Židov

đenja hrastova mora se dati prednost domaćim vrstama. Kašnje, u koliko to dozvoijavaju prilike klime i tla, bolje je saditi domaće i pomalo aklimatizovane vočarice, ko e gdjegdje uspijevaju bez natapanja badem, grčki orah, jestivo kestenje, smokve, granate, narandže, dat Ije i t. d. Goibšnja konferencija Hapoei-hacaira u Palestini održala Se u Jafi 3.—5. tebeta. Prihvaoene su rezoluoije, u kogimja se protestuje pffotiv ravnodušnosti židovskogta svijeta preraa stpašnoj tragediji ruskog židovstva- te se poziva centralna cijonistička organizacijia, dia upre sve SvOje sile i založi siav svoj ut'eaj, e dia se odm'aih otvomi put u Patlestinu i da se ujedno zapOone u velikoj injeri s kolomizacijom,. Ronferenoija je odobrila odlufcu egzekutivnog odbora, da s£ izvrši ujedinjenje lizmedju »HapOei-hacaina« i »Ceirej-CijOua« na osnOvci zajedničkog i»r€graima. (»Tlie Z. B.«) ŽidovSfca škola za arapsku djecu osnovana je po uptavitelju kolonije Roš Pina. Pouku u jevrejskoim i računu daje jedain od najboljih učitelja škole u Eoš Pinia, a amapski. Kciran i religiju poučaivajiu dva šeiba iz srusjiednog arapskog sela. Djeca dobro napteduju. Rodiitelji i ostali stanovnici sela mnogo Se nadiaju od te škole. Seljaci drugili susjednih sela zamolili su vaad haihinuh, da i u njihovim Okružjima osnuju škole i da puštaju uoiteije iz Roš Pine, da tamo poučavaju. I „Borbe u Galßeji. Dopisnik „Jud Presszentra'e Ziiiich“ saopćuje, da ie radnička kolonija Hamra posve razorena od taneta beduina i od ožara. Kolonije TelHaj i Kfar Odadi opliačkane su, Pljačkanja su proveli razbojnički beduini, koji se ni esu htjel! podvrći vođima, Padničke skupine napomenutih triju kolonija nijesu htjcle ostaviti svoie furme, kojima su privržene dušom i tijelom. Nastojali su svim sredstvima, da se u njima održe. Osobito su se hrabro branili radnici u TtlHaju, koji su bili opremljeni puškama, dok je farma sama omcđena zidom. Vođe beduina zahtijevale su, da izvijese šerifovu zastavu, na što će ih uzeti u zaštitu, ali oni toga nijesu htjeli učiniti ne htijuči ništa poduzimati protiv Franceza. Kako su bili u manjini, a nestalo im je zaire i hrane, moradoše uzmaći. Usmrćeni su radnici Šneer Žapoštnik i Clni se Tripon i Debrošinski, potonja dvojica su početkom januara krenula iz Metule u Tel Haj, da pri-koče u pomoć tamošnjim rađnicima, a odonda im se zameo rag. Žensko pravo glksa u Palestinl. U povodn zaključka jeJuzalimskih ortodcksnih krugO\-a pfotiv žOnskog prava glasa zaključila je engleska oijonistička fedefacija na zboru od 22. decemhra, dia E. Z. F. smatra obezbjiedjenje punih gradjanskih i političkih prava ženama u Padestini jednim od vitalmih i osnovnih uvjeta ostvairenja židovske narodne domaje i traži, da se ta prava smjesta priznaju i ostvare. (»The Z. B.«) Demobilisani »Judeans« u Palestini. Usljed toga, što su se »Judeatns« (to je zvanični naziv židovskih četa u britskoj vojsci. Op. ured.) etopili u jednu satniju (»Pirst Judeans«), mnOgi će se vojnici demobilisatL U njihovu čast prjredjena je Oproštajna slava u Surafendu. Pukovnik Patterson reče, da su najsretniji dani

njegova života bili oni, kad je aajKJvijedao »Judeainimac. Oni su očitova'li osobitu hrabrost (exceptiomal cOurage) i nii'kad se nijesu tužili na tegobe, koje su prepatili. Ja> bo 4i ns ky je gorvorio o priijateljskiin odnošajima, koji su uvijek vladali izmefiju oficira i momčadi. Puikovniku Pattersonu poklonio je Jabotinski unnjetnlieki 'vlradjenu adresu u jevrejakom i engleskom jeziku sa strane ofieira i moničadi »Judeansac prilikoon njegova oproštalja o<l satnijc. (»Tha ZiOnist Builotinc.) Beeaielov muzej. Becalolov muzej osnovcin j.e god. 1906. zajodno s Beoalelovom školom pobudom profesora Boriaa Sc bat z a. PosjedOvao je tad nekoliko stotina pTedmeta, što ih je sam prof. Scbaitz dafrovao i sabrao. Sad ima i>reka tri tisuće komada. medju kojjma piremia popisu u »The Zioaiist Bulletin« sv3l sila židovslkib starina: uljanib svjetiljki, kamenjia, kaleža, posuda, stakala. Toia, statna od bronse dtd., zatini mjnetalošku, ziOološku i botainičku zbidku. Osim togia nalaze Se u njemu izvorree skuflptnre slavnoga Antokolsko ga. Vrijednost muzeja cijeni se na 150.000 franaka. Ugledatn broj žiidovekih sliikara i IkipHba obećao je, da će muzeju diati koje od svojih djelia: Pasternak, Ginsiberg (Rusija), Solomcn, I. Soloireon, Rothenstein (Engleska), Adler, Bernsteim, Perlman. Aaromsohn, RibOrnovsky, Bosomi, Spir a (Pranceska), Maks Lieberman, Struck. Lilien, Lesser Urj, Wolff (Njemiačkai), Epsteiin, Kaufmann, Krestin (Au-. strija) itd. R a fae 1 i u Jernzalimu obećao je svoju bogatu zbirku jevrejskog no vc a i đrugih starina. Sa reovcem, koji ej već u Becalelu, to će biti najzamašnija zbirka jevrejskog novca uiz onu u Britisb Museumu,. ZapOv’jednik židovskih bataljuna, Jabotinski, d'irektor »Hadasec j cijonistička komisija obecHše potrebni materijal za odio, koji će ilustrovati britsko osvajianje Palestine. Muzej je otvoren na sa»bate svili triju religija: petkom, subotOm i nedjeljom.

Iz Jugoslavije.

Rezultat gradskih izbora u Zagrebu. Pri završe’k i li doznajemo n zultat izbora za gradsko za tupstvo, kođ kojega su, krko ]e poznato, Zidovi istuf ali kao samostalna gr* pa kandi Jirajnći 0 Židova prama broju ž dovskih izbornika. Izabrani su Lav Stern i dr. Marko Horn. Mi đemo se u slijedećem broju opširnije osvrnuti na ovaj izbor. Potporno Društvo Židovsklh Akademičara iz Ju-goslavije u Beču. Od gore označenog društva primili smo ovaj apel ; Jevrejski akademičari iz Jugoslavije osnovali su u Beču svoje ~Potporno društvo iidovskih akademusra iz Jugosavije u Beču“, da se tako organizovani uz veledušnu potporu židovske javnosti u domovini uzmognu bolje boriti protiv golemih materijalnih zapreka naukov<.nja u spomenutom gradu, gdje je bijeda dosegla vrhunac. Izgledi u bi'dućnost .ne pružaju još nikakve nade, da će se prilike na bolje promijeniti. Naprotiv, bojimo se daljnih prikrata najelementarnijih zahtjeva fizičkog života. Osokoljeni toli povoljnim uspjehom „Židovskog akaderaskog potpornog društva u Zagrebu", te drugih humanitarnih insti-

tucija u Jugoslaviji, što ih uzdržaje darežIjivost i osjećaj dužnosti prema bližnjemu mi, koji smo jeđni od najpotrebnijih. obraćamo se na’Vas, da nam pomognete. Apeliramo na Vašu uvidjavnost i razum ijevanje našeg nesnosljivog položaja, koji nam je nametnut silotn prilika i protiv kojega se možemo da borimo jedino Vašom pomoći. Potpomognite i nas uz naše drugove u Jugoslaviji tako, da uzmognemo što prije ostvariti zadaću, koju smo sebi stavili i da osnujemo svoju đačku menzu u Beču i tako sebi osiguramo dnevnu hranu. Svi prinosi šalju se na „Hrvatsku Trgovinsku Banku d. d.“ za „Potporno Društvo Židovskih Akademičara u Beču“, Zagreb, Jelačičev trg. Uvjereni da ova naša molba ne če ostati neopažena zahvaljujemo svakom darovatelju več unaprijed. Za „Potporno društvo židovskih akademičara u Beču“ Tajnik: Pređsjednik: Rikard Schuarz, stud. phil. JullJo Ufelnrebe, cand. in g. lz „Žid. djačke menze“, G. Arpad Weiller pristupio je „Žid. djačkoj menzi* kao član zakladatelj sa K 2000 —, te mu se odbor toplo zahvaljuje. Uslijed premalenog prostora donijet ćemo iskaz darova u slijedećem broju. Izvanređna glavna skupština ~Ž. A. P. D a“. Dne 6. februara t. g. obdržavala se izvanredna glavna skupština ~Ž. A. P. D-a“. Prisutne pozdravlja u ime otstupajučeg odbora potpredsjednik. Tajnik prikazuje lad društva, koji se večinom sastojao u izgiadnji „Žid, Đačke Menze“ Sada se prehranjuje u menzi oko 100 stuđenata Uspješnom djelovanju menze veoma je mnogo doprineo „građanski pripomočni ođbor menze“ i „uži nadzorni odbor gospođa“. Prema blagajničkom izvještaju iznose troškovi menze od osnutka pa do 1. februara t. g.: za inventar i ziđarske radnje K 39.226. —, aza podavanje hrane (uz popust ili besplatno) K 60.971. —, d>k raspoloživa gotovina menze iznosi K 57.000 —. Žid. akad. potp. đruštvo izdalo je na potporama tokom ovog semestra K 5.500. a ušlo je na članannama svega K 6.475. —. Društvena knjižnica povećana je ove godine za 10 knjiga, te broje svega 220 knjiga. Nakon izvještaja revizionalnog odbora, podjeljuje se odstupajućem odboru apsolutorij i zapisnička hvala; dok se jednoglasno zaključuje, da se bivši predsjednik Ivan Schvvarz, u znak priznanja za njegov požrtvovni rađ po napređak društva, unese u „zlatnu knjigu žid. nac, fonda“. Nakon što je prihvačen kućni red menze, izabran je „per acclamationem“ slijedeći upravni odbor: predsjednik: Max Frank, cand. iur., potpredsjeđnik: Marcel Stockhamer, cand. iur., tajnik I.: Avram Fuidzi, stud. iur., tajnik II,: Silvio Baruch, štud. iur., blagajnik ~Ž. A. P. D-a“ Dragutin Javor, stud. med., /blagajnik menze; Israel Baneth, stud. med., odbornici: Griiner Simeun, cand. med., Žiga Kišicky, stud. med., referent menze: Salamon Kalderon cand. phil., Revizionalni odbor: Fela Baum stud. agr., Leo Singer, stud. iur. Sisak. Dne 16. adara priredilo je židovsko omladinsko društvo ~Makabeja“ purimska svečanost, koja je vrlo lijepo uspjela. Nakon što je Gradjanska glazba odsvirala Hatikvu, koju su prisutni stojče

STRANA 10.

»ZIDOVc (HAJHUDI)

BROJ 6. i 7