Židov

ŽIDOV 1918

GLASILO ZAN PITANJA ZIDOVSTVA

Današnji položaj Židova i cijonizma.

(Predavanja Dra. A. Hafitkea u Budapestu 21. 7. o. g.) Na povratku iz Bukarešta — gdje je zajedno sa drom Paulom Nathanom pregovarao sa rumunjskom vladom radi zakona 0 ravnopravnosti rumunjskih Zidova ‘u Berlin, zaustavio se član cijonističkoga užega akcijonoga odbora dr. A. Hantke u Budapestu, gdje je pred naročito pozvanim cijonistima držao povjerljivo predavanje o gornjem predmetu. Pozornom čitaocu cijonističkih listova« a naročito povjerljivih izvještaja akcijonoga odbora, nije bitno ništa nova rekao Ipak je bilo zaninimljivo slušati kroz jedan sat jednoga od naših vodja, koji je živo sudjelovao i imade velik udjel pri ostvarivanju sadašnjega nadobudnoga stanja židovskoga problema i koji sve prilike poznaje iz vlastitoga opažanja. Dao nam je suvislu sliku današnjega položaja Židova u svim zemljama, pokazao je aktuelne zadaće i opseg mogućnosti realiziranja cijonizma u Palestini, 1 cijonističkih tražbina u galutu. Unatoč svih sa antantinc strane osobito sklonih izjava velevlasti o cijonizmu ostaje i dalje glavni faktor za provođenje ci/o/uzma sam židovski narod. Danas još nijesmo pripravni i u stanju okupirati Palestinu u cionističkom smislu i bili bismo u neprilici, da nas vlasti prisile, da preuzmemo vladu u Erec Izraelu. Novac bi se osobito zajmovimabrzo namaknuo, nu prilike u Palestini još , nijesu dovoljno pripravne, da mahom prime velik broj Židova, a nemamo niti dovoljno pripravnih pijonira. Naša je zadaća: da odsele mnogo energičnije radimo i na pripravi zemlje i na pripravi naroda. Konkretan je cilj, da u roku od 30 godina naselim, 1,000.000 Židova u Palestini. Ne smijemo se obmanjivati. Politički čijonizam, ~Judenstaat“, nije još u potpunom opsegu provediv, niti da sve velevlasti to jednodušno hoće. Nu za 30 godina, ako postignemo pripravu zemlje i naroda u onom opsegu, kako smo si preduzeli, ako provedemo kolonizaciju u velikom stilu, pasti će nam ~Judenstaat“ u krilo kao zrela jabuka. Novi Jišub u Palestini bit će bezuvjetno ma kako se rat svršio, neutralan prema svim vlastima, a prijateljski prema. Turskoj. Ova uvidja, da je za nju čijonizam životno pitanje u jednakoj mjeri kao za židovski narod. Zato se turska vlada sada intenzivnije bavi cijonizmom i traži pregovore s cijonističkom organizacijom. Šteta je samo, da je unatoč koordiniranih

interesa još uvijek nepovjerljiva i nesklona prema cijonizmu i bavi .se njime više na silu, nego ljubavlju. Turska je ratom tako oslabila i osiromašila, da bi morala propasti, ako ne bi pravodobno posegnula za pomoći cijonizma, jer je to jedina pomoć, koja joj uopće može doći. Važniji nego naš bdnošaj prema Turskoj i velevlastima jest naš odnos prema Arapima, koji su danas u većini, a s kojima moramo i hoćemo živjeti u prijateljstvu. Nadamo se. da će nam i to uspjeti. Govoreći o položaju Židova u pojedinim zemljama, prikazao je dr. Hanlke prije svega stradanje Palestine. Naše su kolonije bile pravi blagoslov za zemlju i omogućile joj bar kakovu takovu prehranu. Pretrpile su dosta štete, nastao je zastoj, nu ipak nije ništa razoreno: sve će se brzo popravili, podići i povećati. U engleskom dijelu PJlstine vladaju normalne prilike. Zatim je govorio o sudbini Židova u Ruskoj, Poljskoj, Galiciji, Bukovini i Rumunjskoj, o nasiijama, što su tamo počinjena, o divnom duhu samopomoći tih najvećih žrtava rata i o velikom osviještenju, što Su ga naša braća pokazala prestankom ratnih prilika. Nužda prisili! će i te zemlje i narode, koji tamo vladaju, da židovsko pitanje pravedno riješe. To bi još puno brže i bolje uspjelo, da je diplomacija centralnih vlasti sposobnija. Nu njihova je politika pogrješna. Premda hoće dobro, služi se nevaljanim sredstvima i metodama. Tako'je u Poljskoj, Ukrajini i Rumunjskoj politika centralnih vlasti još uvećala kaos. Izaslanici židovskih organizacija postigli su primjerice u pregovorima kod rumunjske vlade bolji zakon o ravnopravnosti Židova, nego pobjedničke centralrfe vlasti. To Je očit dokaz, da naša diplomacija nije ni razumjela, ni htjela postići pravedno riješenje rumunjsko-židOvskog pitanja. Time je ta diplomacija u cijelom svijetu nepotrebno vrlo narušila ugled centralnih vlasti i škodila njezinim interesima, a briskirala je Židove centralnih vlasti, koji su ipak takodjer u svakom pogledu ‘doprinijeli ogromnih žrtava, da je došlo do mira na istoku. Uopće se u centralnim vlastima, pa i u samoj Ugarskoj, pokazuje vrlo neprijatno razpoloženje |srema Židovima i pokazuju se tendense, da se na Židove svali krivnja s raznih neuspjeha i ratnogospodarskih poteškoća. Protiv toga treba energično prosvjedovati i treba sve pripraviti, da se osujete infamne tendense, da se krivnje zabašure, da se krivce zataji

i zaštiti i da se bijes raspiri proti naroda koji je od toga rata najviše trpio. U neutralnim i antantinim zemljama položaj je Židova vrlo dobar, cijonizam osvaja sve krugove i čine se krasne priprave za židovski okupacijoni rad u Palestini. Američki su se Židovi pokazali valjanim sinovima svojega naroda. Ogromnim su svotama pritekli u pomoć svojoj braći u zaraćenim zemljama, a sada stvaraju društva sa velikim kapitalima u svrhu židovske kolonizacije Palestine. Još je istaknuo sadanju jedno dušnost Židova u promatranju galutskihi pa lestinskih prilika i jednodušnost u postavljanju radnog programa za budućnost. Konačno je pozvao magjarsku cijonističku organizaciju, da nastoji u židovskom narodnom rrfdu osvojiti ono mjesto, koje je ide prema broju i blagostanju magjarskih Židova. Oni danas stoje relativno na zadnjem mjestu, a pripadalo bi ih jedno od najprvih mjesta u cijonističkoj organizaciji. Do samih cijonista stoji, da neumornim pregnućem u svakoj zemlji postignu maksimum mogućih uspjeha. Ako svaka zemaljska cijonistička organizacija narednih decenija učini svoju dužnost, riješit ćemo židovski problem u korist židovskoga naroda i čovječanstva. Lav Stern.

Nekaliko riječi k jugoslavenskom problemu.

Mnogi nas pitaju, koje stanovište zauzimamo mi jugoslavenski nacijonalni Židovi prema jugoslavenskoj narodnoj politici. Pitalo se, kako možemo nacijonalnožidovske težnje dovesti u sklad s hrvatskim patriotizmom i kako mislimo aktivno sudjelovati u politici, jer cijonistički program ne tangira nas odnošaj prema nacijonalnoj politici naše okoline. Budući da se naš program odnosi neposredno samo na unutarnja pitanja židovstva, a na nežidovske se odnošaje osvrće samo posredno, nužno je, da postavljeno pitanje razložimo. Promotrimo dakle, koji položaj imadu danas Židovi, nacijonalni i asimilanti, prema svojoj slavenskoj okolini. Starija generacija, koja se djelomice tek doselila ili živi u drugoj, najviše u trećoj generaciji u ovim krajevima*), dijelom *) (Op. ur.: To vrijedi samo za Hrvatsku i Slavoniju, dok u Bosni i Dalmaciji Židovi živu već stotine godina, pa stoje sasvim drugačije ai tom pogledu.)

GOD. 11.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. PETRINJSKA ULICA BR. 22 OOOOOOOOCOCOOOOO PRIZEMNO. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. oo.oo«..oo<»oo.

PRETPLATA s GODIŠNJE K 14.—, ;POLUQOD. K 7.-, ČETVRTOG D »K 3.50. POJEDINI BR.60 FIL.°«° IZLAZI DVAPUT MJESEČNO.«•«•••

16. kolovoza 1918. ZAGREB. 8. elula 5678.

BROJ 16.