Židov

zajednicu u Palestini, biće pravim središtima židovskog života, odaikle će se proširiti takav duh po svoj zemlji. Omladinsko selo ima svoj hram, svoju školu, svoje polje i svoje solidarne drugove. U hmirnu se goji pravi židovski duh, u školi se razvija dijete iz sebe, na polju rade svi zadrugari, a u domu žive ljubav i toplima. Iz cvaJkih omladinskih sela spremni drugovi putovaće po čitavoj zemlji, zaustraiviće se na naj pustošili jim krajevima i radom svojim oživjeti zapušteno i opustošeno tlo. Duh, koji živi u tim zajednicama, je izraz jedne duboke religije, koja još živi u duši i) srcu omladine, jer samo religija oznraičuje onaj veliki put i onaj veliki cilj, kome služi čovjek, i ako se njemu često u svakidašnjem životu čini, da je sve besmisleno i neznatno. (Slijedi zadnji članak o »religiji i omladini«.) Altis.

Palestinska banka u ratu 914.-915.

Rait je zatekiaio palestinsko kolonizatorsku) nastojanje u najljepšem razvoju. A n g 1 o Palestina Company, ta > kćerka« Židovske kolonial ne banke u Londonu, zapremala je najodlienije mjesto medu novčanim zavodima Palestine i kad je započeo rat, nadkrillla je A. P. C. u pogledu uložaka i investicija sve ostale bauke zajedno. Početak rata prouzrokovao je golemu stravu na/ fiinancijadnom području. Turska valuta se silno pogoršala, a moratorij je također znatno oštetio gospodarstveni život. Ustanove moratorija vrijedile su i za banke. Ali A. P. C. nije obustavila ipak isplate, već je naprotiv obilnim isplatama {»mogla svojim vjerovnicima. Da udovolji velikoj potrebi za fcolajućim novčanim sredstvima, stavila je banka u promet ti. zv. registrirajuće čekove po 5, 10, 20 i 100 franaka. Ovi su čekovi om/ogućili održanje donekle normalnih prilika u gospodarstvenom životu i bili su prava blagodat za nežidovsko i židovsko pučanstvo. Od prvog časa, stavila se A. P. C. na stanovište solid ari teta sa kolonizatornim preduzećem. Znajući, da su židovske kolonije zdravi organizmi, koji predstavljala! Široku kreditnu bazu, A. P. C. je na najraznovrsniji način potpomagala koloniste. Prije žetve i za nabavu životnih namirnica podijeljivala je A. P. C. kolonijama i gradovima predujmice velike svote. Isto tako administraciji Jewish Colomsation Assotiation, odborima Alliance isračlite universelle i američkog pripomoćnog fonda, pa su i ove uredbe, mogle i uz najteže prilike djelovati u korist žid. pučanstva, a da nisu morale prekinuti rad zbog pomanjkanja sredstava. Tako se A. P. C. svagdje trudila, da Očuva sve židovske pozicije u zemlji i postala je hrptenjačom cijelog našeg kolonizatorskog nastojanja. Radi toga svog djelovanja u prilog židovskog pučanstva! bila je A. P. C. trn u okn turskim vlastcdržciroa. a za rata naročito vojnom zapovjedniku Džemal-paši. Već prvih ratnih dana zatvorene su sve podružnice A. P. C. Poslije je banci opet dopušteno poslovanje sve do siječnja 1915., kad je Džemal-paša izdao dekret, da banka ima likvidirati u roku od 8 dana! Ovaj' je dekret pravi unikum, jer je posve nevjerojatno, da bi banka sa 30 milijuna aktive i pasive mogla likvidirati za 8 dana. Ko-

načno su uvidili nemogućnost provedbe ovog smiješnog dekreta i A. P. C. je pod maskom polagane likvidacije nastavila uz najveće poteškoće i progone svoje blagotvorno djelovanje. A kad su Englezi oslobodili zemlju, stajala je Anglo Palestina Company neslomljena i snažna i mtoglai je opet u većem opsegu priskočiti u pomoć kolonijama, koje su u ratu stradale. Engleske dkupacijone oblasti uvidjele su znamenitost A. P. C. i povjerile su joj također provađanje nekih novčanih poslova. Ustrajno i požrtvovno osoblje A. P. C. ljutio je stradalo. Jedan dio činovnika proživio je sve strahote. Drugi dio je pao žrtvom rata. Imade umrlih, zarobljenih, evakuiranih, zatvorenih i iščezlih. Anglo Palestina Company se već jiosve oporavila i pripravlja se živo za nove velike zadatke. Ona ulazi u novu periodu moralno i materijalno jača. Nova joj sredstva pri tiču i ona je već sada kadra, da iz vlastitih pričuva' otpise sve ratne gubitke. Ja f a. u januaru 1919.

Iz Jugoslavije.

Židovi i Državno Vijeće. Akcija Političkog odbora Židova u Sarajevu. lzjava ministra Svetozara Pribićevića. Uoči sarajevske međustranačke konferencije, koja se održat a 16. februara, predao je »Politički odbor Židova Bosne i Hercegovine« predsjedniku zemaljske vlade predstavku, kojom mola, da bi Polit, odboru ishodio audijenciju kod ministra unutrašnjih djela, g. Svetozara Pri b i č e v i ć a i to u svrhu, dal bi gosp. ministar bio točno obaviješten o zahtjevima i željama Židova, koji u glavnom traže priznanje svoje narodnosti i uživanje prava narodne manjine. Slijedećeg je dana g. ministar primio predsjednika Polit, odbora;, g. dra. Vita Alka 1 a ja, koji je razložio naše stanovište i istakao, da egzistencija Židov, nacijo nije više pitanje diskusijo. Zidovi su kao narodnost priznati' od svih antantinih država, Srbije (Vesnićevo pismo) i od čitavog svijeta. Još je spomenuo izjavu Polit, odbora, u kojoj smo još prije prevrata pozdravi!i Naredno Viječe S. H. S. u Zagrebu kao nacijonalni Zidovi, pozivajući se na objavu spomenutog Vijeća, u kojoj se zajam čuje zaštita narodnih manjina, Obzirom na to, da su Zidovi općenito priznati kao nacija, i budući da u kraljevstvu S. H. S. živi oko 130.000 Zidova. to imamo, na temeljn zaštite narednih manjina pravo na tri zastupnika u Državnom Vijeću, u kome danas ne sjedi nijedan Židov. Gosp. ministar Pribičević odgovorio je na to, da će u provizornom ustavu biti Zidovima osigurano pravo narodne manjine. Država S. H. S. priznaje ŽMova kao narodnost. U konačnom će ustavu biti i Židovima zajamčena sva prava, koja pripadaju narodnim manjinama. U pogledu zastupstva u Državnom Vijeću iznijeti će židovske želje pred kompetentni forum, te će zastupati naše stanovište. No on već satlia primjećuje, da u pogledu Državnog Vijeća vlada u političkim krugovima' shvaćanje, da ono nije tijelo, koje se obrazovalo na temelju izbora samoga naroda, nego su u D. V. došli izaslanici onih stranaka, koje su bile zastupane u Nar. Vije-

cima. Ta Nar. Vijeća nisu nastala izborom, nego su to revolticij«nama tijela, a sadašnje Državno Vijeće je samo nasta»vak tih tijela. Izvješćujemo o akciji Polit, odbora prema sarajevskoj »Židovskoj svijesti«, koja popraćuje tu akciju ovim komentarom: »Imali bismo još sa svoje strane primijietiti, da mi ne očekujemo mnogo od ove političke akcije, kao ni od svih budućih koraka polit, odbora, te da sa skepsom prae timo sav samo za Bosnu i Hercegovinu ograničeni politički rad Židova, koji' će kao dosada, tako i nadalje, ostati bezuspješan sve dotle, dok ne bude svo židovstvo u kraljevstvu S. H. S. kao jedinstvena, čvrsto OTganizovana cjelina istupilo i zatražilo svoja prava, koja mu pripadaju na temelju zajamčene zaštite narodnih manjina. « La Benevolencija. Ovo društvo, ko. Jemu je svrha »potpomaganje đaka i naue nika sefardskili Jevreja Bosne i Hercegovine« proslavilo je cd 28. februara do 4. marta 25-godišnjdcu svoga znamenitoga društvenog rada. Proslava Benevolencije bila je općenita svečanost za sve Židove Bosne i Hercegovine. Mnogobrojnim čestitarima pridružilo se radosna srca i uredništvo »Židova«. Bratski naš list »Židovska svijest« izašla je prilikom jubileja »Benevolencije« kao svečani broj u većem opsegu sa biranim i zanimljivim sadržajem, koji nam vjerno prikazuje dobrotvorni i prosvjetni rad »Benevolencije«, te najpopularnije židovske ustanove i naše najsolid'nijie narodne kule u Bosni i Hercegovini. Dopis iz Zemuna. Nakon boravka našiib prvaka u Zemunu i nakon što je održana velebna skupština, o kojoj je več bilo u »Židovu« riječi, konstituirao se je i naš odbor mjesne organiz-.acje, te su u isti izabrana slijedeća gospoda: Predsjednik: profesor Ivan Kohn; potpredsjiednik; Moritz Sasson; tajnici: Dr. S. Sonnenfeld r Armiin Singer; (blagajnik i povj. ž. n. f.: Elias. Odbornic; gg. rabin dr. Urbach, dr. A. Schön, dr. A. Band, Max Hairn, Josip Brüll, dr. J. Stanić, Hugo Kohn, V. Becherano i Gabor Tagleicht. Pred nekoliko tjedana, a na prolazu u London na svjetski cijonistički kongres, imali smo čast pozdraviti u našoj sredini zastupnike saveza cijonista iz Jugoslavje, srpskog sanitetskog kapetana g. dr. Davida A 1 b a 1 n i g. Lava S t e r na, kojima n čast priredismo u domu našeg rabina g. dr. U r b a c h a intimno veće, te je u iskrenom prijateljskom razgovoru, nz pjesmu i svirku, zabava do kasne noći vrlo animirano potrajala. Dne 2. veljače o. g. održana je žalobna služba božja za žrtve galicijsMb pogroma. Naš rabin g. dr. Urbach ocrtao je strahote i nečovječnosti protiv galicijskih Židova, te je prihvaćena po njemu predložena rezolucija, kojom se najoštrije osudjuju dogadjaji u Galiciji. Dne 15. veljače o. g. otvorene su pod okriljem mjesne cijonističke organizacije prostorije čitaonice čajankom,. koja je u svakom pogledu uspjela. T e ča j hebrejskog jezika, u koji su se upisali svi mlađji Zidovi, već je-počeo. Učitelj je rabin g. dr. Urbach. Sada su u tečaju pripreme za pu rimsku zab a v u, koja se ima obdr žavati dana 22. 111. t. g., pa sudeći po in-

STRANA 4.

„ŽIDOV“ (HAJHUDI

BROJ 9