Židov

„Kad dedjcte u Palestinu, doći ćete n dodir s mnoge židovskih kolonija. Poželjno je, da im se odmah u početku dad« velika mjera zaštite i da se novi položaj karakteriznje time. da im povjerite apravu njihovih općina i da ih prizovete upravi zemlje. Vama je za cijelo poznato, da politika n tome pogledu imo svrhu, da se proizvede dojam ne samo na njihove iatovjerce u savezničkim i neutralnim državama, nego i u neprijateljskim državama. S toga je u našem interesu, da ih se inspirira najvećim očekivanjima u pogledu nakana, koje saveznici imaju za njih na njihovu tlu, kome su predani tisućljetnom prošlosti i na koje hoće da se vraćaju, da osnuj« nove naseobe. Herbert Samual o svojoj misiji. Harbert S a m u e I razvio je prigodom svoga proputovanja kroz Pariz u Palestinu pred cijoniitičkim Članovima Komiteja židovskih delegacija kod konferencija mira i pred predstavnicima francuskih cijonista ideje o naravi svoja ■aisije. Izjavio je, da će nastojati, da svraća pažnju britske vlade na velike židovske kolonizacijone osnove. Zna, da je britaka vlada odlučila, da uvede moderni agrikulturni sistem u zemlju. Ne kani se izgraditi kolonizacija osnovana na neomedjenom kapitalizmu, koji bi davao mogućnosti za stvaranje velikih posjeda. U prvom će redu posvetiti brigu tome, kako će dovesti u sklad interese malih kolonista i radnih masa s interesima cijele zemlje. Primjedbe Mr. Samuela pobudile su toplo odobravanje i dokazale tu njegov veliki interes xa uspostavu židovskog naroda i njegova jezika u Palestini. (The Z. B.) Dr. Hantke u vodstva organizacije. (Zvanično). Dr. Hantke, član užeg akcijonog odbora, nalazi ae sad u Londonu, gdje aktivno učestvuje u radu cijonističke egzekutive. On sa naročito bavi s organizacionim pitanjima. Dr. Hantke je zajedno član direkcijskog vijeća Židovske kolonijalne banke i direkcijskeg vijeća Židovskog Narednog Fonda. Jubileji. Dr. Markus Braude slavio je 1. januara u Lodzu svoju 50-godiš jicu. Stajao je uvijek u prvim borbenim redovima cijonističkcg pokreta. U Lodzu je osnovao židovski gimnazij za dječake, prvi te vrsti u Poljsko], a zatim djevojački gimnazij. Docnije se osnovao niz takovih škola po njihovu uzoru. Osim toga je u Lodzu osnovao učiteljski seminar i obrazovne tečajeve za djevojke. On je pročelnik uzgajnog departmana cijonističke organizacije u Poljskoj te je bitno učestvovao u vijećanjima židovskih učitelja osnovnih i srednjih škola u Varšavi, o kojima govorimo na drugom mjestu. 12. ttbeta (4. januara) slavio je u Berlinu Simen Bernfeld, poznati istoričar i jevrejski spisatelj, svoju 60-godišnjicu. Jedva je koji jevrejski čaaepis, u kome Bernfeld ne bi bio sarađivao istorijikim ili pubiicističkim radovima. Sad se bavi većim radom iz područja židovske etike. Daviš Trietsch, odlični poznavalac Palestine, slavio je istog dana svoju 50-godišnjicu. Njegovo ime, uz njegovu neprekidnu borbenost protiv zvaničnih predstavnika cijonizma, dobro je poznato u cijonistlčkom svijetu. U pogledu naseijivanja Palestine on je u svojim temeljitim strukovnim radovima ekstremni optimista,

a uz to aajiafii zagovaratelj privatnog, kapitalističkog akonamakcg »ustava u Palestini, pa se u toasu nalazi jednake u opreci s pretežnim dijelom cijonista kao i a zabacivanju onih mjsra opreza u kolonizaciji, kojih je zagovaratelj dr. R up pin. Njegovi radovi dragocjeni su i njegovim protivnicima najpače radi obilnih stvarnih data, koje je znanstvenom aavjcaneiču jednako, kao i cijonističkim žarom obradio. Širenje cljenlznia u Italiji. Kod iabera za vijeće žideveke općine u Firenii 21. decembra 1919., u kojima je učestvovao 81 •/, izbornika, prošlo je svih 11 cionističkih kandidata. Tako je Firenca prva židovska općina u Italiji i jedna od prvih u zapadnoj Evropi, koja je izabrala općinsko vijeće sastavljeno sa svim od cijonista. („Tho Z. B.“).

Iz Palestine.

Američki fond od 10,000.000 dolara za obnovu Palestine. 18. januara započela je cijonistička organizacija u Americi s radom ' oko skupljanja od najmanje 10 milijuna dolara (dakle preko 1 milijarde jugosl. kruna) za izvadanje programa ostvarivanja i obnove židovske Palestine. Upravit će se apel na Židove i N e ž i d e v e, da pripomognu pripravi zemlje za velike mase Židova, koji prema autoritativnim izvještajima teže za tim, da sele iz pogromskih zemalja iatočne Evrope. U jednom proglasu egzekutivnog odbora američke cijonističke organizacije ističe se, da se sakupljeni novac ne će upotrijebiti samo za tečenje prostranih zemljišta, već i za druge svrhe kao što za uščuvanie vode i razvijanje vodenih silai za sanitaciju i isušivanje, natapanje, pošumljivanje, pronalaženje i razvijanje prirodnih vrela te za osnivanje tehničkih laboratorija za agrikulturne svrhe. Velike svote trebat će za uzdržavanje i unapređivanje djela, koje su već izvele cijoniste u Palestini, za zajmove industrijskim i agrikulturnim organizacijama i skupinama, za uspostavu kolonija opustošenih ratom, za uzdržavanje ~Hadase“ (A. Z. M. U.), za borbu protiv malarije i za popravak stambenih prilika u gradovima. Fond će služiti i za upravu cijonističke organizacije, čijom djelatnosti ima da se izvedu sve ogromne osnove. Sva vrela cijonističkih distrikta u Ujedinjenim Državamu mobilizovat će se za ovu kampanju, kojom upravlja narodni odbor sa sudijom Julianom W. Mačkom na čelu. 2. januara priredili su u City-Clubu u New-Yorku Mack i rabi dr. Wise svečani zajutrak u čast reformnih rabina, da ih sklonu na pripomoš za fond. Cijonistička organizacija mizrahija u Americi sprema kampanju za 3,000.000 dolara za svoj palestinski fond. Kampanja je zvanično započela 25. decembra. (The Z. B.“) Kardinal Dubois o židovskoj Palestini. Na banketu, koji su kršćanski i muslimanski Arapi sredinom januara priredili franceskom kardinalu Dubois u, koji je vodio francesku katoličku misiju u Palestinu, a kojemu banketu nije pozvan nijedan Židov, zamolio je mustafa kardinala, neka podupre zahtjev upravljen papi, da se Palestina ne dade Židovima. Kardinal Dubois odgovori, da antanta ima da zahvali svoju pobjedu Židovima,

koji su je od početka do konca rata podupirali životom i imanjem. I u posljednjem franceskom zajmu Židovi su u velikoj mjeri učestvovali, tako da smo židovskom narodu obvezani za iskazane službe te ne možemo prema njima biti neblagodarni. Osim toga palestinsko je pitanje već izašlo iz stadija teorije te je postalo činjenicom, da će Palestina pripadati židovskom narodu. (Jliđ. Preas zentr. Zdrich). Agrikailturne vijesti Iz Pnlestinc. (.„Oificial Oazette" od 16. decemkra 1919.) Sezona 1919./20. započela je u Palestini vrlo dobro, jer je padala posvuda kiša, najviše izmedju Lndda i Zumarina. Svuda se sijalo, opaža se dobro klijanje. U svim krajevima, gdje se sijalo žito, mlada pšenica stoji znatno preko tla. Znatno veća površina obradjivat će se ljetos nego prije. Upotreba modernog orudj* za obradjivanje biva zve to općenitija. Nestašica teglećih životinja uzrokovala je na nekim površinama izvjesne poteškoće, ali se sad radi oko toga, da se obradjivaocima dadu za pripomoć armijski konji podesni za tu svrlsu. Borbe u Galileji. (Telegram od 11./2. 1920. iz Jeruzalima). U gornjoj Galileji došlo je do boja izmedju Franceza i Beduina. Ma da su Beduini izjavili, da ne goje nikakve nesklonosti prema Židovima u Mctuli, ipak su poljodjelske grupe ove kolonije teško patile, dva su čovjeka übita Većina pučanstva je evakuirana prama sjeveru po Francezima. Neki su pošli u Hajfu i Aku, pod zaštitu engleske okupacijone vlasti. Namjerava se naseliti bjegnnce u donjoj Galileji, gdje je situacija povoljna, j. C. A. plaća troškove za bjegunce. Spašavanje će iziskivati daljnih izdataka. Telegram od 14./1. javlja, da se situacija u gornjoj Galileji popravlja i da se koloniste počinju vraćati u Metulu. (Metula je na krajnjem sjeveru Galileje. Osnovao ju je barun Rothschild 1896., a preuzela ju je J. C. A. 1900, Bila je uvijek poglavito agrikulturna i teško je patila od neuspjelih žetvi g. 1906., 1912. Tik pred rat namjeravalo se udesiti je kao ljetovalište, jer su zravstvene prilike dobre, a okolišni je kraj lijep. Površina je kolonije 16907 dunama). Tel Avlv slavi desetgodišnjicu svog osnutka, pa se ta prilika kani iskoristiti za osnutak židovskog vijeća za Tel Aviv i za židovske četvrti u Jafi, pa da se tako dokrajči anomalija, da za Jafu postoje tri vijeća (Belladia, židovsko vijeće za Jafu 1 vijeće za Tel Aviv). Desetgodišnjica Tel-Aviva. Da se proslavi desetgodišnjica Tel-Aviva, stvorene su razne odluke. Jedna je, da se izda »pomen-knjiga. Druga, da se odredi mjesto za gradnju knjižnice i bet-ama s teatrom, a treća, da se instalira električno svjetlo. Budžet Tel-Aviva s predloženom gradskom željeznicom, koja bi se imala graditi s troškom od 20.000 funti »terlinga, odobren je. Prva skupina kuća, koje će sačinjavati radničku koloniju, smještena blizu mora kraj Tel-Aviva, posve je dovršena, neki su se stanari već nastanili. Kuće imaju četiri prostorije uz umjerenu najamninu te će se snabdjeti vodovodom. U Rišon-le-Cijonu izabran je odbor sedmorice da prouči pitanje gradjenja na pješčarama h susjedstvu kolonije. Izmedju Dženina, Nablusa i Fiajfe domala će ići željeznica.

B*OJ 4. i §.

»tIDOT« PTTAJmTD:

STRANA 11.