Židov

borave ovdje, te se nado, da će to dovesti do vidljivih plodova. Društvo broji zasada 32 elana. Od 1. 11. obdržavaju se redovite nedjeljne skupštine. Osnovan je ujedno tečaj za jevrejski jezik. Na generalnoj skupštini od 26. 11. o. g. izabran je za zimski sentestar ovaj odbor: Predsjednik: Med. Josef Herzl; podpredsjdenik: Med. Adolf Stark; I. tajnik: Med. Leon Perić; 11. tajnik: Med. Isak Heršković; blagajnik: Phil. Avram Papo; ■knjižničar: Med. Leon Finzi, Umoljavamo sve stare članove !»Bar Giore«, koji se ne nalaze u Beču, seniore i podupirače da se stave u doticaj s društvom.. Adresa: Wien I. Universitat. Glavna skupština »Judeje«. U subotu, dne 25. pr. mj., održana je glavna skupština židovskog akademskog društva »Judeje*«. Iza pozdrava predsjedatelja cand. iur. Ottona Brauna, referirao je cand. iur. Robert o društvenom radu. Njegov opsežni, vrlo lijepo izrađeni tajnički i /blagajnički izvještaj primljen je odobravanjem do manja. Iza podijeljenog apsolutorija izabran je slijedeći odbor: Predsjednik cand. phil. V. Donner, potpredsjednik stud. med. G. S t e r n, I. tajnik »tud. medi 0. H e i m, 11. tajnik stud. med. N. Papo, blagajnik stud. med. A. K o h n, knjižničar cand. ing. forest. A. Weiller; odbornici: stkid. mted. Berta Schateles, cand!. iur. J. Singer, cand. iur. M. Zaloszer. Revizori: stud. iur. M. Fr a n k i 0. P o 11 a k. U ime novoizabranog odbora zahvaljuje predsjednik Donner na povjerenju i razvija svoj program o internom i eksternom radu društva. Nakon toga predložena je promjena pravila*, koja je uz neke male preinake jednoglasno primljena. Kao seniori društva izabrana su gg.: da* R. Glucksthal, dr. J./Schlesinger, đr. M. Mondschein, M. Njemirovs k i j, dr. S. Maestro i mag, pharm. J. Strapss. Potrebe i želje židovske omladine iznio je g. Mevoraich, te se razvila odulja debata o toj stvari. Pjevanjem Hatikve završena je skupština. Skupštini prisustvovaše radni odbor zemaljske organizacije s g. dr. Jaoobijem nja čelu, predsjednik mjesne organizacije dr. F r a n k i mnogi gosti. XVIII. redovita glavna skupština »Židovskog akademskog potpornog društva« održana je 2. februara 1919. Izabran je novi odbor: Predsjednik: Ri'kard Schwarz, stud. phil., potpredsjdnik; Ivo Schwarz, stud. iur., tajnik: Vera Ehrlich, stud. phil., zamjenik tajnika: Adolf Weiller, cand. ing. forest., blagajnik: Dragan Altmann, phil., odbornici: Mavro Sessiler, cand. pharm., Oton Ledterer, cand. iur. i Zlatko Zentner, cand. iur. Društvena imovina iznosi 26.864 K, od čega j© 10.000 K temeljna glavnica. Iz tajničkoga izvještaja vidi se, da je rad društva n minuloj godiui bio tek pripravan: sakupljanje prinosa. Sakupilo se oko 15.000 K. Radi osnutka »Židovske đačke menze« vodili su se pregovori sa zagrebačkom- izraelskom bogoslovnom općinom, koja je ali odbila ponudu »Ž. A. P. D-a«, da bi ona osiovala menzu, ali je obećana pomoć, ako će društvo nešto poduzeti. Zaključeno je, da će se 15. ožujka prirediti »Purimki ples« Ž. A. P. D-a«. Osnivanje »Židovske đačke menze«, U nedjelju, dne 16. o. mj., sazvalo je »Ž.

A. P. D.< u Zagrebu sjednicu, nai Troju su bila pozvana slijedeća društva: »Izrael liska ferijalna kolonija«, »Gospojikisko društvo Jelene Prister«, »Židovsko nacijonalno društvo« i zagrebačka iznanHitaka bogoštoimai općina, te nekoje gospođe i gospoda iz građanstva. Na dnevnom redu bila je rasprava o osnutku »Židovske đačke menze«, te je zaključeno, dia se ta akcija povede u okviru! »Ž. A. P. D-a< uz pripomoć jednoga odbora, koji je naročito u tu svrhu sastavljen. Sastav odbora: g. S. Aleksatnder, gdjia. J. Braun, gdje. T. pl. Deutlsch, gdjai. A. Herzog, g. dr. I. Jacobd, gdjau R. Jacolbi, gdja. P. Liebe'rmann, g. dr. H. Kon, g. dlr. R. Siebonsclie’n, g. ftimo Spitzer. Osijek. Dne 10. o. mj. konstituirao se »Ferijalni klub židovskih aikademSčara i abiturijenata u Osijeku«. Iza odu!je rasprave prihvaćen je slijedeći- radni program: 1. Nacional izovanjie židovske bogoštovne općine u Osijeku, te agitacija .kod predstojećih izborai za istu, a istovremeno nacionalizovanje svega javnoga židovskoga životai. 2. Gradski i saborski izbori'. 3. Unapređjivanje ovdjašnijh društava »Bar Giora« i »Mirjana«. 4. Omladinski pokret. 5. Osnivanje židovskog gombalaćkog društava. 6. Agitacija među Židovima na selu. Nakon iscrpljena dnevna reda izabran j© jednoglasno slijedeći odbor: Predsjednik g. cand. jur. Fritz Lederer, pndpmlsjednik: stud. tehn. Daniel Kabiljo, tajnik: i blagajnik: stud. jur. g. Pelix Berger. Umoljavaju se ovim putem svi akademičari i abitnrajenti n okolici Osjeka, da u što većem broju pristupe kao članovi ldn>bn. Adresat je kluba: Felix Berger (Braća Berger i drug), Osijek I. Dopis iz Zemuna. U našem se kraju opaža potrebfP živahnijeg židovskog radim, jer je n manjim mjestima porasao silno interes za židovski pokret. Naš cijenjeni sumišljetnik gosp. dr. Urbac h, rabin zemunski, držao je nedavno uspješno predavanje o cijonizmn u Staroj Pazovi. U tom mjestu živi 21 obitelj sa 65 odraslih članova, koji su svi pripravni da plate šekel i zatim pristupe osnutku mjesne organizacije. I u obližnjem banatskom građu Pa n o e v u, koji leži u okupiranom području, počeli su se Židovi osviješćivati. Nakon predavanja, što ga Je dr. Urbach držao 8. veljače, izjavila je većina panoevačkih Ž : dOva svoje pristajanje uz cijonizam. Radi posebnih prilika zasada je još nemoguće ustrojiti mjesnu organizaciju. Ali budući da su srpske okupacijone oblasti dopustile djelovanje Žklovskomj narodnom vijeću u Temešvarn, to je opravdana nada, da ne će biti* teško ishoditi dozvolu za ž’dbvski kulturno-naćijonalni rad u Panoevn. Primamo od g. nadrabina đra. H. Urnaeha iz Zemuna članak, koji je upravljen uredništvu »Juga« kao odgovor na napadaj iznesen protiv rabina, koji absolviraše seminar n Budimpešti. Obzirom na važnost stvari s jedne strane, a pomanjkanje prostora s druge strane, možemo članak tek u izvadku donijeti. Gosp. dr. Urbach najodlučnije odbija osvade iznesene protiv hrvatskih rabina, te ističe, da sn većinai rabina cijoniste, pa kao židovski' nacijonalci ne mogu da slijede svoje učitelje, koji se smatraju Madžarima. Pisac razlaže teškoće rabina, koji su došli

u Hrvatsku, ai nijesu poznavali jezika ni kulture, pa ipak su svi uz velik trud nastojali, da u najkraćem vremenu nauče hrvatski jezik. lako dakle uijesu došli ik>znavanjem prilika u ovu zemlju, donijeli su smisla i razumijevanja za težnje slobode i samoodređenja svih zemalja, crpeći taj smisao iz prastare povijesti svoga n'aroda, te iz duha slobode i pravednosti, koji pramce Sveto Pismo. Mnogo je vremena gubljeno od intenzivnog vaspi-tialnjaj mladeži ii židovskom duhu, od gojenja vjiarsikih tradicija, dok su se zadubili u kulturu svoje nove okolice. Stoga se slaže s uredništvom »Juga«, da bi trebalo čim prije podići zavod za izobrazbu rabina, učitelja i vjeroučitelja u samoj Jugoslaviji. Drži, da je to danas u ujedinjenoj Jugoslaviji, koja broji oko 100.000 Židova, moguće, pa je i na Zemaljskoj oijonistličkoj konferenciji izneo taj predlog. Varaždin. Kako smo već svojedobno javili osnovan je u našem gradu početkom prosinca pr. god. odbor za mjesnu cijoništičku organizaciju sa gg. drom. Arturom Krajanskijem i Hermannom Herzerom na čelu. Odbor razvio je odmah svoje djelovanje, te je obdržavano nekoliko dobro posjećenih sastanaka skopčanih sa diskusijama o cionističkim pitanjima, na kojima su se svojim savršenim predavanjima i debatama osobito hvalevrijedno istaknuli naš novi nadrabin gosp. dr. Isidor Kohn i gosp. dr. Artur Krajinski. Ovo propagandističke djelovanje urodilo je za varaždinske prilike donekle povoljnim rezultatom te je na zemaljskoj konferenciji u Zagrebu grad Varaždin već mogao biti zastupan sa 4 delegata, dok danas imademo daleko preko 100 plaćalaca šekela, a za zemaljsku organizaciju sakupljeno je K 600 - —, Sabiranje za žrtve pogroma nije ovaj odbor proveo jer je naša bogoštovna općina u tu svrhu sabirala neznamo sa kojim uspjehom. Ako uočimo, da je u prošlogodišnjem izkazu grad Varaždin stajao medju onim mjestima, koja tijekom jedne godine nisu dostignula ukupne svote od K 100 ada se je od početka prosinca do danas dakle u roku od 2 mjeseca sakupilo preko K 1500*— u židovsko-nacijonalne svrhe, onda nas rezultat ipak mora zadovoljiti A mora na-. zadovoljiti tim više, ako se uzme u obzir, da je Varaždin jaka asimilantsko oportunistička kula, koja se lahko ne predaje. Varaždinska žid. „aristokracija" uklanja se svemu, što bi bilo kadro, da Židovima dadne biljeg židovstva, dok varaždinski akademičari Hrvati mojsijeve vjere a i židovski srednjoškolci o židovstvu u opće neće da čuju o konfescijonalnom, a oš manje o nacijonalnom. Ta gospoda jamačno misle, da prestaju biti Židovima ako se oni tog židovstva odriču a zaboravljaju, da su oni ipak i u svakom slučaju Židovi, priznali oni to ili ne priznali, i ako se oni ne priznavaju Židovima ipak njihova okolina, njihovi najbolji prijatelji na to ne zaboravljaju, te im u mnogim zgodama to dozivlje u pamet. Nu oni toga ne opažaju, jer ih se tebože ne tiče. Kraj ovakovih prilika naš rad nailazi na velike poteškoće, no to nas neće smetati da i nadalje na istom putu ustrajemo, jer smo uvjereni da će naši protivnici prije ili kasnije doći do spoznaje, da je Židovima edjino mjesto u kolu cijonista.

BROJ 7.

~Ž I D O V (MAJHUDI)

STRANA 7.