Židov

svim prikladna. Njemačka [tako imena ostaju njemačka, ma da su i pisana hrvatskom fonetikom. Pla ipak želimo svi, e bi kod naših Zidova nestalo tih tu djih njemačkih imena. Uzeti hrvatska i srpska prezimena »da si Pol hi k. Bluni i Roseuberg promijene svoja imenuti u Pavel ić, Budisavljević i Radić, bilo bi bas tako smiješno, kao što je i madžarizacija prezimena kod ugarskih Zidova. Napokon -ne će ni’ svi jesni Hrvat ni Srbin htjeti, da si njegovo ime, koje znači stoljetnu tradiciju, zajedničko podrijetlo, prisvoji .drugi. Svi jesni Židov ne će ni pro vodom imena Sehwaiz, Weiss, Stern itd. u hrvatski sinonim htjeti da učini đvj-rnu $ bi želio sakriti svoje židovstvo. Postoji jedno jedino riješeno toga pitanja: Zidovi treba cl.a i m a i u ž i(I ov s k a p rezi meu a, a uz njemačko treba da se odbaci i njemački pravopis prezimena. Ime nije mala stvor, može mnogo da znači, a naša /,1 vsk i imena imati će sauno onda smisla i značenja, ako budemo doista potpuni, svi jesni Zidovi. A da ćemo to i biti, da se'ogr.m ie'i većina Zidova ud cijelom svijetu, a sigara i Žklova srpsko-brvaitsko-slovenske države ne će više ti kada odreći svoga i ' v-t.va, ne treba valjda tek posebno naglasiti. Dr. Lavoslav Šik'.

Palestina se sprema.

Jafa, mjeseca decembra 191R. Za vrijeme rata svrnuli sreo svn svoju pažnju školstvu. Od dolaska oijenističke palestinske komisije znatno je prošireno djelovanje naših škola. Pod našom smo upravom ujedinili više od dvije treć’Jno svih škola cijele zemlje. Danas obuhvata naše školstvo preko 70 zavoda, 8000 učenika i 300 nastavnika. Trsimo se, da te škole izgradimo i proširimo. Ali temeljito dati će se to tek onda provesti, kad budu nastupile opet nonmftr.e prilike. I u današnjim prilikama očekujemo znatne reforme našeg školstva, naročito zato, što na čelu odgojnog rada stoje vrsne perii gC’ške s:le. Dr. Lurie obavlja službu dao. Turoffa, koji sa morao zbog- bolesti odreći mjesta nadzornika sviju na>ih škole, N Uspjelo nam je t klonuti đra Turcffa, da i nadalje ostane u što bližoj vezi s našim radom i da zajednički s drorn. Ichoktm Epsteinom preuzme priprave oko izdavanja udžbenika, prijevoda za mladež, te znanstvenih spisa. Povratak gospode dre. Jellina. Schillern i ostalih sposobnih uči teljo, bit će znatna pomoć u pro vite! j ima naših škola. U našem narodno-gospodarskem dje lovanjd dosada još nema mogućnosti za proširenje djelovanja, dok još ne možemo, da stičemo nova zemljišta. U toitovo vrijeme može činiti samo jedno: Kasta viti rad, kao i za vrijeme rata, te uzdržati naš imetak na ljudima i novčanim sredstvima. Mladi radnici, koji "zajednički sa iskusnim kolonistima stvaraju temelje za naš budući naredno-gospedarski rad, pri on jaju sve to više uz zemlju usprkos teških vremena, bave se više poljskim rađam, a usavršili su se i u raznim strukama. Znatno su također ojačale javne radničke uredbe, koje mnogo pridonose razvitku radničkih slojeva. Odio za narodno gosp o,d ar stro i kolonizaciju Palestinskog

uroda, kojim upravljaju gospoda Oettingor i Wilkanski, nastavlja rad, koji je kraj današnjih prilika moguć. Osim toga pri pravljaju ta gospoda osnovo za skorašnji kolonizacijoni rad. Radi priprava za djelovanje na polju industrije, ustrojen je u Palestinskom uredu tehnički odio. Što se tiče uprave ovog odjela, stojimo u svezi sa inženjerima Mah umom i Gedaljcm Wilbusevicom. Dr zimo. da će se oko ove dvojice vrsnih inženjera okupiti i ostale mlade sile. kao i vrsni stpukovnjaci, koji će dz inozemstva prispjeli, da koriste našoj stvari. Liječnička će se pripomoć organizirati poglavito uz sudjelovanje amerük-snske liječničke organizacije »Hada sah«. C'jonistička palestinska komisija i Palestinski ured posvećuje veliki dio svog rada pripomoćnoj akciji. Razumije se samo po sebi. da. nas taj rad ne zadovoljava, ali dok se imademo brinuti za 5.000 siročadi i stotine udovicai slabih i nemoćnih, koji su zbog progonstva i patnjia za prijašnje vlade oslabili, ne smijenio se odreći te važne akcije. Ovdje fie koristi n’tkakVa 'kritika. Sve moli od cijonističkih institucija pomoć, ne mareći, da li te uopće i mogu pomoći. Uz pomoć palestinske komisije i na tom Je polju mnogo učinjeno: Centralizacija cijele pripomoći daje nam i « buduće mogućnost, da medimo korisno i sistematski cijelu pripomoćnu službu. Od oslobođenja zemlje poglavito ae bavimo pitanjem organi za c i j e pal estin s k i h Židov a, a taj nam je rad uspjehom okrunjen. U mjestima, gdje se nije nikada prije ni pomišljalo na kakovu organizaciju, napreduje organiz ranje općina s velikim uspjehom. Imtsidemo već organizirane gradske odbor? u Hebronu. Tiberiasu i Saffedu. Sa razvojem javnoga života pojavljuju se dakako prot i v š t i n e u pojedinim krugovima. Do sada je bio j : šuv tv svim svojim krugovima i slojevima zastupan jednim organom u provizornom vaadu, u kojemu su bili zastupnici gra doviff, sela, zastupnici slobodoumn jaka i ortcdoksa, kolonista i radnika. Dosada nije došlo do nfkakovib ozbiljnih razm rica ni u kojem pitanju. Nadamo se. da ćemo i u buduće moći udovoljiti zahtjevimja.

Iz Jugoslavije.

Zagreb, dne 26. veljače 1919. Poriv. Skupština delegata omladinskih društava Jugoslavije na zem. konferenciji, obdržavafta dne 7. januara 1919. u Zagrebu, povjerila je „Žid. akad. društvu Judeji“ u Zagrebu važnu zadaću, da ostvari savez svih židovskih omladinskih draštava u Jugoslaviji, te sazivanje omladinskog dana, najkasnije tokom ljeta 1919. Olavna skupština „Judeje“ održana dne 25. januara o. g. shvativši veliku važnost takvog saveza, primila je tu zadaću kao glavnu točku svog programa. Žid. akad. društvo „Judeja“ poziva ovim putem sve omladinske organizacije i društva, da mu što prije jave slijedeće: 1. Sadašnji odbor organizacije, 2. svoju adresu, 3. 'da u formi opširnog izvještaja odgovori na slijedeća pitanja; Koliko članpva ima vaša organizacija sada? U kojim su godinama vaši članovi?

Šta su vaši članovi po zanimanju? Šta je svrha i cilj vaše organizacije? Drži li redovite saatanka? Imate li hebrejski tečaj? . Koliko vaših članova znadu hebrejski i koliko ih uči ? Kakova su se predavanja držala zadnjih godina? Imate li arhiv i što aadržaje istiP Imate li biblioteku? Koliko i koje knjige sadržaje ista? Kakvo je vaše financijalno stanje? Koliko od prilike ima u vašem mjestu židovskih srednjoškolaca, djevojaka, mladih trgovačkih pomoćnika i radnika? Molimo, da ae bratska društva što prije odazovu ovom pozivu. • * Cijonakim pozdravom: Odbor. Srpski popis pučanstva u Novom Sadu. Rod ovim natpisom donosi »Fester Lloyd« u 42. broju od 18. 11. o. g. bilješku, u kojoj prenosi iz »Slobode«, poluslužbenog lista srpsko vlade u Novom Sadu, izvještaj o rezultatu provedenog popisa novosadskog pučanstva. Prema ovomu broji Novisad: 12.312 Srba, 885 Hrvat®, 199 Bunjevca 1920 Sic vaika. 387 Rusa 13.566 Magjara, 4752 iVijc maca, 2425 Židova, 36 Talijani. 47 Ru munja i t d. »P. L.« u svom nastojanju oko spasa »integriteta« magjarske države u nježnim » »histotriekim« granicama ističe osvrtom na gornji pcpi\ pučanstva, sa kako zlonamjernom grupacijom pokušavaju Srbi slabiti brojčano ražinjerje Magjara, pak u ftokaz toga izvodi: »Premda se iz redova Magjara ispuštaju čisto ugarski Ziilovi, iznaša broj Srba i Slavena samo 15.000, t. j. 44%, dočim broj Magjara sa Zidovima iznaša 14.000. a broj Nijemaca 5000. • Ne ulazeći u dailnje razmatranje ove bilješke, možemo iz njenog sadržaja sa zadovoljstvom ustanoviti, da srpski zvanični krugovi ostaju glede Židova i u praksi dosljedni svom stajalištu, objavljenom ii •poznatom pismu ministra dra. Vesnića, utvrd.iujući to svakom zgodom priznavanjem Zidova kao pripadnika posebne, t. j, židovske naro d nost i. Nadamo se. da će zvtalnični krugovi pri znati i sve ostale Židove u jugoslavenskim zemljama članovima posebnog židovskog naroda, a ne Jugoslavenima mojsijeve vjere. Osnivanje devojačkog cionističkog društva n Beograda. Na dan 19. januara ove godine sazvat je zbor svih, jsvrejskih de vojaka, koji je održat pod predsedništvom kapetana dra. Davida A 1 b a 1 a Na tome zboru se osnovalo Jevrejsko Devojačko Društvo »Karmel«, sa ciljem, da sve beogradske devojke sjedini u harmoničnu celinu, da ih vaspita u jevrejskom nacionalnom duhu i da ih kulturno razvije. Uprava društvena sastoji se iz 9 članova upravnog i 3 članice nadzornog odbora. Upravni odbor: Predsednioa: Laura Albala; podpredsednice': Rustika Melamed; I. delovođja: Lela Lebl; 11. delovodja: Mila Elićeva; I. blagajnica: Sultana Kalderon; 11. blagajnica': Alissa Amar; knjižničarka: Klara Alkalaj; 2 odbornice: Vilma Feldman i Rela Pinto. Nadzorni odbor: Predsednica: Paul® Majer; 2 članice: Mica Jeušua i Ella Baruch. Do danas je društvo održalo već dva sastanka, koji su bih veoma obilno pose-

STRANA 4.

.ŽIDOV (HAJHÜDI)

BROJ «