Židov

jednakog, tajnog, razmjernog prava glasa bez razlike spola. Vodeće funkcionare neka biraju svi članovi opčine, nu ne smiju se izabrati oni, koji su dosad po svom položaju u nežidovskom svijetu ili po svom imetku (!) došli do nepripadnog im vodstva općina, nego treba birati ljude, koji su po svojim osobnim i židovskim kvalitetama z.a to pozvani. Socijalni položaj pojedinca daje samo u današnjem.slijepom „društvu 4 osobita prava, u narodnoj opčini tražimo Slobodan put sposobnima! Detaljni program je I o k a I n e (progresivni porezi, narodne hebrejske škole i t. d.) i općenite naravi (Palestina, jednakoprav

nost u diaspori i t, d.) nu sve treba postaviti u okvir narodno-opčinske židovske zajednice. Uz ta načela • smo svi, koji osjećamo nacionalno i koji osjećamo demokratski, a to je većina. Čas je, da pođemo na djelo. Stari kahal je anacionalan i nedemokratičan, sazdan na plutokratske j osnovci. U orincipu pozvan za lokalne interese, ne zastupa ni te potpuno: bez veze je s ostalim židovstvom, bez shvaćanja židovske sadašnjosti. Star, bolestan truo. Zrio tek za jedno :da ga nestane. Neka to bude što prije.

Joel.

Iz jugoslavenskih zemalja.

Šekel-dan u Zagrebu. Držat če se na 29. mi. u 10 sati prije podne, Dr. Ivan Jacobj izvijestiti če o značenju Sekela. Nakon toga: übiranje šekalima i izbor delegata za zemaljsku konferenciju. Zatim konstituiranje mjesnog židovskog narodnog društva, Izvjestitelj Dr. Robert Oliic. kst h a I. Prijedlozi. Mjesto skupštine objavit će se. pravodobno. Übiranje šekaHma imade se bczuuvjetno dovršiti najkasnije 31. decembra o g. Obračun i novac-treba nam' odmah doznačiti. Rezultat izbbra i imena delegata treba nam odmah makar brzojavno dojaviti! . ■ t •J; Upute delegatima. Prijavite pravodobno Vaš dolazak, da se uzmognemo pobrinuti za stan.' Javite'nam eventualne posebne želje glede opskrbe (kašruti' slično). Podesite vjerodajnice potpisane po Vašim izbornicima, ili po izbornoj komisiji; Svi dopisi glede konferencije šalju se na adresu Lava Sterna (Zagreb, Draškovićeva ul; 36). Mjesto zborovanja konferencije: gradska vijećnica gornji grad. ' Delegat] za zemaljsku koferenciju. • U nastavku naše obavijesti u br. 24. saoočujemo još slijedeće kandidate za mandate pokrajinskih delegata: Hinko Lederer Kostajnica, Karlo Rosenthal, Petrinja, Ing. Wohlmuth, Zagreb, Ing. Zlatko Rosenberg, Zagreb, Otto Braun, Zagreb. Značajni proglas. Beogradska „Samouprava 44 broj 12. od 30. novembra piše: Srpsko vojno vodstvo izdalo Je prilikom okupacije Temešvara ovaj proglas: Braćo Jivrcji\ Sfekii ste neumornim ra~dvm novac i pcdigoste vrednosti. Vi pioniri nnpredka i slobode podigoste b/agosianje Ugarske. / dok su se ugnjetači vaši obilato služili vjšim tekovinama, za tedju i u lice vas ruže : Evo vam slobode . evo vam terena za rad. Razvijajte, organizujte se kao nacija/ Dižite svoje škole sa svojim jezikom Širite slobodnjačke vaše ideje pod zaštitom, najjače sile: pod zaštitom srpske vojske! Treba žigosati. Dok se u cijelom svijetu javljaju glasovi prosvjeda protiv pv grouia n Galiciji, zagrebačka se bogcštovna općina ne miče. Njezinom -pretbie laiku ne pada. na pamet, da bi se i <>n m rao maknuti, da bi i ou trebao dići svoj~gl s -. da bi i on trebao nešto da učini. P-z je, kad treba odrediti » paradnu službu božju, ks; ju'ne zna prirediti, pa. se-onda obruka. Na žalobnu službu božju radi pogroma ne misli. Ili misli - pa se boji. da bi se ‘n

negdje moglo zamjeriti. Na zahtjev ci j oništičke .organizacije, da sc i koti nas održi u hramu »Jiskor« za žrtve pogroma, on niti ne -odgovara, jer taj zahtjev nema propisani broj potpisa ć 1 ,a-nova općinskog predstojništ va! On na svoju ruku, ne pitajući nikoga odlaze stvar bez ikakvoga riješen ja medju spise, a razmeće se inače svojim luimanitetom i demokrat i zrnom i svojom ustavnom svijesti. Kao da je uopće potrebno, da u takovoj stvari predsjednik općine dobiva poticaja izvana. Dokle-će taj predstojnik • s takoVim »vodjenjem i- reprezeutiranjem« naše općine izazivati ogromni *d i o opći nara koji ipak još imadu ljubavi za židovstvo i volje tla to dodje'do izražajia i u općinskom , • Sarajevo (Zidov-podnačelnik). Glavni odbor Narotlnoga Vijeća t zaključio je,, da u Sara jeVti ifnstrtiji mjesto trećeg pod. načelnika i- da «e' popnpi • -sa Židovom. Sarajevski Židovi’ imadu zasada razmjerno mnogo manje gradskih zastupnika, nego bi ih. išlo prenio razmjeru i snazi pučanstva, pa se uslijed koraka poduzetih u toj stvari po židovski m narodnom ed_boru u Sarajevu kod Narodneg Vijeća, davanjem trećeg podnačelničkog mjesta Židovima hoće da ispravi naneseno im oia-iImrnžonjA, r . ,■ • Memorandum cijonista akademskom senatu. Dne 18. prosinca o. g. predala je deputacija cijonista akademičara na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu na ruke rektora g. Dra. Ruspinia slijedeću rezoluciju: Slavnom senatu hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Na svojoj skupštini, obdržavanoj dne 15. prosinca 1918. prihvatiše akademičari cioniste, slušači Hrvatskoga sveučilišta, jednoglasno dolje priopćenu rezoluciju i zaključiše je predati svome predpostavljenom forumu, da je uvaži i sa svoje strane stvori nužni zaključak. Rezolucija: Pozivajući se na priloženu spomenicu Zemaljskog saveza cionista iz jugoslavenskih zemalja od 16. studenoga 1918. upravljenu na Narodno Vijeće SHS. i na odgovor predsjedništva istog: akademičari cioniste pozdravljaju oduševljeno ostvarenje stoljetnih ideala jugo. slavenskoga naroda, te svijesni svojih zadaća prema židovstvu i dužnosti prema jugoslavenskoj državi,' traže od autonomneg akademskog senata, kraj potpunog priznanja jugoslavenskog značaja ovoga sve-, učilišta: 1.) priznanje židovske narodnosti na ovom sveučilištu;

2.) nesmetanu slobodu ispovijedanja i širenja svojih ideja na kulturnom i političkom polju medju svojom jednokrvnom braćom: ' 3.) pravo nesmetanog saobraćaja i saradnje oko zajedničkih težnja sa čitavim židovskim narodom, kojega se dijelom osjećaju. U Zagrebu, dne 15. prosinca 1918. Za skupštinu: ŽigaNeumann m. p. Adolf Weill e r m.p. cand. iur. cand. ing. forest Robert Vei t h m.p. aps. iur. i stud. phil. • Predaju rezolucije popratiše sa kratkim prikazom današnjega stanja cijonističkog pokreta i izrekoše nadu, da će u slobodnoj Jugoslaviji na sveučilištu biti židovski djak .potpuno slobodan i ravnopravan svojim nežidovskim drugovima. Gospodin je rektor primio izaslanike vanredno ljubazno, te izjavio, da se raduje, što su se židpvski djaci obratili baš na njega, jer po njegovu •. mnijenju moraju u demokratskoj državi biti svi gradjani ravnopravni. Još je izjavio svoje simpatije prema zahtjevima'rezolucije i obećao je, da će ih pred akademskim senatom zastupati. Pfimjetiti mi je još, da je gornju rezoluciju prihvatilo 'preko 30 'akademičara, a ima izgleda, da će .joj se, dok započnu predavanja, pridružiti'do 50; Time je židovsko nackamfrio djaštvo dobilo ogromnu većinu na ovdašnjem sveučilištu," pa se možemo pravom nadati, da će tip „ašimilantskog studenta" naskoro posve IsčezmrtuA već je i vrijeme. ... “ ■ v S. Majer ben : Avrom. Židovska gradjanska skupština u Zagrebu. Skupština je održana 15. o. mj u dupkom napunjenom „Metropol kinu‘‘, a. prisustvovalo joj je oko 1200 ljudi. Skupštinu otvara u 10 1 /* sati prije podne Eugen Beri, koji se raduje velikom odzivu, pozivlje prisutne, da svijesno prionu uz židovski narod i njegove aktuelne sada tako izgledne težnje oko osnutka židovskoga siedišta u Palestini: prosvjeduje protiv pogroma naročito u Galiciji i Poljskoj i apelira na Židove, da podupru žrtve tih pogroma.. Dr. Hugo Kon referira o današnjem položaju židovskoga naroda i stanju cionističkoga problema. Ističe kako je židovsko pitanje internacionalno, jer ga imade gotovo u svim zemljama sa iole brojnim židovskim pučanstvom, te kako je židovski narod svagdje kroz stoljeća živio u izuzetnim prilikama, a sve iz istog razloga, jer nije imao svojega kulturnoga, političkoga ili državnoga središta. Svi pokušaji oko riješenja židovskoga pitanja u pojedinim zemljama mesijanizmom, filantropijom ili socijalizmom ostadoše bezuspješni. Jedino je moguće riješenje židovskoga pitanja politički cijonizam, koji je započeo sa dr. Teodorom Herzlom. Engleska vlada prva je zvanično izjavila 2. studena 1917. da će se zauzeti za osnutak židovske države u. Palestini, a sve vlasti entente pristale su na to. pa će mirovni kongres uz ostala pitanja imati da riješi i to pitanje, uz sudjelovanje zastupnika židovskog« naroda. Lav Stern ističe, da iz toga stanja cijonističkoga pokreta treba da jugoslavenski Židovi povuku konzekvence. Treba da se priznadu članovima svoga narodni, i da # pomažu moralno i materijalno realiziranje cijonizma. Budu li jugoslavenski Ži-

4

„Ž I I) O V* (HAJHUDI)

BROJ 25.