Židov

Sa strahopočitanjiem i puni oduševljenja pratimo razvitak i plodove njegova rada, koii satda. tek dozrijevaju, a kasnije iće eemeraeije izvršiti dužnoet kroničareku, zabiljiežiti rad i rezultat Herzlove i objektivno ih ocjeniti. Mi znafflo vee sađa, da će i ohjektivna historijska kritika priznati veličinu Heralovu, da će uz veli’ke naše muževe stai-oga vijeka, iz doba naše stobode, siK>minjaiti i ime njegovo kao vodje b nčitelja, koji je smalaksalu i malodušnu bi aću svoju toplim rijeeima i svjetlim pritnjerom pridizao, jačao i omogućio reneSiin.su židovskoga duha, koji će čovječanstvu pružiti još jednom blagotvomo svoju pomoć pri izgradnji velebnoga sveljndskoga Hrama, simboflaj jedinstva d sloge sviju Ijudi, kako ga je Herzl zamislio u sretnoj palestinskoj zemlji, u krugu pomlatdjenoga, mirofljuhivoga društva. Ljudski 'jc vijek tkratak, a zasluge se ])o,jedincai mjere l>ez obzira ua divljinu života oue s i ikod Herzla takove, da je uspomena na njega živa u nama, a cijonistički je život tako ikkl uplivom njegova rada, da nam se čini, ko da on još i danas viodi nevidljdvom rukom naš po>kret. Smrtni dau neka bude posvetien njogovoj uspomeni, uo neka ne vlada samo tuga u našim srcima, nego i tiho, zahvaino spominjanje velieiin© muža, koji j© za nas živio i railio do posljedujega daba svoga. Slavimo ga puni harnosti i spremni izvi'šiti svoj poziv u njogovoine duhu. Ja I ko mv oljom, k a o sv jesni i p ouosni Židovi, dostojni Herzla-

Šahor.

Kako ćemo stvoriti u Palestini židovsku većinu

Piše dr.

Arthur Ruppin.

(Nastavak.) . 4. promet stranaca. Palestina sa svojkn svetim mjestima, svojiim židovsko-niarodßim životom, svojom prekrasnoin zimiskoan klimom d toplim vrelima l>it 6e u buduće vjerojatno rojiogo više posjoćivama nego dosad od <turista, a »airooita od židovskih turista. Time će ee raaviti zamašna industrija, koja će služiti strancima (hoteli, sauatorij, automobilaki ]>ix>met, iziradba uspomena na put i darova), a. koja <Se moći d'a uzdržava nmogo Židova. 5. Školstvo. Razvitkom lovrejskoga školstva n zamIji dobit će jevrejske školo u Palostini vjerojatno i ueoni):a i slušatelja iz inozemstva Tinne oe židovski učrtelji i oni, koji ]>rim'aju učenike na staai i ooskrbn, naći sebd egzistencije. 6. Pripadnici slobodnih zvanja. Osim uoitelj®, koje smo višeput spomenuli, iinait će naravno i pripadnici drugih sJohodnih zvanja (liječnici, Ijekarndci, f>olničartko, činovnici, Imjiževnici i t. d.) mogućnoait da stvore sebi egzistenciju. 7- Eksportma i nd u st r i j a. Nijesmo doaad spomenuli u raznim granaana gospodarstva eksportnu industriju, t. j. iindnstriju, koja izradjuje rdbu iz si»xn r ine ili polufaibrikata, koje se nalaze u zemlp i!r koje se uvažaju, za inozemna ili daleka tržišta, Uvedemj?. ovakovih eksportnib inđustnja, koje bi zaposlile židovskog

radnika i producirale pojedine stvari n velikim masama, bido bi xa Palestimi od veoma velike važnosti. Židovi, koji bi živjeli od eksportne mduetrije, ne bi trebali veliko nežidovsko pničanstvo za mušteriju, jer bi svoje prcdukte sasvim ili veeim dijdlom prodali izvan zemlje. Iz istoga razlopra nijesu onj npućeni na okoli'nu mnogo židovskih kolonija kao što je nipraju imati gradske naseobine <ki nastaju i da se razvijaju. Nastaje pitanje: je li u Palestiui uopće uiog'uća eksi>ortna industrijal Tu valja prije sveg-a znati, da, ddk možemo x>ospješiti razvitak indastritjia, koje namiruju potrebu vlastite aemlje, udarivši zaštitne catrine na tuđu robu, ne možemo to sredstvo upotrijebiti kod eksportne industrije. Eksportnia iudustrija morala bi odimah iz pooetka bez iikaikve carinske zaštite biti s|x>sobna da konkurira s drugoim irobom na svjetskom tržištu jedua veoma tešfka zadaća. Prava veleindustrija (tvornična) nailazi i na tu zapreku, što Palestina nema ugljena ni nwla hi drvai Ž'dovi u Palestini i u Istoćnoj Evropi (apstrahirajući' od oednih počelaka u ]>oljskoj tekstilnoj industriji:,, koju bi s rnnogo uspjeha mogli da prenesemto u Palestimu) nijesu tvoraičarski radniei ili u vrlo malom brotiu, te ne pokar zuju uopće volju za diseipliuirani, jednoviti tvoraički rad. Prije moći će se u Palestini razviti domaća indnstrija, koja radi za eksport. Ona meže da radi s električnom snaigom, koj-u daje oentrala, a za nju govori i činjemca, da se Židovi s njom mnogo l>aviše. Veliko žiilovsko useljivanje iz Istočne Evrope u Sjedinjene države ima sa r oju poglavitu gospodai-sku po<llogu u izrađivanju (za daleka tržišta) muških i ženskih odijela, kapa i oi|>ela u stanu saimog radnika ili u m'anjim radionieamai. Ima stoga mnogo nade, da oe se ona moči i u Palestini udemačiti. Isto vrijedi i za! industrijn cigareta, koja je vrlo obljubljena kođ Židova na Orijentu i Istočnoj Evropd, zatim indnstrija ura, u čiijem središtu (u franceskoj Sviearskoj) rade mnogi Židovi kao podnzetniei i radnici. Kraj svih tih domaćih imdustrijav stoji kao sira.šilo fe-os]iodarsko izrabljivanje te tjelesno i dnševno zakržljanje radnika, kaiko se to dosad moglo rpažati u svim središtima domače industrije (Wliiteclia]>el) i NewYork). Kad bi domaća i ndustrija odnosno d< maći rad bio nerazlučivo spojen s izrabIjivalačkim međuimajstorom i zdravlju štetnoj sSweat shop« tad bi je inorali- zabraniti n Palestini n interesu socijalne etike i narodnoga zdravlja. Ali mi možemo misliti i na to, da ćemo ove štetne nusposljedioe isključiti time, da ua mjesto međumajjstarske organizacije stupa radnička produktivna zadruga, a na mjesto uske >Sweat sliop« stu]>a radionioa, koju ispunjava svjetlo i zrak u jednom vrtnom gratđu ili koloniji. I spoj između ]>oljopri'wednog 1 industrijskog rada bio bi moguć u toj formi, da se zenalj oradnički naseljenik u svom slobodnom vremenu bavi industrijskim domaćim radom. Premda domaća industrija u Palestini ne će valjda moći da konkuriira s drugim zemljaana, koje rade s vrlo niskkn, radnim nadnicama i izrabIjuju ra)d žena i đjece, ipak ne ćemo već unaprijed da je potpuno izlučimo iz našega naseobnog djela. Velik 6e se napredak po naišem mišljenju dati postići kod izradbe židovskih ritualija (talitim, mezuzot, molitvenika, ka-

lenđara i t. d.) Dosad izrađuju se ove ritualije na vrlo primitivan način, te su uslijed nenkusnog izg'leda više upueene na kupnju iz milosrđa. Kad se više truda bude posvetilo izradbi predmeta, ne će biti teško, da se stvori zia Palestinu monopol za iczradbu tih predmeta, pa da će Palestina snabdjmnati njimal cijeli svijet. K oviim granama produkcija mogla bi se pridružiti izradba obrtno-umjetničkib produkata u orijentalnoju stilu za eksport, s kojom se već počelo u radionicama Bezalela u Jerusolimn. Ali i u torn pogledu ne može se ništa sig'urnog reći obzirom na nedostatna iskustva u Paleslini i nesigumosti o bndtićim; međunarod'nim gospodarskim bdnošajirna te prilikama konkuiencije. Možemo stoga smatrati vrlo vjerojatnim, da ćemo moći n Palestini razvijati eksportne indbstrije, koje su među 2idovima udomljene, i Ikoje će mnOgim Žid vima pružati miogućncsti za egzistenciju, koja će biti potpuno neovisna o poljoprivrednoj kolonizaciji. No bilo bi cdveć smiono, kad bi s time računali kab sigurnom ćinjenicom i zapostavili i>oljoprivrednu kolonizaoiju. Sve dotle ne možemo odustati od toga, da ]>oljoprivrednu kolonizaciju stavimo na prvom mjestu, dok matm se nijesu eksportue industrije pokazale sposobne za život u velikom stilu i u socijalnoj formi, koja bi nas mogla zadovoIjiti. . (Svršit će se.)

Iz židovskoga svijeta.

K položaju Žid Ova u Rusiji. Položaij se Židova sveudilj pogoršava. Vrlo je žailostno materijalno stanje ]mčanstvia. Glad i pjiegavac su momentano najveći neprijiaitelji, koji haraju po Veli'koj Rusiji- Pod tim 'Okolnostima mnogo stradava židovski živalj. Jedino društvo za ijotpomaganje, koje je nastavilo s\-oje dje'lovanje usprkos svi'h poteškoća, je Ekopo (.centralna orgae nizacija podopirajwćdh društava). Uslijed okolnosti, da je Rusija odijeljena od cijeloga svijeta, ogranioena je djelatmost ovoga društva na minimum. Diuštvo dijeli mjesečno oko 250—300.000 ruhaljai, poglavito bjegunckna, surna, koja je obzirom na neizmjemu veliku nuždu našeg naroda, upravo neznatna. Nužno je, da se orgamizovanim židovsikim općinama u većim varošima smjesta pmži j>omoć, da bi one u svom djelokrugu mogle provesti pomoćnu aikeiju. Radi se tu u prvom redu o ma u Wilmi, Minsku, Bobruisku, Homelu, Mohidevu, Orši, Vltebsku, Dvinsku, jer u tim gradovima liara na najstrašniji mačim glad i pjegavac. Pomor u Minsku je u prispodobi s mirnim vremeninla porasao na šesterostruko. Cijonističkome cemtralnome komitejm imamo da zahvalimo, da su velike svote amerikanskih potpornih društava stigle; ovaj komitej obratio se ujodno I na eijonističku organizaciju u Engleskoj s lom, da fbi poslala ekspediciju crvenoga krsta u formi ameribaaiskih ekspedicija u prijedjele priljasnjeg naseohenog rajona, koja bi donijela pučanstvu bez razlike narodlnosti životne namirnice, a u najmtanju ruku kondenzirano mlijeko za; djecu i bolesnike. Najnoviji problem, kojim se sad bavi židovska javnost, je antisemitizam sovjeta. Neko vrijeme trndile su se boljševistdćke oblasti da dokaže, e da u sovjetskoj Rusiji

STRANA 2.

>2ID 0 V« (HAJHTJDI)

BROJ 21.