Židov

postavio zahtjev, da bi kulturni i u povijesti znameniti poljački narod svojim židovskim sugradjanima, koji su mu vjerni i odani, dao sva gradjanska prava, jer je priznanje židovske narodnosti u Poljskoj od velike potrebe za unutarnji mir, socijalni i ekonomski razvoj nove države. U daljnjem toku svoga govora ističe đr. Straucher povoljne prilike u Bukovini, gdje je priznata židovska narodnost i gdje sve narodnosti žive zadovoljno i skladno. Sasma je drugačije u Galiciji. Tamo su Zidovi i Ukrajinci prepušteni na milost i nemilost Poljacima, koji su Židove potisli na rub propasti. 1 sami nežidovski promatrači priznaju, da je ekonomska bijeda galičkih Židova nečuvena. Prilike medju židovskim proletarijatom u Galiciji tako su mizerne, da je već i zemaljska oblast morala sazvati anketu o tom pitanju. Međjutim rezultat ove ankete jednak je ništici. Na svršetku svog govora reče Straucher još ovo: »Mi Židovi tražimo samo ono, što nam zajamčuje ustav i dopuštaju zakoni. Dajte i Židovima da žive prema svojim osebinama, dajte im narodno dostojanstvo, njihovu slobodu i ravnopravnost, ali u pravom smislu, kako se ovdje proglašuje sa svih strana. U ovoj kući je svaki govornik pun dobrohotnosti, pravde, slobode i bratstva za svoj narod i za druge narode, ali za potlačeni židovski narod ne diže se nijedan glas, a akose ipak to dogodi, tada, moja gospodo, dobacujete podrugljive primjetbe. Međjutim. Židovi su stari kulturni narod i zahtjevaju sada i u buduće priznanje svoje narodnosti i pravnu jednakost kao narod i kao pojedinci .. . Apelujem, moja gospodo, na na Vaš smisao za pravednost apelujem na Vas. kao na zastupnike Vaših naroda i očekujem da ćete Vi, koji nacijonalno osjećate za svoj narod, razumjeti, kako i drugi može nacijonalno osjećati za svoj narod, za svoje potlačeno židovstvo«. (Odobravanje). Cijonisti i austrijski ministar predsjednik. Dne 7. o. mj. primio je ministar predsjednik dr. S e i d 1 e r zastupnika d.a. Straucher a, predsjednika središnjeg odbora galičkih cijoniita Adolfa Štanda i pročeleika židovskog narodnog društva inžinira Roberta Stric kera. Ovi objasniše u duljim izvodima želje nacijonalno mislećih austrijskih Ž'dova te napose staviše zahtjev na vladu, da se osiguia pri novćm uredjivanju austrijskih prilika dolični utjecaj nacijonalno organiziranom židovstvu. Ministar predsjednik je izjavio, da vladanje židovstva Austrije prema ratu ifle najpotpunija, neograničena p o. ft te da će u najkraćem vremenu dati prfijke zastupnicima nacijonalno organiziranog židovstva, da svoje zahtjeve, kojima priklanja najveće zanimanje, vladi u odgovarajućem obliku podnesu i obrazlože. Dojam izjave engleske vlade. Izjava engleske vlade za cijonizam izazvala je medju Židovima svih zemalja oduševljenje i zadovoljstvo. I cijela nežidovska štampa, i ona centralnih vlasti, donijela je o toj izjavi komentare, koji su od veće česti pisani ''prijateljskim razpoloženjem prema cijonizmu. Iz pisanja židovske štampe pak dade se razabrati, da smatra Izjavu engleske vlade velikim historijskim dogadjajem, ali da je za ostvarenje cijonističkog programa potreban takodjer i pristanak i pripomoć svih ostalih država civilizovanog svijeta. Za mišljenje Židova središnjih vlasti značajni su ovi 'reci, kojim berlinski .Judischs Rundschau“ završuje jedan svoj uvodnik: . ~. »Cijonistička orga-

nizacija tjera u ovo teško doba politiku, koja imade uvijek isti cilj i koja je posve jasna i otvorena. Ona je nastojala, da uvjeri o vrijednosti cijonističkih nastojanja sve velevlasti, a u prvom redu i Tursku. Vlada Engleske i njezinih saveznika istupaju za cijonizam. I za središnje vlasti došao je čas za otvorene riječi i za djela. Židovi Njemačke i njezinih saveznika trebali- bi da shvate, što im nalaže ovaj čas, i morali bi nastojati, da njihove vlade što prije predju na otvorene riječi i na djela«. Položaj židovskih kolonija ujužnoj Palestini. Kopenhaški ured cijonističke organizacije javlja slijedeće: Turska* vojska ostavila je prigodom uzmaka nesmetane stanovnike, a zgrade neoštećene te položaj židovskih kolonija ne zabrinjuje. Oduzete su samo zalihe i životinje za rad Nema gladi.

ŽIDOVSKI NARODNI FOND. ISKAZ

za jugoslavenske zemlje austro-ugarske monarhije. Adresa za -listove Z. N. F. Zagreb, Petrinjska ulica 22. Za novce : »Banka za trgovinu, obrt i industriju«, za tekući račun Ž. N. F. Unišlood 25. XI. 1917. do 11. XII. 1917.: Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Opd darovi. Zagreb: Josip Koen za izgubljenu okladu K 2.—,. Smion Spitzer mjesto čestitke Vatroslavu Leđereiu K 10.—. Uk. K 12.—. Brod n. S. Po N. Maleni darovali: Julka Weisz K 1. —, Mavro Wertheim K 2. —. Kelica Weisz (Vinkovci) K I.—, Ida, Kopf K 1.20. N. N. K 0.30. Ukupno krune 5.50. Daruvar. Dr. Ljudevit Schein kod tore na Jomkipur K 10.—. Ukupno K 10.—. Babina greda. Leopold Engel K 3. Ukupno K 3.—. Samooporezovanje. Zagreb. Prnf. Szemnitz K 6.—, B’noth Zion K 37.50. Ukupno K 43.50. Škrablce. Vukovar. Po nad poručniku Dr. Edmundu Gutmannu; David Outmann K 2.10, Katica Baum K —.50, Šandor Steiner K 5.64, Moritz Mesner K 6.80, Leopold Gissinger K —.94, Leopold Mirth K 3.24, Emerich Steiner K 6.30, Heinrich Ooldstein K 5.76, David Outmann K 22. Ukupno K 53.38. Maslinova drva. Sisak. Sakupio Dragutin Ascher. Daro. va 1 i su: Ignatž Ascher K 7.—, Žiga • Reich K 7.—, Vilko Beck K 7.—, Johan•Apsay K 7. —, Ignatz Steiner K 7. Sabrala Nada Ascher, darovao Albelrt Ascher K 7.—. Ukupno K 42.—. Zlatna , knjiga. Zagreb. Na ime novootvorenog računa Mirjani Weiller, darovali: dr. E. F. i prof. A. S. K 4. i Simon Spitzer K 10. —. Ukupno’ K 14. —. Pomoć Palestini. Zagreb. Flanuka svečanost po B’noth Zionu K 1000.—. Ukupno K 1000.—. Roba. Zagreb. Slavko Brull na račun K 21. —. Ured K 3.20. Ukupno K 24.20. Osijek. Ernest Oolđstein na račun K 22.20. U;:upno K 22,20.

Dječji sabirni arci. Zagreb. Štefica Brull K 20.60, Blankica Fleischchacker K 13.30. Ukupno K 33.90. Sisak. Po Fini Heumer: Leo [Fischer K * K 7. —, Šandor Schwarz K 13.80, Josip Schvvarz K 36.70, Josip Rosenfeld K 39.14, Branka Kupfermann K 16.20, Slavica Frisch K 84. —, IvO Kobsa K 35.44, Vlado Weisz K 58.—, Fredi Silberstein K 20. —, Dragutin Ascher K 61.—, Nada Ascher K 20. —, Vera Kobsa K 13.66. Zlatka Steiner KJ 16.11, Tessi Jilnker K 52.10, Josef Silberstein K 81.84, Hinko Heumer K 23.66, Vilma Steiner K 8.71. Ukupno K 587.39.' Bosna i Hercegovina. » Opći darovi. Sarajevo. Prigodom oklade sa Mihaelom Lewi, darovao por. Moritz Papo K 10.Nachmann Papo K 2. —. Ukupno K 12.—. Bos. Samac. Vilma Pijade K 3—. Ukup-• no K 3. —. Samooporezovanje. Mostar. Dr Max Laufer K 1. —. Ukupno kruna 1. —. Sarajevo. ' Kabiljo Rafael K I.—, Salamon Zeichner K 16.—. Ukupno K 17. Škrabice. Sarajevo. Inspektor Sabetaj, 1. Djain K 30. —. Ukupno K 30. —. Tuzla. Luisa Zaloscer K 34. —. Ukupno kruna 34, —. Maslinova drva. Banjaluka. Todoro Levi darovao je jedno maslinovo drvo u Gaju Gideona Seidemanna K 10. —, Juda Montilja darovao je dva drveta u Herzlovom gaju na ime Isak Izrael i por. Izak Poljokan K 20.—. Ukupno K 30, —. Prijedor. David Finci, darovao za jedno drvo K 10. —, S. Gero jedno drvo i jedno drvo stolno društvo K 20. sve u gaju Gideona Seidemanna. Tuzla. Sara Halberstein darovala na ime Toni Zaloszer K 10. —, Josef L. Pesach sakini > na sabirni arak 17 maslinovih di va na imena Josef Pesach, Anći Pesach i Biserka*Hajon K 170. —. Ukupno K 180. Darivanje zemje. Tuzla Na ime Zadik i Anći Levi dva dunarna l< ioo.—. Ukupno K ICO. —. Fumoč Palestini. Sarajevo. Josef Levi K 2.—, > sabrao inspektor Sabetay 1. Djain K 24. —. Ukupno K 26. —. Bihać. Rafael Atias K 8. —. Ukupno K:8. -. Sabirni a ni. Sarajevo. Na sabirni arak Mose->a Almuzlina K 103. Zaposjednute zemlje. Roba. Stari Bar. Johanan Thau na račun K 30. —. Ukupno K 30.—. Bojište. Maslinova drva. Darovao San. por. Arnold Sternberg b. h. Feldbaon za »Gaj palih junaka, Bargiore« deset maslinovih drva i to po jedno na imena: Ing. Isak Montilja, tehn. Isak- Eskenazi. tein. Erich Rehberg tehn. Leon Poljokan, tehn. Josip Klein, tehn. Isak Izrael, Dr. med. Tajtacak, po dva drveta na ime »Junaka Esperance« i »Junaka Judeje« K 100. —. Nadliječnik dr. David Eisenstadter u »Gaju junaka Bargiore«' K 30. Ukupno K 130. . Unišlo je dakle iz Hrvatske ' Slavonije i Dalmacije . . . K 1851.07 iz Bosne i Hercegovine . . „ 574. zaposjednutih zemalja . . . „ 30. asa bojišta \ „ 130. Ukupno K 2585.07

STRANA 6.

»ŽIDOV« (HAJ’HUDI)

BROJ 7.