Židov

dobili su je. Nemadžarske narodnosti mrze ih kao eksponente madžarstva, a pravi Madžari ih preziru radi njihovoga vladanja, koje očitovaše služeći tako ropski gospodarečem narodu. Medjutirfi, premnogi ugarski Židovi još uvijek smatraju časnim poslom nametljjvost, zatajivanje samoga sebe i šovinizam. Doba je, da dodje do preobraženja ugarskoga židovstva. Kako svi znaci govore, dolazi čas, kad će se ugarsko židovstvo morati odlučiti ili da nestane ili da se osvijesti. Možda će antisemitski pokret imati i tu posljedicu, da će mnogi ugarski Židovi progledati te spoznati u kakav ih je težki položaj bacilo njihovo prerevno i nedostojno asimilantsko nastojanje. Numerus clausus na bečkom sveučilištu. Bečki je medicinski fakultet zaključio za godinu 1918.—1919. uvesti numerus clausus. Bitna točka te odredbe glasi: iz krunovina, koje imadu vlastita sveučilišta primiti će se u ovoj školskoj godini samo vrlo ograničeni broj slušača. To se naročito tiče slušača I. poljeća, koji su zavičajni u Galiciji, bez obzira rta njihovo sadašnje boravište i na zavičajnike Bukovine". Na prvi pogled vidi se, da je ta odredba uperena samo protiv Židova., Poznato je, da je radi rata morala većina galičkih Židova sa svojim obiteljima ostaviti svoje domove, te se je sada, nakon što su raspušteni bjegunački tabori, nastanila po većim mjestima Austrije. Poznato je i to da većini, tih Židova još uvijek nije moguće vratiti se svojim kućama u Galiciju. Ova odredba dakle znači za galičku židovsku omladinu upravo onemogućenje polaska sveučilišta. No ne samo da je ova odredba okrutna, i da pogađa baš one, koji su od rata najviše trpjeli i sada još trpe, već se ona kosi i sa jasnim ustanovama zakona. Austrijski temeljni državni zakon od god. 1867. naime traži, da su pripadnici svih zemalja, zastupanih u carevinskom vijeću austrijski državljani (čl. 1.), da su svi državljani pred zakonom jednaki (čl. 9.) i da svakome pristoji pravo, odabrati si zvanje, te se za isto pripraviti gdje i kako hoće (čl. 18.) Razlozi, koji se navode za ovu odredbu su isprazni. Pravi joj razlog nije ništa drugo, nego li izljev nečuvene nesnošljivosti, koja natkriljuje i carističku Rusiju. Kažu, da se treba čuvati „njemački karakter’, bečke univerze. pa se za tim tobožnjim povodom sakrivaju nečuvene nepravde protiv ostalih narodnosti, a naročito protiv Židova. Bečko sveučilište nije isto tako njemačko sveučilište, kao što Austrija nije njemačka država. Bečko sveučilište uzdržaje se od državnih sredstava, od poreza svih austrijskih državljana, ono pripada svim austrijskim narodima. Zato je dužnost države, da svim svojim narodima zajamči slobodu i mogućnost nauka. I mi Židovi imamo stoga pravo, zahtijevati svoje sveučilište. Ne smije biti, da se s nama u Austriji titra kao sa dosadnim gostima, da nas ne poštuju kao državljane, premda poput svih ostalih vršimo svoje dužnosti: premda služimo svim svojim ljudskim i materijalnim sredstvima državi.

U istoj onoj državi, koja je tek pred nekoliko mjeseci navijestila svijetu, da će se zauzeti za rumunjske Židove, zatvara se eto sveučilište pred vlastitom židovskom omladinom! A dok se u Beču židovski akademičari tjeraju sa sveučilišta, stižu vijesti, da je u Jerusolimu položen temeljni kamen za prvo židovsko sveučilište! S istoka dolazi svijetlo za židovski narod. Ovdje, u ~kulturnoj 1 Evropi, na žalost, vlada još uvijek sredovječna tjnina.

Palestinski kongres židovskih radnika u Americi.

Palestinska je misao postigla opet velik uspjeh. Osvojila je židovski organizirani proletarijat Udruženih država, koji se bez razlike stranaka sastao na kongres, da stvori odluku o svom držanju prema židovskom' problemu. Dne 6. juna održan je u Newyorku kongres uz sudjelovanje od 330 delegata, koji su zastupali oko 250.000 organiziranih radnika. Svi govori, referati i zaključci bijahu prožeti velikom ozbiljnošću i iskrenim oduševljenjem. Kongres je trajao tri dana i na njemu su prvi put izjavile svoje pristajanje za cijonističku politiku i takove radničke organizacije, koje su prije cijonizam pobijale ili ga odbijale. Na kongresu govorili su i poznati židovski pisci: Šalom Aš, David Finski i Abraham Reisen. Palestinski kongres žid. radnika u Americi objavio je u svojim rezolucijama* i ove zahtjeve; Palestina neka bude proglašena židovskom republikom, koja će biti internacijonalno zajamčena, neutralna i nezavisna. Palestina mora biti izgrađena na temelju posvemašnje građanske vjerske i političke slobode i demokracije. Palestinsko tlo mora se proglasiti vlasništvom Židov, naroda. Cijelo prirodno blago i sva prometna sredstva zemlje, vlasništvo naroda, koji imade pravo da ga nadzire i iskorišćuje. Židovski radnici očekuju od budućeg mirovnog kongresa, da će u ime svih naroda proglasiti pravo židovskog naroda, da si uredi u Palestini narodnu domaju. Židovsko radništvo izjavljuje se pripravnim raditi na djelu narodnog oslobođenja i osiguranja nezavisnog života u Palestini. ... Palestinski kongres bio je velebna manifestacija i pobudio je veliko zanimanje u nežidovskoj javnosti Amerike. Njegovi zaključci biti će u formi memoranduma priopćeni svim vladama, socijalističkim strankama, budućem socijalističkom i mirovnom kongresu.

Zemaljska konferencija ugarskih cijonista.

Dne 20. prošlog mjeseca sastala se XII zemaljska konferencija ugarske cionističke organizacije. One razmirice i borbe, koje su u posljednje vrijeme nastale medju pojedinim strujama ugarskih cijonista, napokon se umiriše, osobne se opreke izgladiše, tako da je konferencija protekla ozbiljno i dostojno onih velikih zadaća što ih je imala da riješi. Sada, u kratko, da prikažemo tok konferencije, za koju su izabrana svega 92 delegata. Predsjednik Beregi otvorio je konferenciju sjetivši se umrlih i na bojištu palili voda i članova organizacije, ističe radosnu činjenicu širenja cionističke ideje u Ugarskoj, te priznaje vodstvu, da je izdržalo kontinuitet cionističkog rada i za vrijeme rata. Dr. Jordan, referirajući o židovskom narodnom fondu, ističe slabi uspjeh, koji je polučen u Ugarskoj, gdje je n. pr. kraj tolikog broja Židova skupljeno prvih šest mjeseci ove godine 16.000 kruna, dok je od ono nekoliko tisuća Židova u Hrvatskoj i Bosni unišlo u isto vrijem oko 50.000 kruna. Zatim je prihvaćena rezolucija, u kojoj se sa radošću uzima do znanja priznanje cijonističkih zahtjeva po velevlastima, ali s druge strane ističe, da u Ugarskoj pravila organizacije već 14 godina čekaju na potvrdu, a konačno se izriče ogorčenje radi sistematske antisemitske propagande, koja u Ugarskoj sve više preotima mah. Zanimljiv bijaše izvještaj dra. Blanka 0 tiskovnom fondu, za koji je njegovom inicijativom i agitacijom potpisano 1 uplaćeno preko 100.000 kruna. Potpisivači organizirali su se naime sada u jedno „židovsko novinsko i književno dioničko društvo 11 sa glavnicom od 200.000 kruna. To je poduzeće, koje se sa gledišta propagande ne može dosta pohvaliti, te bi zaista bila već prijeka potreba, da se i kod nas šta slična osnuje. Nakon toga prešlo se na izbore. Predložena listina kandidata za upravni, stalni, zemaljski i tiskovni odbor, jednoglasno je prihvaćena. Predsjednikom upravnog „odbora izabran je Adolf Strau§s, profesor na orijentalnoj akademiji. <|j V s ’*, Zatim je slijedila iscrpiva rasprava o pojedinim zadaćama ugarske cijonističke organizacije, te se kod toga osobita važnost polagala na pitanje organizacije židovske omladine. Zaključilo se osnovati zemaljsko predstavništvo ugarske židovske omladine sa zadaćom, da moralno i materijalno podupire rad pojedinih društava. Raspravljalo se i o predlogu športskog društva V. A. C-a, (Vivo es Athletikai Club) da se osnuje dioničko društvo za gradnju športskog vježbališta, koji je predan novom upravnom odboru radi provedbe. Nakon što su još raspravljena pitanja židovske štampe i razni prijedlozi, zaključena je konferencija. Židovski koledar.

20. rujna 1918. Erev Sukot, 14. tišri 5679. 21. i 22. .. Svečanost sukota 15. i 16. tiš 23. do 26. „ Polublag. Sukota, 17. do 20 27. „ „ fiašana-Raba, 21. tišri 28. „ „ Šmini Acsret, 22. tišri 29. „ „ Simhat-Tora, 23. tišri

BROJ 18.

Pretplatnicima na uvaženje. Koncem rujna (septembra) ističe pretplata svima, koji su „Židova** predplatili na cijelu godinu> kad je počeo izlaziti; nadalje nekima, koji su list pretplatili prije pol i četvrt godineMolimo sve c. pretplatnike, da pretplatu odmah obnove i novac doznače. Ujedno molimo »umišljenike, da življe porade oko rasprostraniivanja „Židova 1 *!

1 1 D O V» HAJhUDD

STRANA 3.