Ženski pokret

imovinskih sporova nastalih iz ovih odnosa, kao i u pogledu razvoda pripadniku drugih konfesija nadležni su državni sudovi. 3) Razvod braka. Pitanje razvoda s obzirom na propise pojedinih konfesija nejednako je rešeno. U ovom pogledu najteži je položaj žene muslimanke, sa kojom može muž po šerijatskom pravu u svako doba i po svojoj volji raskinuti brak (puštiti ženu) bez odluke suda. 4) Supružnički odnosi. Kao zajedničke dužnosti muža i žene predviđeno je: vršenje bračne dužnosti, vernost i pristojno ponašanje. Dužnost muža je: da kao glava porodice upravlja kućom, ženu pristojno izdržava prema svojim prihodima i ženu zastupa kao njen zakonski zastupnik. Dužnost žene je: da primi prezime muža, njegovo prebivalište, da mu pomaže u vođenju kuće i tekovine, da izvršuje njegove naredbe. Princip poslušnosti žene i muževljeve vlasti sproveden je u svim građ. zakonima (svih 6 područja), a jače izražen u srpskom građ. zakonu i naročito po šerijatskom pravu. c) Pravni položaj žene u porodici U svim zakonima, za sva pravna područja, sprovedena je očinska vlast. Otac je u prvom redu dužan izdržavati dete i odlučivati o njegovoj sudbini. Otac upravlja imovinom deteta. Za žene je naročito od značaja propis, primenje na svih 6 područja, da u slučaju rastave ili razvoda braka, kada roditelji nisu sporazumni u pogledu dece, muška deca do navršene četvrte, a ženska do navršene sedme, ostavljaju se majci na negu, staranje i vaspitanje, a posle tog vremena pripadaju ocu. d) Vanbračno dete Princip istraživanja očinstva nije sproveden u svim zakonima (za sva pravna područja). N. pr. srpski građanski zakon izrično zabranjuje istraživanje očinstva. (§ 130 srp. građ. zak.) Vanbračno dete ima srodničko pravo samo prema majci. Vanbračna deca imaju zakonsko pravo nasleđa samo u pogledu imovine svoje majke; dok po srpskom građ. zak. ni toga prava nemaju (§ 409 srp. građ. zak.). e) Žena staratelj Ova mogućnost raznoliko je rešena. Po austrijskom građ. zak. bez novela, žena može biti staratelj samo svojoj maloletnoj deci ili unucima (kao mati ili baba), pri čemu mora biti imenovan pomoćni staratelj.

Po austrijskom građ. zak. sa novelama, žena može biti staratelj, ali ako je udata mora imati odobrenje muža. Ima pravo i odbiti starateljstvo. Pomoćni staratelj postavlja se ženi: ako je otac poslednjom voljom to odredio, vanbračnoj majci, ako to žena zahteva, ako je imovina dečija velika i stvara naročite teškoće oko upravljanja. Po mađarskom građ. zak. i crnogorskom imovinskom zak., žena može biti staratelj samo svojoj maloletnoj deci. Po šerijatskom pravu i jednoj uredbi iz 1921 god. donetoj za teritoriju ranije Kraljevine Srbije (Uredba o ubrzanju rada kod sudskih i islednih vlasti) žena može biti staratelj. f) Položaj žene u naslednom pravu. U ovom pitanju u Jugoslaviji postoji najšira raznolikost. Po austrijskom građ. zak. sa novelama i bez novela polovi su izjednačeni i nema razlike između muških i ženskih naslednika. Izuzetak čine izvesna seoska dobra, za koje vrede posebni propisi sa sistemom jednog naslednika i porodične zadruge na području austrijskog građ. zak. bez novela. Mađarski građ. zak. takođe ne čini razliku između muških i ženskih naslednika. Šta više može se reći da je žena u mađarskom naslednom pravu povlašćena, jer se udovi priznaju prava prema zaostavštini muža, koja se mužu prema zaostavštini žene ne priznaju. Pri zakonskom nasleđivanju na području mađar. građ. zak. tri stvari su naročito značajne: deoba zaostavštine na porodičnu i stečenu; prvenstvo supruga prema rođacima ostaviočevim, izuzev potomstva, u nasleđivanju stečene imovine; i specijalna udovička prava na zaostavštini muževljevoj. Prema ovome, potomci nasleđuju celu imovinu bez obzira da li je stečena ili porodična. Ako nema potomaka, stečenu u potpunosti nasleđuje preživeii suprug, a porodičnu srodnici ostaviočevi. Ako ostavilac i udova imaju zajedničku decu, udova ima pravo udovičkog uživanja na celokupnoj imovini. Ako su deca samo ostaviočeva, i ako ostavilac nije ni plemić ni honoracior, udovi pripada naime udovičkog uživanja samo jedan deo, koji se obračunava po glavama. Ako ostavilac nema potomaka, udova pored toga što nasleđuje stečenu imovinu ima i pravo udovičkog uživanja na porodičnom imanju. U srpskom građ. zak., pored principa nasleđivanja po kolenima (pri čemu se uzimaju u obzir 6 kolena) i princip reprezentacije, zastupljen je princip prioriteta muške loze nad ženskom. U svakom kolenu nasleđuju prvo muški najbliži srodnici pa tek, ako ovih ne bi bilo, ženski. Ženska deca, ako imaju braću i ako roditelji testamentom ovu zakonsku nejednakost nisu izravnjali, imaju pravo samo izdržavanja i »prstojnog udomljenja po postojećem običaju«. Muž

8

Ж E H C K И ПО КРЕ|Т

Јануар-фебруар 1937