Židov

slobodom vjeToispOvijedanja, dok se pravo na za/htjev poksića za uzdržavanje židovskih oenovnjh škola iz vladinih fondova može da traži i na oSnovu mincaritetnih prava. Ali bi mam bilo mnogo dHaže, da su i ovi parag'rafi poprimljeni. Velike su alle "bile vodjene mišlju, da glede Poljske obzircm na činjenicu, da ondje živi nekoliko milijuna Žid Ova, ovi paragi-afi imadu neku Osobitu važncst i da je osebujnost židovskog života i jezičnog separatizma u Pdljskoj mnOgo razvitija nego u Rumunjakoj. Rečeno nam je takodjer, da su neki reprezmtativni rumnnjski Zidovi izjavili, da se odrieu ovih paTagrafa. Ne raožemo da to nstanovdmjO, da H su u istinu fepi’ezeutativni Židovj iz Rumnnjske dali tak Ovih izjava, ali smo više skloni da držjmo, da Su tu bili po sredi ),(o®ve neodgovonui faktori'. Nu mi imiamo Ovdje da račwna.mo sa činjenicama, da ova, dva piaragiafa nije-u prmzeta u traktat, ali da a» velike sile i kako se ix>uzdano nadam, savez nairoda prožefci najveoira simpatijamia zia rumunjske Židove i da imadn ozbiljnu namjoru da postignu potpunu emaueipaciju rumunjtskih Židova, te da će i na temelju minoritetniii prava privesti praksi bitne nstanove, sadržane n ta dva speeijalna paragrafa. Nadam Se, da će kofli sa strano rumunjske vlade, toli sa strane javnog mnijepja u Rumunjiskoj biti učinjen kraj dosadašnjem žalosmom odnosu prama Židovima i da će sada zaista započeti nova erai ptavednoEiti za Židove. Rtazumije se samo po sebi, da će hiti zadača komiteta židovskih delegacija_. da vodi briigu o tom, da se emancii3iacija Žid Ova u Rumitnjskoj provede, a tada će i odnosi Židova n® svijetn prama povećanoj i modernizovanoj rumunjskoj državi hiti iskreno sirapai tičan. Izborj n Runninjskoj. Izbori su prcšli bez ikakvog življeg interesa. U Černovicama kao i svagdjo drugdje, izabrani eu vladini kamdidati, olj samo uslijed odu►stajanja opozicije i soc-ijailista od izl'ora. KaTakteristično je .za naćin, kako su se izbori provadjali, đa je u CernOvieamiai Sasma nepoznati Z. Voronkas hio kand-diran od svojih kavanskh drug Ova i bio bi sigiirno izabran, da nije aa brojenja glasO\-a nastao t. zv. »kratki Spoj«. Manjkalo mu je onda 30 glasova. JiaJk. Heeht i.i« izahran. ali protiv volje Židova. IntereIsantno je, đia Rumunji tvrde, da on zastupa židovstvo u konstituanti, dočinl znade s ' l a javnost, da je on izabran jedino radi rvpiih mdnstrjjainih veza. NaTavno je, da l*n rumunjski dopisni taredi nastojali, da savedu židovske novine neistinitim vijestina. Židovskoj javnosti poznato je, da su se nimunjski ŽidO\-j izjavili za odushijanje )d izbora. Prilike Židova u SedmOgradskoj. Skoro ■ijelo žiđovstvo priključuje s e žldO\-skim naoijorLalnim udmženjima. I oni asimilanti, cOji sn iza raispada Ugarske hili veliki pioivnic; židovskog narodnog pokreta, povufli su posleduje kousekvence i prikljuoili 'u. se nacijonalnirn savezima. Takodjer i irtodoks; su počeli prjklanjati se cijonističi°.i ideji, koja se sve više širj. Broj onih, toji plaćaju šekel porasao je od 500 predlatnih plaćalaca na 50.000. Za nacijonallii fond skuplja Se nedjeljno 10—12.000 K. Na žal Ost je uslijed političkih prihka sveza siaba za ostalim organizacijamia, a i orga■izacijoni r ad veoma je spriječen. r •

Izgoni pTotjerandh Židova iz sela i gradova, isto tako i onih, koji su Svoje obitavališta proaaijenili, provadjaju se nesanijeleno, ma <la s u većina madžaTski državljani. Tko se u rOku od 5 dana ne odoeli, hude silom odpremljcn preko granioe, te cijele obitelji mOffaijji po nekoliko tjedana živjeti u vagonima. Kod pro\-adjaiija agrarne reisorme uništilj sn mnoge žklovske jiOsjedniike i zakupnike. Obrtue dozvOlo ne izdavaiju se Zidovima. Dućanske ]>rOstorije se oduzimaju Židovima i r-ffođiaju rumunjgkim tffgovcrma, Bjegunci sa Sela ne mogm se natrag vratiti>, jer im je sve uništemio, ai osim toga bran© se seljuici protiv njihova povffatka. Oblasti ne odobravaju nikakova odštetc, a ruifci se išta čuje o kakovom ]K>stupku pffotiv pljaičkaša. Kcffupcija kiao i .demmcijacijia otimaJ Sve višo maha. Bcgataši mogu sehi osjgurati za veliko svote pffavO boravka, đooitm] s© siffomiasi bezohzirno gone. Lokal židovskiQg naciijonadnog saiveza je rekvirifftai. Molimi ŽildOva za naeijonalnu školu je odbital. Sada se nastoji dobiti dozvola za ol3nutak t. zv. vjeffskiii škola, fcaikovih imadu hogOštOvne općMne Madžaffske. I osobni pffoimet je Sadia više ograiiuioen NiiCgo pri je. Od izbora amo mora imaiti svaki iskaznieu. "Tko jx>znaje Rumunjsku znade, kakbvu to koffupciju izaziva. U iziKiriroa za konstituiantu nisu Žid Ovi učestvovali. Stamo u nekim poikffajinskim mjestimia pniailila je vlast Židovc, dla glasujiu. Osim nekoliko Madžara i Sasa izabrani su naffavno u čisto nerurmmjskim okružiima viladini kandidati. U Chyil (Kodosvar) je pol sata iza početka izbcffa pffoglašen vliadiin kandidat izabrtaniin uslijed togia, jer nije bilo biffača ni ]>rotukanftidaita. I tako se hoće svijet uvjerjti, da iza konstitufente stojj naffod. Univeffza jie rcrnan iziffana. Oni sveučilištairoi, koji sn pošii ma strana sveučiiišta, izguhili s’u đržovljanstvo. Veliiki hroj činovništva je otpušten. Advokate se pozvalo da poiože pffisegu. Kako mnogi oekajn na zakljnčke miiiovme konfeffencije, to im je zahranjeno izvffšivanje prakse. Ma ćta 30% pučanStva nijesn Rumunji, ipa’k niastoje chiasti, kao što su to pffije radiH Madžari, da nffede jednn jedinstvenu niacijonialmi dffžavn i da silom ngnše svaki nacijonalni ppkret roanjdne. Svi uvidjavni elementi uvjereni sn, da Ovaj sistem vodi do rasuia. Sjednica koiniteta židovskih delegadja, Dne 13. decemhra održcla s© pienaffna sjedniea komiiteta židovskih delegacijia, kojoj *n pribivali Svi clan Ovi komiteta te mnoge dffnge ličnosti, na kojoj je Sir Stuiafft Samuel referirao o Svojdm doživljajima u Poljskoj. Iza pozdffava Nahprna Sokolova, koji je zahvaiio Samueln za njegov trud, ffazložio je Sarauel teške horbe poljskih Židova. koje vode za potpunoi prjmanje jednakopffavra t.i kao gffadjani i naffod. Jau sno je, da se pol jska dffžava ne može s uspjehom oimOviti bez pomoći Žido\iai. PoIjaci raorat će da uvide, te j© gospodarska obno\a Poljske mogućai Samo pomoćn židovskih faktora u zemlji i izvan nj© i da je unatoč sv'ili konflikata i trvenja nuždan dobar odnošaj obih naroda.

Sa zadovOljstvom pozdravio je komlitet delegaoijia izjavu SamueLa, da će i Boarđ of Dfiputies, sadašnje aaßtupstvo eagleskih Žitlova, čiji je -predsjednik Samuel, aktivno učestvOvati u ratlu komitetai židOvskih delegiaeaja. Time će se ispuuiti jeđaa praanina u sastavu deiegaeija, kojia će ojačati solidaruost židov stva. II diskujsijii ražvio je dr. P a zm a u i k proguam budućeg rada (potpuua emancipacija Žildova u svim zemljamiai, rekonsfcrukcija, kolonzacija Palestine),. Ovo ne smije i ne može da bude teik pr.ogllam jedne strauke ili gTnpe, već mOra da bude Tirogiiam ci.ieloga židovstva. I-ba£ radi toga vidi u razlaganjimai Samuel Ovim manifestaciju k uijediinjienju židovstm. Dr. R e i ch govori o svojim dOjraiOtvima iz Beča, gdje je za vrijeme rata naetao istočnii židovski centar, koji je sakl ugrožen neoOvjeonOm niairedbom o i/.gonn. Židovske mase nodaju se, da će Sarnuel najodiuilčniije edbijati sve klevete ptotiiv Židova, a natočito om*, koje »n izuijeli PoIjiaici protiv židtovsko-narodsnih krugova, jer se još uvijek Židotvi pPikaauju u polj•skom iiOvinsitvu k«o neprijatelji PoljSike. Dr. R i ng e i traži odiučnu bfHTbu pTOtiiv antisemitske prakse. Bmglesiba vintka nckia |wizi, da njezini zastupniicl u istočnoj Evtnpii ne pOdlegnu uitjecajiu amfcisemitskili agitatoma'. Predsjedlatelj upozOruje ma važnu fnzju pravnog života, u kojnj se naLaze Sad poljski Žid Ovi. Postignuta klauzula o aaštiti mmujiina m sad je tek na papirin i tteba poratliti oko toga, da Se ostvari. Bngleska vlafia treba nastojiatii, da Omemogući svaku povireiln ugOvorom zjajaimčemih praviai. Ali i poljsko žiidOvStvo ranraHo bi pokazati energičnu aktivnost. Poljsko židovstvo moralo bi se otgauiziraifci jediijm židnvfifkion kongresom u PoljskOj, kojemu bi trebale pribivati sve sifer,a(nke. Zajedmičkoj orgaTiizaciji miorale bi Se podvrgnuti Sve židovske stranke. Motzkin upueuje na bezibroj povteda ugnvora sa strane t’oljske. Tim više noim tre.lia velika evrStia orgamizaoija. Svaki mora da uvidi veliku vaižnost ■stvaranja vaad iiaiaracota, zastupsitva cjeiokupnOg židovstva, kako ga je predložio komitet židOvskih delegacija. Kouferencija židnvske pomnčne akcije svih židovskih Organizacija bit će ptvi kamen kušnje, da il će apel koruiteta imati uspjeha. Dosad primio.je komitet iz mnogih zerndja obavijesti, iz mmogih vrlo emtnziastičke, mo monali bi nastbjati, da ee ne isk],iiuči mijedna zemlja iz ove akcije. Pofeaže ]i se židOvstvb kod poraočne akcije kao aktivni oTganizarn, itad če se dailjnji koraci za 1 ujedinjenje židovstva razvitj Sami od sebe. Intefvencija antante u Bečn za gaHeke Žjdove. Nb micijaibivu dr. LeOna R e i ch a iiitervenirao je komitet židovskib dclegaoija u Parizu po svome predsjednku Nabumu Sokolovu kod amerikauskih, eagleekib i taOijamskih delegata na mirovnCme zboru radi izgOna židovslhih bjeguuaca iz Beča. Rečeni delegati obećali su, da će prvorp zgodom zatražiti cđ mjerodiavnih krugova u Beču, da OpOTiovu nepravednu naredbu, te je kako smo doznal l ve« podnzetai intervencijai. PaTiški »Humanitec donos,i članak od dra. Reic b a, u kojemu Se opisuje nepravda manešena galičkim bjeguncima, sa

BROJ 38.

>/■ i 3 0 V«

STRANA 3