Židov

univerze. učinila ga je sposobnim, da listane elaiom jednog priviiegovawog akademskog- društva. Govorilo se često u tim društvima o demokraltizovauju, o intimnosti, o duhu iskrenosti, ali je sve to ostalo više u teoriji ili kao skromna želja n srcu najplemenitijih članova, dok je pravi život n drnštvn bio posve uemladeritsičkmnogo se važnosti plaže na generalnu skupštinu, mi odbor, izvještaje, protokole, na visoka predavanja i na duhovite diskusije. Cimi se, kao da se odgovorni vodiči tih društava nisu upoznali mi sa najprimitivnijim zakonima socijalnog zajedničkog ljudskog života. Treba znati, da je svaki čovjek, i ako je sam došao na svijet, već vezan krvlju svojom uz jednu zajednicu; ali što se više razvijaju njegove sposobnosti, što je čovjek svjesniji svojih potreba, to sve više traži po naravi svojoj prirodne veze sa ljudima. Tako ne zadovoljava čovjeka ni porodica, u kojoj je on bio rođen, ni škola, u koju ga upisuju bez njegove volje, ni mnoga t. zv. društva, s kojima ga navike i uljudnosti vežu, ni ona mnoga zanimanja u životu, s kojima je on po ugovoru vezan, jer se mora pokoravati onom željeznom zakonu komadića kruha, a ni ona nedoglednal velika državna stega, koja ga često i protiv njegove volje čini dužnikom. Čovjek iz svoje untarnjosti traži zajednice, 8 kojiitmai ga veže toplo stop, čista duša, zdrava pamet i jaka volja. Tako traži čovjek, a naročito mladi čovjek svoje prijateljstvo, svoj krug. svoju zajednicu, u kojoj se mogu harmonično razviti sve sposobnosti njegove duše i njegova srca. Mnogi konflikti u životu omladine nastaju upravo uslijed toga, što ona u svom traženju teško nalazi one prirodne svoje zajednice, koje oslobađaju omladinu od onih fetalnih krvnih, građanskih*- društvenih i državnih veza. Moramo dobro razlikovati fatalne veze i prirodne zajednice. Odmah razumijemo, da u jednoj porodici, u jednom društvu, u jednoj radionici, u jednoj državi mogu hiti vezani »ljudi,- i ako nema među njimlai duševnih veza i nutarnjih odnošaja. Dok prava- zajednica može samo da veže taikve ljude, koji po- svojoj duši, po svome nazivanju rt svijet, po čistoći srcai, po jakosti svoje volje osjećaju, da po nekom uzvišenom zakonu srodnosti pripadaju zajedno. Sad znamo, sto nam valja razumjeti pod pravom zajednicom. Takva zajednica oslobađa pojedinca, koji njoj pripada, od niskog i uskog egoizma; ona je jedina u stanjh, da goji pravo prijateljstvo, iskrenu ljubav i istinu, a samo iz ovakog jednog živog kruga moći će nastati sve one energije, koje će stvoriti nova djela. Ovakva zajednica daje snagu pojedincu, da se bori protiv svih nepogoda, protiv okolice, društva i svih drugih neprilika. F takvoj zajednici ne gubi se slobodna inicijativa pojedinca, naprotiv leži jakost čitave zajednice upravo u organskoj vezi duševnih, etičkih i intelektualnih vrijednost pojedinaca. Ovakva organska zajednica bazira na solidarnoj podjeli rada i na srdačnoj uzajamnosti drugova. U taikoj zajednici vlada živ komumizam, u njoj je svaki parazit nemoguć; radin duh je jedino mjerilo ovakove samostalne, komunističke

i u svome biću anarhističke zajednice, jer ne priznaje nikakove centralističke vlade izvana. Žena n tcj zajednici dobiva svoju potpunu vrijednost prema sposobnosti i .jakosti svoje duše, svoje volje i svoje odanosti zajedničkom radu. Jednoga vođe ne treba takova zajednica; voda. je svaki u zajednici, koga drugovi zajednice iz svoje nutarnje potrebe prizmaivaju; jer vide u njemu najviše snage odgovornosti, solidarnosti i skromne odanosti. Primjera za takove zajednice imade dosta u istoriji ljudskog razvoja. Život u selima starog Izroda bijaše osnovan na takovim zajednicama. Rad je vezao čJanove jednoga sela, u selu je živio najčišći duh pravednosti, uzajamnosti i ljubavi. Ti doba prije kraljeva i:r;ac je svaki seos.’d kunig svoju samostalnost, samo su vječni sinajski zakoni vezali sva sela i sav život u njima 11 jednoj živoj nevidljivoj zajednici. Sva sreća, da je geografski položaj Palestine omogućio ovakav razvoj, jer su se tako mogle u židovskom narodu razviti sve sposobnosti, ini židovski dub i život ni jesu podali žrtvom jednostranog' mehanizma i uniformiranog centralizma Unutar starog Izraela mogle su se slobodno razviti talmudske škole, etički krugovi i religiozne zajednice različitih struja. Takvih je pravili zajednica bilo n Indiji, Grčkoj. a i kod mnogih starih primitivnih plemena. TT najnovijim stoljećima, nastale su takove zajednice osobito za vrijeme jakih preokreta ili unutar strogo organiziran ih država kao živa kritika protiv svoga, mehaniziranja života. Tako su nastala tajna društva, kn;ia* su or.'prema I a revolucije, tako je nastao onaj jak pokret u ruskoj omladini, kod je vezao i mladića i djevojku te su zajedno u jakoj solidarnosti. usprkos svib nepogoda jedne (autokratske vlade, služili ideji probuđivanja ljudskog dostojanstva u širokom narodnim slojevima. Da danas novi dub u Rusiji nalazi razumijevanja i u prostom narodu imat se zahvaliti jedino radn spomenute jake zajednice niske omladine. Prve kolonije u novoj Palestini bile su osvojene jedino radom takvih malih zajednica židovske omladine. Šomri.n i drugovi H a p o el h a cai ra su najčistiji izrazi takovih pravih Zajednica, U tim zajednicama prestaje ono određivanje vrijednosti jednog čovjeka] po svome rođenju, po starosti, po spolu: položaj svakoga druga u toj za jedu i ci biva određen po svojoj pravoj vrijednosti, koju on dokumentira svojim činom. Dosta je bilo tih primjera, koji l su morali samo ilus trovati i na konkretnim pri mjetrima dokazati ono, što smo na početku rekli o pravoj zajednici, koja je jedina u stanju, da oživotvori zdrave' ideje. Rekli smo, da jedino takve zajednice mogu u istinu djelovati, jer njihova jakost leži u istini zajedničkog pripadanja i u solidarnosti drugova i drugarica. Iz ovoga saznanja slijedi naravno, da moramo nastojati oko stvaranja takovih prirodnih zajednica. U galutu samom mogu nastati mnoge takve zajednoe. Jedna od najjačih takvih zajednica je pokret Hehaluc. Drugovi Hehaluea ujedinjuju se n malim krugovima, ostavljaju trule navike i običaje U

udobnom 'životu, te se vraćaju priredi, gdje opet živo vežu svojn nauku sa zanatom i poljodjelstvom, gdje tijelo i duh harmonično djeluju, gdje t. zv. borim za opstanak biva svladana toplom uzajamnošću i prijateljskom ljubavi drugova. Drugi će omladinci stvoriti 'zajednice iz I>otrebe, da se upoznaju sa kulturnim dobrima židovstva: sa biblijom, sa židovskom umjetnošću, znanošću i književnošću. Jake su zajednice, ako se nekoliko omladinac« ujedine, da zajedno putuju, da se u prirodi tjelesno i duševno razviju. Druge će zajednice nastati, da drugovi na sebi rade, tako n. pr. da uče jevrejski jezik, da se bave židovskom filozofijom, da strpljivošću i odkncšću doprinese jedan oslobođenju drugoga. Nadalje će se n galutu ujediniti omladinci, da zadu u velike mase židovske. Židovske mase upravo »ada sa čežnjom očekuju svoju mladež, da im pokaže put. Nekoliko se omladinaca, naročito -nekoliko djevojaka, može ujediniti u zajednice, dat unose pravog židovskog život® n napola asimilovane židovske jiorodice, u prve godine života židovske djece i u zapuštenu židovsku školu, koja danas izgleda kao sirotište iz samilosti. Moglo bi se još nabrojiti tih omladinskih zajednica, koje bi morale nastati već u galutu, ako bi židovska omladina zbilja htjela, da svom svojom dušom i. svojim srcem surađuje na preporodu židovskog naroda. Bilo da te zajednice baziraju na tomo, da se omladinci sami spremaju, bilo da nastaju tako, da se omladinci bave židovskom kulturom, bilo opet, da nastaju te zajednice iz potrebe židovske omladine, da radi u narodu na probuđen ju duha židovskog, sve su te zajednice sasvim drukčije od svih u našim krugovima )K>stojoćih drjištava. Prema tome bit sasvim trebalo prekinuti sa načinom dosadašnjeg druženja i rada u tim diruštvimla. Gdje t. zv. omladinska društva postoje, tu bi morao jedan pravi omladinac raditi, koji poznaje gore spomenuti najprimitivniji žaikon zajedničkog života, po kojemu se uvijek druže samo takvi omladinci, koji se iz nutarnje potrebe vežu, da u životu zajednički služe jednoj ideji. Pitamo li se za vrijednost takvih .zajednica u galutu za stvaranje novog društvenog živo t a u Pa 1e s tim i, tvrđim, da će samo takva .omladina, koja je već u galutu živjela u ovakvom komunističkom duhu biti, u stanju, da stvori jedan nov život, Ovako spremna omladina stvorit će u Palestini jedan tip omladinskog sela, > u kome će svaki drugi i svaka drugarica moći razviti svu svoju omladinsku snagu i u uzajamnosti doprinjeli pravom solidarnom radu jedne zajednice. U takvom omladinskom selu biće tlom, rad iva ]>olju. odgoj djece, odnosaj drugova i čitav društveni saobraćaj izrazom jedne nutamjost'i, koja se potpuno oslobodila l pitanja i svake neplodne kritike. Kao žid. omladinac ne očekujem mi oj kakve sile, ni od kakve vojske, ni od kakve simpatije država, ni od kakve politike pravo osiolvođen je i osvajanje palestinske slobodne države: jedino omladinske zajednice u Palestini moći će radom na polju 1 krčiti kamenje, odstraniti drač i pokriti narodno tlo Palestine plodovima muke. Omladinska sela n Palestini, koja će nastati tako, tla se nekoliko spremnih malih zajetlnioa iz galuta presele i ujedine u jednu životnu

BROJ 9.

ŽIDOV“ (HAJHUDI)

STRANA 3.