Židov

Mirjami i Hildi 2.—, Zlata Mayer 8. —. Po Veri Salzer darovali: po 20. — Kasti Draga. N. Davidson, Stanko Petrić, A. K. po 10.— K. S., Bianka, Marta Weiss, Poljokan, po 5. I. L. po 4. N r N. svega 129. Vladimir Neumann ti. —, Jul. Stern 40. V. Steiner 20.—, Jean Schon 10.—, svega 76.—, N. N. 50. —, 1025. 1025.K 202010 Dječji sabirni arci. Banjaluka; Sakupio mali Izak M. Poljokan 60. Bjelina: Po Simhi Montilja sakupila: Matilda Perera 64.80, Erna Baruch 59.40, Hana Baruch 75.10 Rifka Prerera 60.60, Erna Levy 140.45, 400.35 Kutina: Ella Ledecky 20480.34 Kolonija }t Clenov‘ , Ludbreg: Poruč. Mirko NVeinrebe 10.Derventa: Po Racheli Gaon sakupljeno prigodom vjenčanja Bernharda i gdice Charlotte 190- Bojište: Lt. Lj. Birnbaum mjesta vijenca na ratištu palih mu drugova Gj. Hermann i Dav. Anhalzer 30. Brod n./S. Po Drag. Mahleru sakupljeno 17. Travnik: Sakupila Tilda Konforti 45. Zagreb: Po 10.— Karl Haslach na kartama, oklada Cohen-Licht, Salamon Elazar,Malija Freund2oo.—, Neumann 20.—, Makabi 10.*-, Kod promocije dr. P. Neubergera sakupljeno 34.—. N. N. 10.- Rosa i Mavro Sirmai mjesto vjenča na odar blagopok. A. Krausza 50. —, Al. Grauer 6.—. A. Donner 2.—, N. N. 50.—. 412. Beograd; Leon A. Amar sakupio 67.—, Bijelina: Sakupljeno prigodom izleta > kojega je priredila obitelj Baruch 44.—, Na južini kod gdjice Alkalay prigodom svečanoga povratka zast. 1. Alkalaya sakupila Regina Baruch 71. — 115. Novigrad-Podravski: Fany Goldschmidt 50. Stubica: Weiss 10.Sarajevo: Prigodom rodjendana Bakice L6wy sakupljeno 45. Karlovac: Pov. Ivan Rechnitzer 20.—. Banjaluka: Po Peppi Poljokan darovali po 10.— Zimdorf Leon, Sal. Altarac, Jakob L6wy. S. Altarac, po 7. Avram Altarac, po 5. Šandor Albahari, Jos. Papo, po 4. Jos. Nachmias, Moritz L6wy, po 3. Sal. Lowy, Sarina Papo, Angela L6wy, po 2. Mor. L6wy, Bukas L6wy, Rachela Nachmias, S. Montilja. Josef Nachmias. razni darovatelji 91.50. 1102.50 Jevrejske škole : Šikloš; Sakupio Jizchak Abinun; Izidor Sumbuiović 30 - —, Danko Salom 25" Pinto Abraham 20‘ . Po 10 - Alberto Finzi, Ješua Israel, Jizchak Abinun, Avram Papo, Hermann Sprung, Salamon Gaon, Samuel Montilja. Rafael Salom 6. Po 5 - Elias Altarac, Lezo Papo. Avram Pesach, Elias Danon. Po 3‘ — Ham Kamchi, Albert Jean. 177 - Za zid. djecu u Palestini: Osijek: Sakupio Dr. Hugo Spitzer 1170

Pregled. Unišlo je dakle iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 485909 Iz Bosne i Hercegovine . . . . 2958 27 Iz garnizona, zaposjednutih zemalja i bojišta 1170Ukupno . . K 8987-35 Od 1. 1. do 10. IX. 1918. unišlo je ukupno K 92.280 • — prema tome manjka do K 100.000• — još samo K 7 720- —.

Knjige i časopisi.

S. J. Sgnon. Und das Krumme wird gerade.

Žid. čitalačka publika može biti zadovoljna s najnovijim izdanjima ~Jiid. Verlaga“ u flerlinu. Po obliku i sadržaju to su knjige, svoje vrsti: Divna knjiga ~Jiskor“ u kojoj svaka stranica govori o heroizmu čednih židovskih pijonira preporoda u Erec Izraelu. Druga knjiga odiše posve drugim duhom. To je zrcalo istočno-galičkog geta u sredini 19. stoljeća. Nosi naslov; ~Und das Kruni me vvird gerade“. Geschichte eines Menschen mit Namen Menascheh Chajini . . . Autor ove pripovijesti, koja je prevedena iz jevrejskog jezika, mladi je književnik S. J. Agnon. Sadržaj pripovijesti nije neobičan; Imućni ljudi padaju na prosjački štap. Za sticanje dobara nesposobni, naivni i čestiti Menaše Hajim trpi radi svojih pogriješaka i slabosti. Velike boli i teško razočaranje prate ga do groba, u koji pada očišćen od svih ljudskih mana i taština, kao pravi pravednik. Njegova žena, mučenica, konačno doživljuje ipak bolje dane. . . Tragika, nekoć bogataša, a na korftu „šnorera“ Menaše Hajima, svakog će ganuti... Međutim, još više nego sam sadržaj pobuđuje zanimanje način, kako je pisana pripovijest. To je osebujni jevrejski stil pun kićenih, riječi, mudrih i svetih izreka, usporedaba, legenda i anegdota. Preobući ovu pripovijest u njemačko ruho, doista nije bio lagan posao. Oprema knjige vrlo je ukusna, pa Se iz svega vidi, da Jiid. Verlag nastoji, kako bi mu izdanja bila u svakom pogledu besprikoma. Knjiga „Jiskor“ (cijena M 6 - 50) o kojoj smo već progovorili u broju 15. „Židova“ i pripovijest „Und das Rrumme wird gerade“ (cijena M 4 - 50) dobivaju ili naručuju se u svakoj većoj knjižari ili neposredno kod Jiid. Verlag-a Berlin. W. 15. Sachsische Strasse 8. (Poštarina 70 feniga.)

Židovi i revizija ustava u Austriji.

Pitanje revizije ustava u Austriji zanima uz ostale narode i Židove. Židovski nacijonalci složni su u zahtjevu, da hoće živjeti kao ravopravan faktor s ostalim ravnopravnim narodima jedinstvene podunavske države. Ova država mora svima narodima dati narodnu autonomiju, te slobodu kul r turnoga i ekonomskoga razvitka. Dosadanji dualistički sistem morat će uzmaknuti pred formom, koja će biti u skladu s potrebom vremena. U toj novoj državnoj formi ne smije ni jed n narod tlačiti drugi, a židovski narod mora poput ostalih biti priznat kao jurisfična osoba, koja za zastupanje svojih posebnih narodnih interesa mora dobiti vlastite narodne komore. Židovsko se pučanstvo mora organizirati i ujediniti na podlozi jednoga programa.

O spomenutim pitanjima unutarnje politike Austrije piše dr, Hermann Kadisch u knjižici „Die Jiiden und die osterreichische Verfassungsrevision“. (Jiidische Kriegshefte 11. Heft. Wien 1918. Verlag ~Moriah“). Knjižica je zanimljiv prilog za poznavanje onih struja, koje nastoje oko preobrazbe sadašnje Austrije u ~novir‘ i „mladu" 1 Austriju. Kako autor muževno istupa i za židovska prava, to preporučamo njegovu knjižicu najtoplije.

Bilješke.

Židovski narodni kalendar fjud. National Kalender). U nakladi „Judische Zeitung* u Beču izašlo je četvrto godište židovskog nacijonalnog kalendara. Urednici su Otto Abeles i Ljudevit Bato. Taj si je almanah pribavio velik broj čitalačke publike. Kao i u prošlim godištima, tako i u ovome, obrađuju pozvani autori razumljivim načinom najznatnija židovska pitanja dijaspore i Palestine. U tekstu su brižljivo umetnute misli židovskih mislioca o židovskom pitanju. Osobita se pomnja posvetila umjetničkom i belestrističkom dijelu knjige. Narudžbe šalju se uz priposlanje K 5.20 na nakladu „Jiidische Zeitung“, Wien, 11., Zirkusgasse 33. * * ~Pro Palestina 4 '- Njemački odbor za promicanje Židov, palestinske kolonizacije, u kojem su zastupani ugledni njemački učenjaci i vodeći političari, izdaje za informaciju njemačke javnosti glasilo ~Mitteilungen“. U prvom broju vrlo je značajan uvodnik, u kojem se ističe velika znamenitost židovskog problema i cijonističkog nastojanja za svjetsku politiku uopće i za njemačku napose. Osim raznih bilježaka, koje se odnose na kolonizaciju Palestine po Židovima, zanimljiva je i objava čitavog niza stručnjačkih djela o židovskom pitanju, koja će izaći u nakladi tvrtke: Reimar Hobbing. Berlin. (Die Neuzeit). Izašao je rujanski broj sa zanimljivim Sadržajem. Naručuje se kod izdavača: Wien. VII. Neubaugasse 84. Cijena godišnje K 12. —

Pomozimo Židovima u sjeo. Palestini!

Od mjeseca do mjeseca pogoršava se stanje židovskog pučanstva u Galileji. Židovsko pučanstvo Galileje, koje se pred jednu i pol godine iz Judeje evakuiralo," živi u najužasnijoj bijedi. Epiđemičke bolesti f glad traže uvijek novih žrtava. Stotine siročadi traže našu pomoć. Pripomoćnih sredstava za pučanstvo biva sve manje.. Dok je židovsko pučanstvo u južnoj Palestini pomoćnim sredstvima amerikanskih Židova lišeno bijede, zadaća je u prvom redu centralnih vlasti, da üblaže bijedu galilejskog židovskog pučanstva. Sa dosadanjim se prinosima ne može pomoći. Zato pozivljemo vapijućim glasom cijelo židovstvo: Pomozite bijednom, židovskom pučanstvu u sjevernoj Palestini! Darujte za evakuirane Židove! Mi smo uvjereni, da nam ova molba ne će ostati neuslišana.

STRANA 6.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 18.

Dr. Uudeult Scheln otvori« ji svi BdvjetniCku pisan i Pakracu.