Židov

skom pOl'Ožaju, trg'ovini poljodjeletvu, far brikaciji. zadTug-arstru, koji je predam ko miteju, židovskih. deleg'acija i > Jolnt Bistribution Committeec. Ujcdno obavljene gii radnje za orgatniziranje židovßkog ekonomekog života u Litavskoj. Dosiađ su legalizirane 42 pučke bamke, a i u drugim se mjestima &ad osnivia'ju ovslkove banke. Popisano je jedino 800 židOvskih obitelji, koje hoće đa se baVe poljodjetstvom i vntIjairstvom, g koje se sipremaju, da započinju što prije nadiom. U Kejdanu, centni židcvskog poljo<j>rivrednOg rada, uaeto je 500 desiatina zemlje u zakup na 15 godina, na kojoj će se utediti židovska farma. U poduzeće investirano je 400.000 manaka, <k! koje je svote židovsko narOdno vijeće dalo kao zajam 200.000 miair|aika. Sad se registriraju sve razorene židovske institucije i vode se pregOvori s vtadom, da dade za uspostavu tih instituctja potrebiti mar terijaj ili bespilatno ili uz vrlo jeftinn cijenu,. Konačno tnaži se popis evih šteta, 'koje, su pnouzročene ratom. Novi Jzgredj protiv Židova u Poljskoj. iJiidische Presszentrale Ziirichc jpK'lja, da se u Varšavi gotovo svako veče napadaju židovski građani. Kod ovih napadaja istjču se Osohito vojnici poznanjski i Halßerovi. Vojničke patrule stižu obično prekalsn«, pa su za to tražili statnovnici židovske četvrti. da pojačane vojničke patmle između 6 i 9, kađ se ebično događaju Ovi napadaji, ]>atruliraju u židovskoj četvrti građa. Kako »Jiidc javlja, intervenlrao j© zastupnik Halpern kod zamjenika ratnog ministria. generallia Sosnovskija, radi neprrestanih napadaja u varšavekim oilicama, te stonicama i predao mu eijeli niz dokumenata i protokola u toj stvtari. Svagdje su kod ovih napadajai nčestvovale osobe u vojničkoj uniformi. Generall je obečato, da će sve unaditi e bi zapriječio đaljnje napadlaje. »Hvilaicizvješćuje, dia je 19. martai u ZlocsOvu došlo do izgireda protiv Židova. Izaneđu 7 i 8 sati na večer opkoljla je oboružana četa veliku sinagogu, te je zlOstavljala ljude,,koji su išili u sinagogu ili iz nje izašli. Jedan židovski odvjetnik, keji je htio đa intervenira, zlostavljen je na najbrutalniji način. 29. marta došlo je do ponovnih izgreda, te su mnogl ŽLdevi napadnnti i ztostavljeni. Emigracija u Ameriku. U Vnretavu stigli su gospoda Masel i Kamajki kao ■zastupnic} »Hebrev Sheltering and Immigrant aid Society of Americac, da bi omognćiii emigraciju poljskih Židova koji imaču rodjake u Americi Društvu prijavilo se 5000 ameriSkih Židova, koji &u vOljni, Đa prjme Svoje rodjake iz Poljske. Računa se da bi 200.000 asoba emigriralo u Ameriku. Društvo se nada, da će unatoč P°stojećih prometnih poteškoća moći 2000 osoba otpraviti mjesečne >u Ameriku. EmiPrantj ne će dobiti nikakove novčane potP°re od društva, jer će društvo samo poda emigrajatj lakše dobiju sredstva od svojih rođaka i nabavit će potrebita Vl za od aimerikanske vlade, te brinnti se prevozna sređstva. Delegacija u proSl®su lopominje interesente, da ne bi prije Idcvidinali svoja poduzeća. dok društvo to «ie javi,

Iz Palestine.

Ozbiljn| nemiri u Jeruzalimu. (Brzojav cijonietičko egzekutive u Londo'nu od 13. aprila.) Prema obavijesti, koju smo dobilj od cijonističke kOmisije n Jeruzalimu preko Beyrufa, etaitirana od 10. o. mj. bili su u Jeruizalimu 4., 5. i 6. aprila ozbiljui nemiri. Arapi su napali Žid Ove, pri čemu im jo asistirala urođenfl policija. pa je došlo do pljačkanja i nasiilja. 5 Židova je u«mrčeno( oko 200 JUnjeno 1 2 žene iiapadmitc, Usprkos pra\-Ovremenog upozoreujs po cijonističkoj komisiji, držafla &e britska administracija u Jernzalimu pasivno, te je ođbila ponudu, da se stvore čete za samoobranu u svrbu aaštite građanskc}? pučanetva. Nekoliko članova te č : -te za samozaštitu je napšeno.' Cijonietička komisija zahtjevalla je strog-o kažnjenjo arapskih kolOvođa. odstnanjenje lokakuih činovnika, nadaije potpunu zadovoljština i odrešitu istražuu komisiju, koja bi imala i židovskih članova. Cijonietička egzekutiva u Loudonu zvaniično se požalila kod britske vlade zahtjevajući. da so ne trpi dalje ovakOvo stanje. VQada je izjaviia, da onamo od 7. aprila vlada mir i da nema razloga l>ojazni, te bi se nemiri opetovali. Pismo iz Jeruzalima, (Cijonistlčki novinski nred u Jenizalimu od 18. 111. 1920.) Suđska refofma. U sudski sistem u Palestini uniči će ove godine veći broj Paleetinaca na taj način, što će evaki olcružni sud imati uz jednog britsk-.g suca dva Palestinea. Podjedno će se unijeti u sudetvo načela britskog pravosnđa Mišpat- hašalom ( židovsko mirovno sudište) u Hajfi obaviještcno, da će mjesni sgdski dvor cvršivati njegove osude, ai:o tu providene potvrdom, da) su mu se obje siranke dragovoljno podcTgle. Vaad H a h i n u h VUzgojno vijećej održao je prvu sjednicu Clauovi su mu tri predstavnika učiteljskog udmženja <lr. Mossinsohu, David Y e 11 i n, dr. B ir a m, tri predstavTiika vaald hazmanija, . Bezalel J ia f f e j rabi Otrovskij (mizrahi), zatim gospođa Katzenels o hn za poljodjelske raidnake, nadailje tri predstavnika cijomstičke komisije: rabi Jakob M e i r, bivši habam baši solunskj, Cernevskij, Lifšdc (mizrahi). U pozdravnom, govora ističe U s i šk i n, da novi vaad hahinuh obuhvaća najbolje nzgojne sile u zemlji, te je uvjeren, da je nspjelo ujediniti u njogovu sastavu predstavnjke triju glavnih elemcnata: nčitelja. roditelja i cijoniotičke organizacije. Uprava će bit u rukamia triju č’anova. jednotgai direktora i dvojice asistenata, od kojih ee jedan imati skrb za ortodOksno škole. Uzgojni departman, koji je departman cijonističke komisdje, vodi i dalje dr. L u x 5 o. Vaađ bazmani stvori) je ovn rezo'lncijn: vaad prih vac4 zadovoljdvTom izjavu U s i šk i na, prc.ma kojoj odobrava saziv Asifad hßnivharim (sabor poelanika) te će učiniti sve, da obezbijedi o lrzanje izbofa; vasad odgadja izbor Uiju predstavnika u cijonističku komisijiu do sastahka skupštine pOslflnika. S e f a rd i. Glflvna organizac'ja »S efardim« odobrena je po vlastima, te je izdala svoje statute. U njima se ustanovIjuje, da je Orgtanizacijal dio oijOmstičke

organizacije. Ođ svih se članova traži. dki plačaju šekd, a jedna rečenica gkisi: Svaki je član obvezfln, da nčini jevrejski jezik vladfljućim u svim svojim priviatnim i jflvuim poslovipia.Među oetflJim zadflcima jest i tflji, da će orgenizacija nflistojati održati prijateljske odnošaje sia svim stanovnicima Palestine; đal će nastojafci oko obezbijedenja elementame nflstflve za svu djeou i da če povesti pXoi\agandu u židovskim općinama nfl istoku i sjevernoj Afnici, da prjvede Pallesitini useljenike iz tih kraijeva. Položaj u Nablusu. Prema tvrdnji sirskog i palestinskog flkapekog novinstviai, da se propaganda protiv cijoniste \iodi u ime svih stanomikja zemlje, vaija ustanoviti, da se samo sobom razumjevfl, dfl to ne može stajiati u pogledn Židov« l . a i ne Ifltinski hrišćani Armenjci i Grci, ne siaigilašatvßiju so sa protesitom protiv ueeIjavflnja Židova. Izlazište islamOhrišćanskih udruženju je«t Nflblus (stari Sihem), koji je veliki cenfar opozicije protiv Židova. Nablns je dobro pozmat kflo sjedište onog fflnfltičkog dijela mus(lim,ana, koji je oduvijek otklflnjao prisustvo Evropejaca u svojoj sredini. Đvlast lokalnih efendijia da govore u imc seljflka. može dfl se prosndi po tome, što je za dvanflesit tih »vodja« utflnOvljeno, dfl siu pokušaili pronevjeriti zomljište felflha. U tome faktu i u sličuima (tako n. pr. da nekoje efendije trflže do 1000% kiamata od svojih nadnika) možemo nači pravi Tazlog događajiima u na'bluskom dietriktu. Više no igdje drugilje ondje se zem'ljoiradnik eksploatiše po bogatom efendiji. Grad Nablus robuhvaća sflmo manji dio distriktfli; u Kada Džamain urođeaici au ogorčeni radi samOzvanog vodstvfl efendijfl, te ih ofcklanja'ju kflo svoje predstavnike. U selima kao u Kfflr il D i k, Kfar K a e e n, Deir Isteih. Bidijeb, Sanibijed i Ssttfid nemfl ni traga kakovu zajitjovanju ujediinjene antonomne Sirije. Nflsnprot čuju se ,zahtjevi zia strogom britskom npravom. Felasi znadu, da je prijašnja tuTska administrflcijfl dala Velikim posjednicima prilike z.a eksploatacije, a iskustvo , s okupaoijom zomlje po britekoj vlflsti uvjetrilo ih je, da onfl hoće njihovo dohrio. U nflfpomenutim selimia i nizu drugih ide zahtjev Felaha za većim brojem židovskih kolonija. Vidjeli smo židoskoga kolonistu, koji je pokažao, bako ee zemljište može rflzvijaiti na modernoj osnovi. U svim selima nflbhifilkogfll đistrikfca postoji prijateljstvo prema židovskim kolonisitimo i žedjia za proširenjem židoveke kolonizacije. Kooperafcivne zemljoradničke gmpe u Pfllestini. Gmpa E j n h a j (Kfar Malel sflfetoji od 11 članova, te ima 250 dunama zemlje prikladne za žitamice. Gnupa se bavi pčeliarstvom nfldalje mljekaretvom Osim toga gnipa radi u vinogradima rumunjskog društvia »Tikvat Jisrael«, te goji eukaliptovu šnmu od 108 đunumfl, koju je prošle godine zasadio poljodjelski i kolouizflcijoni depflriman cijonističke komisije. Grupa u BerTuvija ima 12 članovfl, te se jirošle godine s uspjehom bflivila si|anjem žitairicfl i pošumljivanjem. Posjeduje 700 dunuma. Pmizvada dnevno 25 litaina mlijeka. Ima 2 kuće i staje. Zdravetveno je stanje dobno, slučfl'jevi maiflrije su vrio rijetki. Grupa ne uživa nikakove potpofe. 1918. imflla je dobit od 600 funti šteriingfl. (oko 300.000 kruna), s 350 funti pokrio se deficit prošlih godina, a ostatafc

BROJ 11

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 5.