Židov

dovi prigrlili cibnizam. pofast će im ugled, ■jer će to odnošaj Židov« prema nežidovima postaviti tra iskrenu i istinitu bazu. Ispovijedanje cionizma ne samo da ne prijeći, već naprotiv upravo traži patriotizam Židova. Zato cionisti traže, da se Židovima dade udjela na svakom području rada oko ostva rivanja velike Jugoslavije. Židovi ne traže nikakovih monopola niti protekcija, nego samo jednakopravnost. Prosvjeduje protiv toga, da se čini pojedinih Židova upisuju ■u grijeh cijelome narodu. Apelira na hrvatsku štampu, neka pripomogne ispravnom prosudjivanju židovskoga pitanja, kako to čini štampa velikih zapadnih demokracija. Dr. B a u m govori o kulturnim problemima Židova, traži povratak Židova k židovstvu. dakle zbiljski židovski život u kuĆt> ti školi i u životu. Traži naročito,’da se, današnje konfesijske židovske općine -pretvore u narodne, te da se posvema demokratiziraju, jer kakove su danas, rte odgovaraju ni duhu vremena, ni potrebama židovskoga naroda. V Oovorhici predlažu opširne rezolucije m smislu svojih referata. Te su.rezolucije primljene uz burno odobravanje nakon česa je skupština u, 12 sati prije podne, zaključena pjevanjem pjesme židovske nade ..HatikveV- .. - S- uspjehom skupštine. možemo biti ■vrlo zadovoljni, je i. je pnržila dokdz, da. je ■ogromna većina - zagrebačkih Židpva, ; tjz •■nas. Primjećujemo, da izvještaji Jutarnjega lista'*,'. a po njemu „Agramer Tagbldtta“ i „Obzora'’ o toj skupštini- sadržavaju mnoge neispravnosti. Ispravljamo naročito, da Dr.. Kon nije govorio o antisemitskom značaju 'civifizovanih naroda, da ■Lav Stern nije n?kap, da odričemo onih Židova, koji ele, d.a,im je ovjdje dobro i , da je Dr. Baum žigosao samo današnje židovske opčine. Evo, rezolucija prihvaćenih po toj skupštirtr; I. , / 1. Sjećajući se zahvalno oficijelne deklaracije vlade Velike Britanije od 2. novembra 1917. kao i izjava velikih vlasti j njezinih državnika o hacijonalnoj domaji židov ; koga naroda u Palestini, prima se s ushićenjem do znanja po velikim zapadnim vlastima povedeni rad oko oživ.otvorenja tog židovskog ideala. 2. Vodstvu cijonističke organizacije izriče se duboka zahvalnost za dojakošnji rad, kako u Palestini, tako i u dijaspori, ter izrazujući mu od srca povjerenje, obećaje mu se i s ove skupštine moralna i materijalna saradnja kod izgradnje težnja židovskoga naroda. 3. Uvjerena o opravdanosti i jedino mogućem načinu riješenja židovskoga problema, zahtjeva Palestinu kao nacijonalnu domaju za židovski narod, nacijonalnu autonomiju na kulturnom, socijalnom i političkom području u zemljama, što ih Židovi nastavaju u masama i konačno potpunu i zbiljsku jednakopravnost Židova u svim zem.jama. 11. 1. Priznaje Zemaljski odbor cijonista, kao narodni odbor Židova u Jugoslaviji, svojim predstavništvom, odobrava potpuno njegov dojakošnji rad i usvaja zahtjeve sadržane u njegovoj spomenici Narodnom Vijeću S. h. S. u Zagrebu, 2. Zahtijeva istinsko provadjanje jednakopravnosti svih državljana u Jugoslaviji,

u skladu s izjavom N. V. S. H. S. i sa stajalištem prosvijećenih, zbiljskih Velikih demokracija. Uvjerena o ozbiljnoj volji tih demokracija, da izradi tu jednakopravnost i za židovske narodne manjine u svim zemljama, Židovi kao gradjani zahtijevaju, da se ondje, gdje u interesu razvitka domovine ima da odlučuje sposobnost, njihovoj volji za rad oko procvata Jugoslavije ne suprot stavi natražnjačka štetna i sitna mržnja, koja ide za njihovim isključenjem iz te saradnje. 3. Zahtijeva, da snažna volja oko održanja reda, lične i imovinske sigurnosti svih gradjana Jugoslavije kao pravne dr'žave dodje do izražaja kod svih zvaničnih organa državne ' vlasti, koja neka svim obezb jedi potpunu uspostavu pravnog stanja. 4. Apelira na hrvatsku štampu neka opravdavanjem protužidovskih izgreda ne potiče na djelatni izražaj mržnje. '5. Ovlašćuje Zemaljski odbor-cljoriista Jugoslavije, da u vezi s predstavništvom svesvjetske cljonističke organizacije pred zvanim medjiinarodhim' forumom zastupa i građjVrfskopravne' zahtjeve sveukupnoga 'židovstva-'- -~- v ■ 111; - •' - Ćjjonizam traži od svakog pravog cijoniste, ti e santo •spremnost prela za - i poV vtatka'u zemlja otaca, Pafestmu, negb I u galiitu življćno"židovstvo udcući, ti školi ;i u đ^Uštvu; uopće* življeitje i ispunjenje Čitavt> ! § ;: žlddVskog čovjeka židovskim *dtihom/' - • V . - ; x, Glavnom w prvom polugom . za pastignuće toga. oživljenja i preporoda židovskog narftda u galutu smatramo demokratsku preobrazbu izraet. bogoštovnih ppu židovske (pučke) narodne općine kao središta svega religijoznoga,- kulturnoga i -socijalnog-života židovskog naroda. Zato sa bolom u;duši i najvećim negodovanjem gledamo- mrtvilo današnje izrael. bogoštovne: općine, tražimo bezodvlačnii i radikalnu promjenu u sastavu, vodstvu i u duhu njenom, te uklonjenje sviji onih elemenata iz nje. koji nemaju fj duha ni srca židovskog, pa zato ni smisla ni volje za preporod židovstva. Koprivnica. (Prosvjed općine protiv pogro m a.) Odbor Izr. bog. općine izrekao je u svojoj, dne 12. prosinca 1918. održanoj sjednici, tvoje zgražanje i najodlučniji protest protiv dogodivših se pogroma, prigodom kojih je hiljadu Židova na tako užasan način stradalo. Zaključeno je, da se dana 13. prosinca 1918. održi žalobna služba božja i da se sakupljaju doprinosi za žrtve pogroma. Bjelovar (Osnutak mjesne organizacije). Na sastanku 1. o. mj. konstituirala se mjesna organizacija cijonista ovako; Predsjednik, Ing. Filip Rosenzweig; ■ potpredsjednik prof. Josip Szemnitz; tajnik Dr. Hinko Hirschl; komisari za nar. fond Slavko Fiirst i Alb. Singer. Sprema se ciklus informativnih predavanja i osnutak, .odnosno uspostava „Židovskog gradjanskog društva".

Pretplatnicima. Od l.jl. 1919. izlazi „Židov' 1 3 puta na mjesec i to svakog 1„ 11. i 21. u mjesecu. Slijedeći broj izlazi 10. januara 1919. Pretplata iznaša poćam od l.jl. 1919. K 20 — na godinu, KlO na pol godine, Ks • za četvrt godine, plativo unaprijed.

Židovska narodna skupšt.na u Osijeku. Dogodaji najranije prošlosti nisu ni po kraj osječkih Židova prošli neopaieno. A to mnogo znači. Ako već neke moralne sile na Osječane proizvode pritisak, onda taj mora da je postigao kulminaciju. ‘I doista: jedan dio osječkog židovstva ozbiljno se zamislio, tražeći priključak jednoj zajednici. Do toga je moralo doći i mi taj preokret pozdravljamo. No kolikogod se niožerao veseliti, da je židovska narodna ideja i kod nas u zadnje dol)« uhvatila čvrsti korjen, toliko moramo žaliti, da je i ovaj uspjeh prouzrokovan negativnim sredstvima. U dolkad’je Herzl orgariizovao narodno židovstvo, dakle tako reći *u početku preporoda židovskoga naroda, bilo je najveće praktično geslo: Neprijatelj nas drži lia okupu! Ali danas, kada cijonizain slavi Irirnnf po čitavom svijetu, danas, kada je glavni pokretač-naše Ideje, narod• ni |K>nos, kada Židovom biti znači htjet i, a ne samo morati bili Židov —-onda antisemitizam u osvještenju našega -naVnUa, nefbi smk) vHfe da igra onoliku ulogu-, kao prije. No bilo, kako bilo - - mi se ovom jm;' okretn med osječkim židovstvom .friortrino 'veseliti. Kako će taj dugo pohrajiati ’---ilat - . ~1 . , nas -se ne može reći. Naifnjmo’sS,’*da-'’četno od njega 'spasiti nestori u-' ona• VVeihetia, ' kada se •Višć'ne će dfiti ’bojrfti 'pljitičkiibjli i prJignrtna." ' ■ • . • . Kako' je Već odavde izvješteno,'izabra ' je ha cijonističkorii sastanku- »Mjčsrti l na rotlno-žWov%kr"wlbor«. Frvi. jp paško toga *• odbhra- bio, tla je za svoj program* f M S : ' te publike stekao povjerenje, propaglhiju‘ ćf time' našu ideju i ujedno dokumentira jnći opravdano zšstnpnnje narodm'-ždftvskih težnja. U tu. svrhu sazvao je judom oglaša i letaka za- dne 8 .0. mj. 11 vidiku dvoranu svratišta Roval općA židovsku narodnu skupštinu, na koju su bili pozvani 5 oni, koji su dosada bili necijonisti ili protivnici, cijonizma. • Dvorana bila je dupkom puna. Skup štinu je u ime »Mjesnog narodno-židovskeg odbora*, te u ime »Zemaljske cijonističke organizacije« otvorio Dr; II n g o S p i t z e r odnljim pozdravnim govorom Prikazujući triumfalni uspjeh eijouističkib težnja i narodne židovske ideje, dovodi protivničke argumente o narodu bez države itd. ad absurdum. Izriče veselje židovskoga naroda nad sjedinjenjem jugoslavenskoga naroda, čaja je liorba za slobodu nailazila uvijek na najveće simpatije narodnih Židova. Narod, koji je kroz toliko stoljeća stenjao pod tudjlm jarmom, znat će da cijeni i težnje židovskoga naroda-, pa se zato nada, da će u državi SHS. koja će biti osnovana na najširem demonK'kratskom temelju, i narodni život Židova biti ohezbijedjen. Govornik svršava usklicma na državu SHS.. kralja Potre) i regenta Aleksandra, kojima se oduševljeno pridružuje sve općinstvo. Dr. Edraund Fisrher prikazuje u oduljem, iscrpivom referatu rad svjetske cijohistieke organizacije i polučeno uspjehe u Palestini. Proizlazi od lustereke izjave Engleske od 2. novembra IfllT. kojoj se redom priključuju sve velike zapadne demokracije. Citira važnije izjave ententinih vlada i državnika o palestinskom radu, židovskim legijama itd., obavješćuje o uspjesima Weizmannovc komisi je, o novom osnovanom jevrejskom s veučilištu 11 Jcrusolimu itd. Prelazi, zatim na

BROJ 25.

ŽIDOV" (HAIHUDI)

5