Židov

Tajnik F i/nz i čita stigle brzoiave i predlaže, da se odašalju brzojavni pozdravi: PrestolonasHledniku regentu Aleksa nd ru, vodstVu svietske ciionističke organizacije, Savezu cijonista JugosJavije, dru. Aleksandru Lichtu i Savezu ievrejskih bogoštovnih općina. Pirima se. Drago Altmann (Sarajevo) izvlješćuje n ime verifikacionog odbora, da ie prisutno 49 delegata, koji zastupaju 27 omladinskih društavaSavez cijanista Jugoslavije zastupan !ie po gg. dru. Oskaru Spiegleru i Alfredu Singeru. Radl otsutnosti glavnoiga referenta Nikole Tolnauera, kojernu je bio onemogućen dolazak, 1 iznio je Rikard Sc hwa r z »radni program omladinskog saveza«. Uvodno govori općenito o omladinskom pokretu. Većina sakupljenih delegata nije do sada ni ćula, a (još manje bavila se omladinskim pokretom. Koostatuje to i pita se: kako će da živi i radi Savez, koji sastoji od samih tjelesa bez organske veze. Jedan iS poznavalac omladinskog pokreta u drugim zemljama rekao, da idemo krivhn putem- Jer židovska omladina u Rusiji, PoJKskoj i Njemaćkoi, koia je uzorno organijl jvana, mje stvorila prije saveza, đok nisu grupe bile toliko napredevale u svome radu, da su odbacile sve šito 'je tudje, što nije vlastito i izvorno. Istom onda omladina je ćista i slobodna, istora onda može da stvara i gradi. Mtdju ostalim i živ savez mnogih grupa. U židovsko; omladini Jugoslavlje nema gotovo ništa židovskoga, a ako u njoj ima išta omladinskoga i židovskoga, onda je to tako minimalno, da se iedva i opaža. Mj smo dosad bili sve samo ne požrtvovni. Pa da ostanemo takvi i dalje? Ne ćamo! Pa da stvorimo savez takvi, kakvi jesmo? Odgovaram da! Takvi kakvi jesmo stvorit ćemo savez. 1 mi ne idemo krivim putem, jer idemo obratnim puteim, da naime najprije stvorimo savez, a onda istom ođgajamo sebe, društva i poiiedince. Ne vrijedi isto za židovsku omladinu, koja živi u veHkim masama u Rusiji, Poljskoj i Galiciji i za omladinu, koja žlvi tako raštrkana i raskidana kao mi u Jugoslaviji- Živimo posve odijeljeni u grupicama bez mogućnosti, da dodjemo u vezu, prepušteni samomu sebi. Kraj naših prilika nije jedLnstven rad moguć, ako se ne radi u uskoj i živoj vezi. Prevelike bi bile razlike n radu, prevelike raziike u rezultatimai, ikoje bismo postigli, radimo li i nadalje neorganizovani. Stoga možemo stvoriti savez- Da bude vodja, da dade inicijative, da pokaže pravi put pojedinim grupama, da se brzo odgoji naraštaj, koji će i po svom osjećanju i životu i načinu rađa biti jedinstven, Neka nestane razllke, koja postoji. Ako.nam je stalo do ćvrste organizacije, živog saveza i konkretnoga rada, ako smo o tomu uvjereni, onda se moramo bezobzirno riješiti dosadašnjega života i poćeti novi. Moramo imati uviiek jedno pred očima: da ne počinimo na novo staru pogrešku, da izaberemo nekoliko Ijudi i .kažeano: izatorali smo najsposobnije, koji će raditi, a sami da se opet povučemo u trulež, iz kojeg smo za čas izašli. Svaki, koji prihvati ovo, mona da povuće krajnje konzekvence, pa da provede u prvome redu na sebi sve, što je potrebno- Jedino tako je moguće, da se razvije zdrav pokret i da nastane preporod žiidovske omladine. Ne k a umire u nama galut, ne ka živi n nama Erec Israet Prelazi zatim na ćitarije programa, koji je štampan u br. 18. »Židova« i brošuri »Omlađinski pokret«, koju je izdalo akademsko društvo Judeja. U diskusiji uzima kao prvi riječ Samuilo đe Majo te veli, da će za provedenje predloženog programa biti nužno, da se najprije odgoii omladina, koja će za to biti sposobna. To će potrajati đeset do petnaest godrna. Drago Altmann (Judeja) govori o onim (Omladincima, koji u svojoj nestrpljivosti ne rtiogu da dočekaju promjenu današnjeg židovstva, pa sve žrtvuju, da mogu otići u'Erec Israel. Slaže se s programom, no drži, da se baš na ove omladin«. nije uzelo obzira- Stoga vedlaže i zahtijeva u njihovo ime, da se unatar Saveza pokrene pofcret »Hehaluz«. U specijalnoj diskusiji iznijet će konkretne predloge. Qo 1 dst ei n (Tuzla) fstiče poteškoće rada i traži uputa. Jungwirth (Sisak) traži razjašnjenja glede obuke u jevrejskom jezfku i rada u provinciji. Protivnifc je 'strogo lučene dobne granice »unutar otnladinskog pokreta. Mah 1e r (Brod) slaže se s predgovornikom gleđe đobne

granice f traži, da se što prije počne učenjem jevrejskog jezika kod Fritz Lederer (Osijek) razlaže u kratk-o abnormaJni poJožaj židovskog naroda i uzroke, koji su doveli do tjelesne degeneracije. Traii drferencijaciju zvanja, koja bi omogućila narodno ozđravljenje. U Haiestini prtvest će se žiđovski na'rod opet zdravom životu, ali i galiit treba da je dostojan braće u PalestiniKuJturni preporod razumljiv je sam po sebi u ćasu, kad smo se doklarirali narodom. Oovori zatim o omladinskom radu u Osijeku i Vukovaru, te o is.kustvima, stečenim praktičnim radom. Bau e r (Brod) govori o potrebama i praktičnim momentima u omladinskom pokretu. Predsjednik na to prekida zasiedanje do popodne. U nastavku sjednice Mirko Kraus (Osjjek) nazlažo, da predložerri nacrt ne podaje sam po sebi garancije za uspješan rad, jer izvedba zavisi uvijek o interpretaciji vodja. Uza sve to predlaže nacrt nr- prihvat. Inž. Or af na brzojavnu pitnomoć pozdravlja konfereedju u ime 2id. nac. društva u Sarajevu' Slaže se s iznešenim programom, te ističe, da je sve ostvarivo, ako ima radnika i vremena- U odgolju treba osobito pažnju posvetjti moralnlm kvalitetima omladinca, te traži osobitu čistoču života. Omladina neka bude do krajnosti saimosvijesna i odvažna, da odbaci sve galutske mane. 1 pitanju zvanja treba naročitu skrb posvetiti. Konačno drži, da postavljena dobna granica sigurno neće priječiiti one, k'ji mladački osječaju, da saradjuju oko ostvarenja ideala omladine. E ! i a s (Zemun) misli, da osfcvarenje programa zavisi o dobroj voiji omladinaca. Ne želi, da se uslijed dobne granice ma koea iiz pokreta iskl'jučuje. Stavlja budućem odboru na srce, rad u novo pripojenim Ikraievima, osobito u gradovima l s velikim žiđovskiim pučanstvom. Viio Sc,hwarz (Zagreb) žali, da ne vidi u konferenctji nfšta omladinskoga niti židovskoga. Evropa stavlja se na nove temelje i narodi uzeše svoju sudbinu u vlastite mke. I za židovski narod zapoćinje novo doba povlj’esti. S agitacije za cijonsku misao preiazimo na ostvarenje te misli, dužmosti se židovske omladime u bitnosti mijenjaju. Omladina >kao najborbeniji nostlac iđeala svoga naroda« mora tu borbencst i bezuvjefcnost đa oćitpje u sasma drugom oblku no do sađa. Diskusije i besplodne debate mora da ustupe mjest’oi pripravi za budućii rad u Patestifii. Ođgovara na razne primjedbe pređgovornika te apeJidja na omladinu, da se još za vremena osvijesti i kami dosadašnjiih zabluda- Predlaže slijeđeću rezoluciju; >2iđovska omladina, sakupljena na svoidi prvoi knmfcrenciii u Brodu n. S. uvidia. da je u ćasu stvaraiitja židovske domaje u Erec Israelu prva i najvažnija mjena dužnost. da prema svojitn silama nktivno saradjuje na izgradiiji svoje domaje. S time u savezu zakljućuje konferenciia delegata žiđovskih omladinsk h udruženja kraljevstva S. S. a) Osnutak jedne jHehaluc, grupe, kojoi će se priključiti nmi židovski omladinci obaiu spolova, ko’jj su prpravni, da povuku krajnje konsekvemce svoga židovskoga uvjerenjab) Radni odbor omladinskog saveza nastojat će, da svim svojim moralnim i materiialnim sređstvima ovoj >Hehaluc« grupi omogući što uspješniju i temeljitiju pripravu za poljoprivredni rađ u Erec Isnaelu. Rechnitzer (Karlovac) opaža, da se nije položiia dovofjna pažnja na odgoj naimladjjh. Traži, da se njima poda više mara i truda a pogotovo jer nema izgleda, da bi se mogli odgojiti u narodnoj školi. Mirjam WeJller (Zagreb) odgovara pređgovorniku, te drži, đa je pitanje odgo'ja djece u programu doivoljno istaknuto. Djevoike svijesne su svoje zadače, pa će i izvršiti, aii prfje svega treba đa sc same ođgoje. W e s s e 1 (Ruma) veli, da direktive iznešene po priređjivačkom otfboru i pojeđfnim govomicima tokom debate mogu služiti tek potjcajem za rad. Ne može se u svim mjestima po istom programu raditi. Neka omladina nastoSi, da prema svojim pril’kama odgaja sebe u židovskom duhu. Rikard. Sc hwa r z kao referent ponajprije sa zadovoljstvom konstatira. đa su predlog, što ga je iznio, svi predgovornici u principu primili, a diferencije u shvačanju odnose se tek na manje važne stvarL Odgovara pojedinim prcdgovorni- • cima na stavljene upite i objašnjava potanje pro-

gram, te upozoruje, da 'je radni program, koii je prođložio, tek potpuno razumljiv u vezi sa staitutima omladinskog saveza, o kojima će kasnije b.ti govora. Moil predsjednika, da predloži konferenciji predlog za radni program na prihvat. oc predloženi radni program, Dr. M. M a r g e 1 (Požega) hoće da kaže tek nekoliko jevreijskih rijeći, koje će svaki razumjeti. Pozdravlja ontladinsku konferenciju svojim toplim židovskim srcem. Birankn i zanosnim fiječima pozivlje mladež, da posveti painju jfevrejskom jeziku i radu oko preporoda našega naroda, uvjeren, da će ona ispuniti dužnost prema narodu. Iza toga referira L. Perić (Bar Oiora) »O smjernicama rada-Radnog odbora za narodnu godinu«. Uvodno srdačnim jevrejskim rijećhna pozdravlja drugove, te duboko žaii, da ne može cijeli svoj referat održati u jeziku našega naroda, pa se nada, da če na slijedećoj konferenciji biti držani referati iskljuičivo na jevrejskom jeziku. Istiće da dosadašnjč rad nije mogao imati uspjeha, 'ier nismo imali radni Ovim smjernicama, koje predlaže, ne želi vezati ruke Radnom ođboru u vršenju njegovih zadaća uvjeren, da će žiVi život sam stvoriti prikladnu formu rada. Zna, da se u nekom odtredjenom vremenu može samo stanovit posao obaviti. S toga predflaže minimalni program. Već prije rata nastao je u omladini živ pokret za hebraiziranjem, rat prekinuo nas je u ovomu radu. Zahtijeva, da se glavna pažnja poisveti jevreljSkom jeziku. Za to je potretmo troje: volia, učitelj i knjiga. Radni odbor neka se obrati na đra. Urbacha u Zemunu, koji ie namjeravao izdati jevrejske udžbenike. Za sad treba omladinu opskrbtjivati Rathovom »siat amenu«. Traži, da Savez potpomogne sve hebraiste Ijugoslavije. Radni .odibor treba da* nabavi učitelje jevrejskog jezika. Zna da će i kraj najbolje volje ostati iprovincijaina mjesta bez ućitelja. Uvjeren je, da je to teška zadača no naše geslo mora da bude: »Im hefcim atem, en zo agada.«. Ako hojćete nije bajika. Prelazeći na tjelesni odgoj konstatira, da je omladina griješila, ier se bavlta ili izričito duševnim radom ili sportom. Prihvaća prrncip sportsko gombalačkih društava sa kuliturnim programom, jer tako dolazimo najbrže do cilja- Zalosna ! je činjenica, da su naša športska društva đosta i da oskudiievaju na prednjacima. Zatim govori ouzgoju djece. Ne traži u tom smjera mnogo, jer drži, da su stariji, koji treba đa pređnjače i odgajaju mladje, još nesposobni. Neka naše đjevojke prvu godiinu apotrebe za vlastiti odgoj a onda istoim neka se predje na rad u smislu Tolnauerova prorgrama. Kao prvo sredstvo za postizavanje zaljedničkoga rada neka radni odbor pokrene omladinski list: virelo iz kojeg če svako moći crpsti hrane, potrebne mu kao Zidovu i omladincu. Neka list bude mjesto. gdje svaki omladinac može izreći svoje mnijenje i žeiie. Pitanje zvania u Zidiova iedno ie od najaktualnijih, kiojim se bave mnogi vdiki umovi. Poteškoća i zamršenost židovskog pitanja prouzr-dkovana je dobnim dijelom abnormnim ekonomskim stanjem Zidova- Biti će portrebno omladinu upozoravati na važnost tog pitanja, apoznati je sa svim paJestinskim prilikama s raomentanim stanjem i potrebama zemlje. Oni koji su odlučili ostati u galutu moralju misliti na obezbiiedjenje svtije i svoga potomstva. To je moguće jedino promišljenom ipromienoim zvanja. Radnl odbor neka imenuje referenta za zvarije, koii će se baviti veiikim kompleksom tih pitanja. Radni odbor neka djeluje na omladinu pojedinih mjesta,' da uspostave medjusobni kontakt. On neka nas veže i s omladinorti drugih zemafja. Tajnik Saveza treba Jično upoznati stanje i potrebe u pojedinim mjestima i upućuvati omladm.ii u rad. Radni otdbor neka bude posređnik, koji će udovoljki svim potrebama omladineOve nam je godine 'bio sJet onemogućen. 2elimo, da se do godine održi i na niemu pokažu prvi uspjesi noyoga rada. Pripremanje sleta dužnost je Radnog odbora. Nada se, da će radni odbor uđovoJjiti svojoj zadaoi. (Opče (ođobravanje). D e b a t a- Fdc Lederer veli, đa }e očekivao najviše od ovog referata, aii uiie dobio novih pobucte. Crta zatim rađ omiadine u Osijeku, želeći da tu i tamo dađe pobude- Težak je bio početak i počinjene su mnoge pogreške, no ipak ie sve to urodilo plodom. Svoj nad dijelili su na ovaj

4

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 26