Židov

kod vlasti vlastite države. Pa kad bi se protiv tih izgona bili žalili kod jugoslavenske delegacije u Parizu, aiko pravedan im toga ne bi smio zamjeriti. I to je jedna jugoslavenska instancija, a građani, „koji imaju sva prava“, valjda imaju i jedno od najelementarnijih prava ustavne države, pravo žaobe protiv jedne surove nepravde oblasti, koja našoj državi ne može služiti na čast. Ništa ne osvjetjuje bolje mentaliteta redakcije ~H. 0.“ već to, da dok u početku donaša vijest, e su Židovi predali memorandum našoj mirovnoj delegaciji, pri kraju članka tvrdi, „da su slali nepravedan i skroz lažan apel na konferenciju!“ Što se tiče tvrdnja o ~Židovu“, ~H. 0.“ njima dokazuje, da ga ne čita. Mi smo ma da u jadranskom pitanju nema posebnog židovskog gledišta, već je naše stajalište saglasno sa zahtjevima pravde u rješavanju toga pitanja i o tome pisali, a donijeli smo i mišljenje židovsko-na odnog dnevnika ~Wiener Morgcnzeitung", koji je žigosao d’Annunzijevu ekspediciju. Da li je to učinila i bečka ~Reichspost“ i madžarske sestre in Christo „Hrvatske Obrane I ', ne znamo. „Hrvatska Obrana“ našla bi u koliko joj je do istine i ćudorednog ogorčenja, zahvalniju temu za uvodnik, kad bi se pozabavila djelovanjem svećenika Stipe Vučetića i drugih, koji su se obraćali memorandima na neprijatelja naše države .. . . Bilješke k novinskim ispadima. Katolički organ „Narodna Politika'* u Zagrebu počastila je u dva maha u posljednje doba Židove svojom pažnjom u uvodnicima. Jedamput se našla ponukanom, da prigovori luksusu židovskih žena, koji su razvile na zabavi „ferijalne kolonije". Mi dopuštamo, da toalete naših gospodja ne odgovaraju asketskim zahtjevima evanđeoskoga hrišćanstva; ali „Narodna politika" našla bi i u krugovima onih, kojima namjenjuje svoj uzgojni rad oko širenja hriščanske ljubavi, mnogo toga, što im ne

odgovara. Povreda tih aaketskih zahtjeva ne očituje se samo u toaletnom luksuzu, epikurejstvo jednako nije askeza. Mi ae kod tog „toaletnog 14 uvodnika ne kanimo zadržati. Neukusa u odijevanju ima doista dosta među Židovkama, ali jednako i među drugim ženama. Židovski muževi pretjeruju očitovanju odanosti prema ženi i djeci, snabdijevajući ih konforom uz ličnu ođreku alkoholnih i slrugih užitaka griješe kadšto protiv otmehog ukasa, ali u moralnom pogledu u tome ae prije očituje izvjesna krepost nego li grijeh. U ostalom: želi li „Narodna Politika 11 , da joj citiramo neke propovijedi i pastirska pisma g. nadbiskupa Jeglića? (U istinu odlikovale su se toalete Židovski na posljednjim židovskim zabavama n glavnom jednostavnosti i otmenim ukusom). „Narodna Politika 11 žali što se ne provadja „kristijanizacija 11 društva u Jugoslaviji po mađarskom receptu. O tome se njoj radi Ne o popravljanju ukusa naših Židovki. U jednom drugom uvodniku prikazuje „Narodna Politika 11 Jugoslavija kao zemlju, u kojoj jadan procenat Žideva dominira nad 99 procenata pučanstva. Dosta je, da to navedemo bez komentara. Laž ne biva plemenitija, ako joj je mati mržnja. Niti za nas, koji osjećamo zvanično i nezvanično nastojanje oko inaktiviranja Židova u javnom i privednom živetu, utješnija. Jugoslavija ne će biti sretna, dok se ne povade za Madžarskom hrišćanske ere Hoithy-a i Fridricha ... To je ceterum ccnseo toga katoličkoga organa. Nešto iz hrišćanske Ugarske: U jednoj skupštini, u kojoj je predsjednik ministarstva Huszar apelirao, da se prinesu novčane žrtve, da se doskoči nevolji, prekidali su ga povici: „Uzmite ih od Židova 11 . (Kolike li hrišćanske samopožrtvovnosti 1) Huszar odvrati; „Problem nije tako jednostavan. Ko gladuje, njega ne pitam, je li Židov, ako se danas razmeće, a škrtari prema nevoljnicima, tom ne praštam, bio on Židov ili hnšćanin. To nije stvar konfesije“. Kad su se ti povici opetovali, odgovori Huszar nagiašajućr ljutit svaku

riječ: „Ne zn«m, koliko ste vi doprinijeli k djela ljubavi. Ali oni, koje apostrofirate, učinili su *voje“. Gombalačka sekcija Makabija u Zagrebu. Pred po godine naručene sprave preazete su u Beču te če skoro stići u Zagreb. Time će gombaona biti previđena svim potrebni* modernim gimnastičkim priborom te će se moći da započne sa • ustavnim i cjelishoduim vježbanjem s osobitim obzirom na najmlađi podmladak. Druitvensm jc odboru osim tuga uspjelo aagažovati jednsga osobito vrsnoga uči' telja gimnastike, koji će voditi prednjaiki tečaj, a pored toga i sva ostala odjeljenja gombalačke sekcije. Bratskim se gombalačkim društvima pruža time prilika da si u ovom tečaju izaberu potrebne prednjake, pa se pozivaju, da tajništvu Makabija prijave odnosno delegiraju članove, koji za to u obzir dolaze. Nogometna sekcija Makabija u Zagrebu. U nedjelju dne 7. veljače o. g. odigrala je nsgomctna sekcija Zid. gombalačkog i športskog društva. ~Makabi“ prvu svoju prijateljsku utakmicu sa rezervom H. šp. kluba „Sparta" koja je svršila lijepom pobjedom Makabija. Prvo poluvrijeme 3:0, konačni rezultat 3:1. Sekcija si je tim svojim prvim lijepim istupom osigurala simpatije ne samo židovskih već i širih športskih krugova naiiavši na razumijevanje i požrtvovne podupiratelje. Kostimirani ples Makabija u Zagrebu. U subotu dne 13. o. mj. u 9 sati u večer priređuje Žid. i gomb. športsko društvo „Makabi" u Umjetničkom paviljonu kostimirali ples. Ulaznice prodavat će se 3 dana pred zabavom u Oraad Hotelu (dvorište desno). Pozivnice razaslat će se ovih dana. Tko ih pravovremeno ne dobije umoljava se, da ih reklamira. Ulazniaa po osobi 59 K, članovi i đaci 10 kruna. Kostim nije obvezatan. Osobna vijest. Bivši vijećnik stola sedmorice g. Mijo Heim otvorio je braniteljsku kancelariju u Zagrebu, Zrinjski trg br. 8 11. kat.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda. (Keren kajemel lejisrael) za Jugoslaviju.

Strka je Židovskog narodnog fonda da m Pedestin* kupuje i stiee »emiJUte, leoje i* ostati neotudjivim imot. Som ndovskog naroda. Žid. narodni fond utemeljen •e na T. oion. kongresu god. 1901. t posjeduje to* ako li. milijuna franaka. Prihodi neprestano rastu a Unosili su god. 1918. oke t i pol mil. franaka,

Adresa sa dopise: Ilicu hro 3 I. kat. Uredovno vrijeme od $ do IH prije podne i od 2 do 5 poslije podne. Novac se šalje na Banku sa trgovinu ebr industriju/ d. i. Zagreb, sa račun Ž. N. F s naznakom svrhe.

Izkaz darova za vrijeme od 1./l. 1920. do 2.0/11. 1920. Opći darovi. Višegrad: Baruch Mošo 20.—, Moric Altarac 10.—, Sam. Menes 3. 33. Požega: Fessel Hersch 100.Pisarovina: Hinko Weiller 50. Zagreb; Ljubica Kohn za okladu Makkabi 10, Jul. Schwabenitz 71. 81.264. Za učinjene usluge. Zagreb: L. B. 200.—, razno 500.—, Menahem Kabiljo 30. 830. Sanskimost: David Kabiljo A. Weilleru 100.—

Kozarac: Karl Schmutzer 36. 966. Samooporezovtnje, Sarajevo: Moše Maestro 6.—, Jakob Maestro 7.50 13.50 Karlovac: David Meisel poslao za godina 1919. 666. Travnik: Rafael Levi 150.—, David Salom 30.—, Haim Papo 25.—, Abraham Konforti 25. 230. Ruma: Marko Rosenberg 12.—, I. Herškovič 6, Stelzer 3.—, Aleks Popper 15.—, Oskar VVessel 60.—, Rihard Wessel 4.—, Salamon Josel 12. 112. Daruvar: Po žid. omi. društvu 74. Koprivnica: Jak. Rosenberg 35.—•, Elsa Hirschl 25.—, Šandor Reich 20.—, Mat. Griinwald 20. —, Jak. Hirschler ml. 15.—, po 14.

Lizika Kollmann, Marta Hirschl, Milan Reich, Irena Hirschl, po 10.— Milan Scheyer, dr. Hirschberger, Zvonko Kolman, David Deutsch, po 5. Isidor Hirschl, po 4. Ferdo Reich, Otto Hirschler 224. Zepče: Jos. A. Musafija 50.—, Dr. Band 50. 100.Banjaluka: Po Bukici Nachmias 249. Vinkovci: Frida Pollak 50. Vrbanja: Elviri Hajmović 15. Srpske Moravice: Po 20. Adolf Feuereisen, SI. Klein 40. Mitro vica: Adolf i Terezija Sommer 30. Bijel i i na: Jakob Danon 20. Slatina: Drag. Oriinhut 15. Zagreb: B?la i Malvina Griumald 100.—, Simon i Berta Kron 50.—, Josip i Ruža Kraus 24, Luđwig Weiss 25.—, „Judeja" 429.—, Benot Cijon” 66. 694.

BROJ 4. i 5.

>ž IDO ▼« (HAJHTTPI)

STRANA 13.