo sebi predočiti ono doba kad je izolisanje jedne jedine klice pretstavljalo čitavu znanost. Iz pojedinih boca s raznom juhom prenašalo se je malo u druge takove boce u neizmernost, dok se razrijedjenjem napokon ne bi dobila čista kultura samog jednog bacila. Koch je bio prvi, koji je zapazio prirodne kulture na krumpiru, koje su rasle u formi kolonija, a u svakoj koloniji našao je samo jednu jedinu vrstu klica. On je genijalno oponašao prirodu, dodao bujonu 10% gelatine i na taj način dobio čvrstu podlogu, koja je uveliko pojednostavila izo-

liranje pojedinih bakterija, budući da u raznim posebnim kolonijama dobijemo izolirane čiste kulture pojedinih mikroorganizama. Medjutim gelatina, ta proteinska materija, koju dobijemo iz kostiju i hrskavica, (nalazi se u prometu u obliku prozračnih bezbojnih ili bojadisanih listova), dobra je samo pri hladnijoj temperaturi. Ona se otapa već pri temperaturi nešto višoj od 23 —24 stepena, a to onemogućava rad u toplijem vremenu, te se mora držati na umjetno hladnijoj temperaturi. Zato je objeručke dočekana idealna čvrsta podloga agara, koju je prvu uvela u bakteriologiju Angelina Hesse. Pod agarom se podrazumijeva više morskih alga iz reda Florideae, a najvažnije mjesto medju njima zauzima gelidium spiniformnis, alga indiskih mora. Dobro isprana u hladnoj vodi i osušena ova se alga prodaje u obliku uskih traka ili pulverizirana. Agar daje podloži idealnu čvrstoću, otapa se tek pri nešto manje od 100 stepeni, a već pri 40 se skruti u dosta čvrstu masu, a da pri tom ne mijenja ni najmanje sasav podloge. Preko dr. Waltera, muža Angeline Hesse, koji je kod Kocha radio 1882 godine u doba slavnog otkr ća bacila tuberkuloze, uveden je agar u Kochov institut, a odatle diljem čitavog svijeta. Danas nema ni najmanjeg laboratorija na čitavoj kugli zemaljskoj, koji ne radi idealnu čvrstu podlogu agara, koja je temelj većini komplikovanih čvrstih podloga, koje su omogućile mnoga znanstvena iznašašća, a mnogi od njih i ne slute da za tu genijalnu tehničku primjenu imaju da zahvale jednoj ženi. Split, maja 1935

Dr. S. A. M.

Elly Ney Utisci sa njenog koncerta

Sala napola prazna. Ulazi visoka, snažna žena: Wagnerova Brunhilda na Kolaruevom univerzitetu. Seda. Žagor, tišina. Varijacije Beethovnove. Mnogo njih, samostalno složene, originalno povezane. Stošesdeset godina je od Beethovnovega rodjenja. Ništa ne mari. Trese se bujna glava. U momentima kao da sam Beethoven priča na klaviru. I onda dolaze sonate. Jedna za drugom se redjaju. Kao da je oživeo onaj, koji je svojom egzistencijom dokazao egzistenciju duha u nemačkoj rasi; genijalni majstor govorio je kroz prste jedne žene.

MART-APRIL 1935

ŽENSKI POKRET

55