Židov

inlad'Oeij<»n istieko; puno shvatanje za etski socijalizam, liapoel- haeajra, ceirej-cijona, Ka'lucima, onih, koji pol-Ke u staromovu zemlju sa staa-onOviin visokku nazorima hiblijske socijalne pravde kao pijoniri. I u to m dulm prihvaoen je ]>tijedlog Adolfa Bbhma, ]K> kome akcijoni odbor obećaje iz sredstavta on-gamiza'cije potpcKTn '/■& poljoprivrednu kokmizaciju samo Onima, koji se jvodvTgavaju načelima zemljišne politike ŽidOvskog Narodlnog Fondia. Tome duhn jKvklonili su se svi: i oni, kojj u brizi zia obnovu Palestine misle, <la va'lja prenijeti u P3tt«sti(mi štošta iz dosadamjih socijalno ekcaomskih sistema staroga i novog svijeta', dati mjcsta privaitnoj svojini i inicijativi i nia polju ]K>ljoprivredne kolonizacije. I mi n kojega od njih mije bio tai poklon prazan gest, a želja za kompromisom između sistemß) hila je diktovana jedino brigom ii takmačenjem n radu oko procvata Palestine. U svome elavršenoine referatu naglasio je šef departmiana za orgainizaciju Hantke, dia će se aipiarat organizacijc morati da prilajgiodi diferencijaciji po Socij|a'inim gledištima, hoće li da bude elatstičan i pravi okvir, koji će dia obuhvati cijeli židioveki nflTod u radu oko stvaranja židavske domatje. Omlaidind reče. treba da so posveti naročita piažnja. RadikaGizam Omladine oou■\iaio je živOltnu snagu pokretu, on će cijeli naiflod d<x\ T csti n ii'aše fed'ove. PrOmjenu strnktnre organizacije. koja moiu cto uvaži sOoijiaine pokrete, istakli eu i clrugi govornici i nliko se u tome eistome zboru nije našao, koji bi se tome usprotivio. « U pogledu kultuTnog rada očitovaCa ee težnja, kojn jo dr. Šmflrja Levin najbolje ohilježio liječima: »Naša je lx>rba ’borba jifoitiv geOgrafije.« To će reći, da pored svjh gramica. pa između galnta i Palestine ima da prOđre kultnrna jednovitost cijeloga aiaroda. Ilebraizacija našeg pokreta, liebraizacija naroda, to nam 1110113 bitj ciIjem. U Jeruzalimu će biti centar naše ponilađene knlture: nnivorsitet. U diaspolli trebaimo silu učiteljskih eeminara. Iz nj«h će izaći oplodmja duša djece i buclućeg niaraštaja. U punoim shvatanju odlične važnOsti religije izgleda, da je u gliavnMne došlo do sklaida između raznih niazinsmja nia svijet. Sloboda savjesti raznih vjerskih i knlturnih strnja mora cla ostane privaltnia stvaac. To je zalldjučeno u pogledn ulniversiteta, ali to će vfljjiati u Opće. Tjesnogrudno shvatanje n izvjesnim pitanjima sfl strane mizi-ahija (izbomo pravo žena) odlučno Se otklo'nilo. Ali i to vjdjesmo, da »klerikalacia« u nflšim redovimfl u opće nema. Palestinia će pored izvjesnih jiclišističkih naprezflnja sa strane Poale-Cijona domala biti svfl jevrejska; bit će i to zasluga naših pijonira njedinjenih n hapoelhacairu i abdnt-haiavoda. Na jnuu -mo i u tom pOgledu, da odbflicimo galutske znflčajke, Jidiš nije našao nijednog zagOvornika. * Trebali bi da govorimo 0 mnogim još pitanjima. U prvom redu o političkim uspjesima i vidicima. U tom pogledu n} referati ni debatia nijesu iznijeli novih momeniata. Stošta Su sSsaaali članovi velikog takcijonOg odbora, što se nije smfl'traio oportunim, da se preda širokoj jiavnosti.

Mjora da je veliko i mniOg-o, što su izvojštili Weizmiann j Sokolov, usi'cd najvećiii poteškoća, pOređ svih protivština, n doba karJ je buktio rat i docnije. Nordau.’koji se nekaJd bunio protiv vodetva, jer da> je pfemalO. što jo traižilo i postigio, rekao je sad, da su uradili nešto vdiko. Weizmanmov je referat izazvED neopisivo oduševljenje. Odiuka će domala pasti: pala kako mu dra’go a mi oćekujemo, da će biti dobr a ida će main'datarna vla-st, Velika Britanija. iskupiti obećajnje dokiaracije —mi ćemo znati, da nije ništa pfopušteno. e dlu se ostvatri naša težnja. Veliki uzori neka nas očuvaju od malodušnosti i podstreknu na veličinu u f'hvatanju i vršenjn dužnosti. • LeO Motskin, sekretar komiteta židovskili dolegacija kod konferencije mira prikiažaio je evoluciju cijionizm,a u pogledu afirmadje naeijonainog radia u diaspori. Kad je r a t svršio, cijonjstieke Su federacije fbile one, koje su, po direktivi bionoa u Kjdbenhavenu, istakle i iznijelo i>red vTaide Macijoinijdne zahtjeve židovstva. One su stvtarale niarodna vijeća, od kojih su nekojia poetigia pot'jnin uspjeh kao ono u Ceeikoij i Litvi. Sazivali su se židovski kongrcsi; tretira se pitanje općeg židovakog kongresa. 1 ; pOtiče ee jodnOVlita siafTSdnja n pripomoćnoj akciji za žrtve rata i pOgro,ma. Svuda su cijoniste h:i 1 i prvi uia djelu. A to djelo jest: ujedinjenje svega židovskoga niaroda u zajedničkirn ciljevimn. Na gdjekojem poiju cijonističkia će organizacija Smatrati svoju misijai dovršenom, kad bude došao sretni čas, te će orgatnizacijiai svega židovstva preuzeti njezine oi>će židovske žadatke,. On a će to moći da učini u svijesti, da je u majtežim čaeovima židovske povije&ti. kad je toliko sila rcdiTo i radi na raispadu naše niacije, bila jed:n a ua mjesfu, da oćuva svoj narod i spremiTa mu začetke jedne hudućnosti, koja će mu diOnijeti obnovljenu velićinu. Malo je, ako kažemo, d a možerao biti zaidovoTjni s vijećanjima velikog akcijono,g odhora. Bilo bi preuranjeno, kad bismo- govorili o uspjesim a cijonistićkog rada. Ceđno, ali s ufaujem čekat ćemo ćas odTuka. Ono što je bivalo n vijećanjima velakog akeijonog odbona, dfiij« nam vjše od nade u iepunjenje: daje n'aiu svijest, da Su se u našlm redovima ckupile ćiste ćudoredne euergije svega naroda, koj-e su toliko aktivne, toiliko neslomive i toliko svjedoćanstvo naše duševne 'vitalnosti. da uaš narod, u se sve veliko raiđa’lo u n£\jvećim bolo.vima, smije i mora da vjeruje u svej život.

Nemiri u Galileji.

Nakon što je Scherr bio napatkint i ustrijeljen od bed'uina, odluoile su radničke i druge ocganizacije nakon raznih skupština u Jeruzalimu, Jafi i drugini mjestimp. da pomognu nadničkim grupama u Gornjoj Galileji, koji Su bili odlučili da ne ostave sr\ T oje fS'rme, Ijiulima i financijskim sredstvirna, Osnovan je zaštitni vaiad s kapetanom Josefom Trumpeldorom na čelu. Dne 25. febrnara došli su neki seljaci iz Metule u Judeju i priipovijedPli Trumpeldoru, d a je Metula oplljačkaina od bednimskih četa, a seljak Feinetein lako je ranjen hitcem. Dne 26. fdbruara pošao je Tmmpeldor s 15 drugOMS! u Metuln i usipjelo mu je da protjera beduine iz Metnle. Cijela niomčsd židovskih radničkih grnpa

u Gornjoj Galileji, uključivO i ocljel Trumpeldorov, eaistojala se iz 95 osobi, koje su se ovako razdijeiili: u M e t u 1 i 45. u T e 1 H a j 25 iKfar G i 1 a d i 25. Zorom 1. marta Opko'lili eu nekoliko stotina beduiiaa Tel Haj, Za borbu epremnP žid Ovska momčad zapriječda je beduinima približenje farmi. Kad je Trumpeldor, koji jo bio u Kfar Giladi, čuo puškaranje iz Tel Haja. pođe onoma s 8 momaka. Kcd je stigao u Tel Haj pozvali su ga šeik od Halasa i 4 arapska časnika, da ib pusti u fanmu da je preg-ledarju, nemia li u njoj Francuza, Šeik i čabnici bili su oboružan] a pištoljama i bombama. Pošto su žklovske radničke grupe dosad živjele u dobrim odnošajima sa šeikom Jemil Efendijem, vođom ustaša protiv Francuza, dopustio mu je Trumpeldor da s časnicima dođe u fa'rmu. l T pratnji Trumpeldora tražili su svagdje Fnanouze, no nisn nijednog našli. Zatim je pošao s Arapima u 2. sprat, gdje sai bile gospOđice D r ,ai e h 1 e r i C i s i k, te gospOd'jj K a n a vs ki, Munter i Scharf. koji su evi bi’li oboruž-tai. Jedan od časnika dao je međutim beduinima, koji su ležali oko farme, zniak, da se približe farmi. Kad je to opazio Trumpeldor, potrči brzo u dvori&te, da im z’apriječi ulaz. Ddk je došao u dvorište, bilo je ondje već mnogo beduina, koji ea htjeli da razoružajui Stražu. Trumpeldor dao je zta'povijed na paljbu. Narstoia je žestoka borba. Trumpeklor pogođen je u itrbnb od bcmbe, koju s bacili šeik i njegovi časmici s drugog sprata. T o c k e r probušen od 5 kugolja) smjesta je umro. S 1 a t i k, koji je polnlio n pomoć Trumpeldoru cla ga unese u kuću rnnjen je. Konačno uspjido je Jacobsohnu, jednom židovskom legionaru. da s jednom rukom pueajući na arapske časnikc, drngom podupirući Trnmpeldora, dovede teškog ranjeuoga kapetataa u kuou. Momoad Trumpeldora bilE je razdijeljena ma 3 razna mjesta: u sobama. u gornjem i dcmjeru spratu. Komandr niorala ee davati 6 dvOrišta, koje je bilo zCipOsjednuto beduinima. Komandu preuzeo ja Scbneersohn. pošto je TrnmpeldOr bio tako teško ranjien, te se nije mcg-ao n?nogama držati! Trumpeldor, kojemu je bomba raztrgnula trbub, te sn mu ispC'Ja crijeva, saim je momčadi ixnkazao, kako se crijeva opet imaju smjestiti i zavezati rana, Nakon što je dogotovljen bio povoj, oslovi TrnmpeldoT Sclmeersohna: »M o j j e z a cb nji čaifi đošao, neka momčad do zadnjega momenta ustraje u borbi za čast židovskoga naroda«. BorbQ‘ postala je sve žešća. Kamil Efendi. koji se nalsteio kroz cijelo vrijeme ■ove borlie u gornjem spratu, predloži SebneensObnii, da ga puste clolje, e bi njegovoj momčadi zapovijedao, ida položi oružje. Trumpeldor, koji je poznao ozbiljnoet položtaja, zapovijedi Sclmeersolinu, da obustavi pafljbu. te cla dopueti Kaauil Efendi povrattak njegovoj momčacli. Kad je vatra Obustiatvljena, bili su dolje Tocker, kojj je mrtav ležao u d\-orištu pored nekoliko beduina, teško ranjeni Trumpeld o r, lako ranjeni S o 11 i k, te ranjeni G oJubov, GoldbergiSchneersohn. U gornjcm spfatu ngledaše grozovitu sliku. Gclica. C i s i k, Munter i Scliarfpotonji BJinerikEnski legijonar, bili su od l>ombe u komade raslkidaaii, a gospođica Drachler od 3 bitca u sTce pOgođena mrtva, clok je g. Kanavski teško ranjen. Kako Kanavskj pripovijeda. übijeni

STRANA 2.

>£ l DO V« rSAJHL’DI)

BROJ 10.