Židov

Bipolarna s ponosom naslađivalo na kra» ■-. nl Tcl-avivu, podignutom židovskim tmi radom- Posjetili smo sve 'židovske ■olonije. Koje li radosti čuti svukuda goH .riti svetim jezikom! Prekrasna je fikolonija Petah tikva, gdje rastu Bij bolje naranče na svijetu. Dokle oko Bžp. steru se bašte naranača i limunova, B oc -n jaci badema i maslinici, blagoslovB»na polja sa raznim usjevima, i sve je ito Bj židovskih ruku, tek Od nazad 40 gOdiB izmamljeno; iz tla, koje je stoljećima Bžalo neobrađeno. Izgleda kano priča: Balerina je ukleta, začasna kral|evntN Boja je stoljećima spavala dubokim snom, I židovski je narod kraljević, koji Se kam B : ijo galuta mora da probije do nje. pa će Boa samo u doticaju s njime da se probudi B nov život. Stoga bi morali čim izlije Boći ovamo stotine tisuća Zidova. da do Bđa zapuštenu i opustošemi zemlju učine Bujnim kulturnim i gospodarstvenim cenBumom. jer arapski feltft, koji je bez ikaBve inicijative i kultumoSttvaraTačke stnaI ne će nikada postati kolonizator te Bndje velike budućnosti. Idi i reci Bid ovima. u Švicarskoj, da se naša 1 sveta ■emlja može u mnogOćem da ifcakmi sa Brirodnim ljepotama Švicarske, samo Bilje je tamo drveće, tu su hridi, svakako Bogate metalima, dok tamo cvjeta -visoko razvijena industrija, dok Vam tamo Bogata trgovina pruža široke mogućnosti Bada, stojimo mi ovdje tek na primitivBom početku svega toga. Upravo bi svilarski Zidovi, koji mi uslijed rata najma|jc stradali, morali biti najpozvaniji, da Ba svetu zemlju doprinesu maiteBrijaln-e žrtve. Zidovi, koji su toftiko doprinijeli' Bazvitku St. Gdllenske industrije ■vezova i ćipaka, eiriške i bazelske induIstrije svile, te industrije satova u zapad Inoj Švicarskoj, ukazali bi u niarodnogOppodarekom pogledu veliku uslugu kola ■Palestini toli i Švicarskoj, ako bi pomogli I rganizovati izvoz Švicarske prema Orulentu, koji i mada jaku valutu, te ako bi ■taj izvoz uputili preko Palestine. U tu b; Iv-fhu trebali odaslati naročitu sfernčnjačku [komisiju, da ee u Palestini uspostave podružnice njihovih fabrika i eksportnih [firmi. Trgovina u Palestini u [Brojke za mart pokazuju znatan pcntist [uvoza. Uvezlo se robe u vrijednosti od r'29.711 oTigt. fuinti, za 340-359 funti više oo u februaru, a izveziLo u Vrijednosti od 124.961, za 22.745 funti više no u februaru. Izvezlo se naßadža za 55.753 (plus žal 17410), badema za 15.815 (plus za 15-815), "raha za 9530 (plus za 9530), vina za 4104 (minus za 4656), sapuna za 11-482 (plus M 3380j funti sterlinga. Uvezlo Se najriše robe h Egipta (86-290 f. st.), zatim iz Veliki Britanije (19.992), Framceeke 14520), Italije (810) i Ujedinjenih država <392 funti sterlinga) . U prvoj četvrti 1920. pristala su u luKai na Jafa, Hajfa i Akra ukupno 142 boda 80 tonažom od 153-032 I 189 jedtrenjaiča 3 tonažom od 1685. Najviše brodova (56 sfl 57.991 tona) je engleske naroduOistfl, zatim dolaze italijaneki (33 broda Sa 36-420 tona).Iz palestinskog novinstva. »Nesreća u Gafileji«. Pod ovim natpisom piše Dr. i b a š a n u »Haarecu« od 18 miaja uvodo muslfaniatoßildm izgredima protiv kršćana u francuskom okupaoijonom po‘Viičju, gdje je spaljeno čitavo selo i übi-

jeno na stotine, ljudi- Nadalje ukazuje na prilike n Siriji, koje tamo vladaju otkako je Sirski kougres proglasio nezavisnost, i na pateivnoSt vojnih oblasti. Kršćani su Se j muslimani udružili protiv »cijonistićke opasnosti«, a u isto vrijeme navaljuju muslimani na kršćanske naseobine i übijaju kršćane; a oijonistički Židovi, ti opasni ljudi, povezuju rane i pritičn ji pomoć runjenima, i opljačkan ima. Dr. Mibašan završava svoj uvodnik . ovim rijetiiAi: »U našim očima nijesu niti kršćani n muslimani neprijatelji, budući dia mi, v teško iskušani narod, hoćemo ’dla živimo u miru sa svim stanovnicima zemlje. Arapska bi štampa bolje uradila, kad bi, umj usto da Arape podbada protiv nas, svoje saplemeniike podučila, da ne prolijevaju nedužne krvi i da ne riše mira u zemlji«. »Strpljenje.« Pod ovim natpisom piše »Haarec« u jednom drugom broju o potištenog ti, koja vlada u- zemlja nakon protu židovskih dogadjaja, pa ističe na supTOr ovoj velike uspjehe oijoniatičke politike. »Naš se narod uvijek pokazivao strpljivim, pa Se moramo i siafda sabrati n strpljivosti, da ne pometemo rad naših vođa. Moramo da ušćuvamo nacijonadmu disciplinu, te im ne smijemo bacati klipove pod nogo Hoćemo da zadržimo u sjećanju pretrpljenu kušnju, ne ćemo da zaboravimo svoje bolid i unatoč tome: »Strpljivosti!« »Otvorena riječ« je naslov uvodnika od 20. maja, u kome se govori o osudi protiv Jabotinskoga i drugova i o zvaničnom eiaiopštenju. gdje se veli, da »se mora statuirati zastrašujući egzempel«. Pisac članka A. M. BoPOhov se obara protiv toga. da se posjedovanje oružja žigoše kao zločin, ako fo oružje služi zato, dla se branii život vlastite braće od übojstva i pljačke. Za htijeva pravednost i bezodvlačnu reviziju procesa^ »Doar Hajora« od 9. maja do naša pod naslovom »Godišnjica« članak urednika A. Saphira, koji prikazuje kao aktivni sudionik junačku borbu onih 1000 žic(gviških dobrovoljaca kod Arrtaea na 9. maja 1915-, koji su bili razdijeljeni medju pukovnije stranačke legije, jer im nije bilo dozvoljeno, da sačinjavaju posebnu pukovniju pod plavo bi jelom zastavom. - Od 4000 vojnika, boji au onda sa uspjehom jurišali bilo je 1000 Židova, koji su pjevanjem »Hatifcve« i »Seu NesdJijonah« išli na juriš- Njihov uspjeh nadmašio je očekivanje francuskih vojskovodja. Kod juriša palo je pet šestina žid. dobrovoljaca. Sapbir nado vezujući x»a(to kaže, da nema dvojbe, da će se MilleTand, koji je onda bio ratna ministar, prigodom pregovaranja o palestinskim granicama sjetiti prolivene žir dovske krvi za Francusku i da će morati da kaže: »mi imademo, da židovskom narodu platimo naš dug«- Ima nade, da će Mi-Merand takodjer uvidjeti, da granice Palestine mogu biti samo takove, da me će priječiti razvoj i procvat zemlje. Ponovno izlaženje »Hašiloaha«. U Jerušalajimu je 'nakon duljeg prekida počeo Opet izlaziti pod redakcijom Dra. Klausneiia najstariji hebrejski mjesečnik >H aš il oa b<- Prva sveska obbvata 100 stranica, a sadržaje među inim članke od Ceirnibcvskog, JlaMpovića, SagoTodlakog, Klauzule ra, IdelsOna, Koplevića, Almahliaba i drugfllh. »Hašiloah«, koji već 30 godina upuću je židovsku čitalačku publiku u novtohebrejebu kulturu i literaitulU, sigurno će opet naća mtnogo čitalaca, paročito sada.

kada je redakcija prenesena, u Erec-JisraeL Adresa je: »Hašiloah« Jemšalajim P- O. B. 273Židovi podupiru žrtve navale na hHšćan«,* Bjegunci iz brišćanskog sela Ain Abe] u fraiice.skzorni, udaljenog old Safeda 4 sata hoda, primila je židovska' općima J dala im 'privremeno utočište u širotištu. Idućih dana počeli su neki br i šćan i skupljati za bjegunce »da ćslobodc sW>je iotovjerce iz ruku Zidova! < Židovska općina u HSjifi vot irafla je 50 funti st©rliWga aa žrtve progona hrišćana. U Ain Alfeliu poginulo je 85, a ranjeno 250 hrišćana.

Iz Jugoslavije.

Iz sjednice zagrebačkog općinskog vijeća. Nakon. demisije predsjednika 'bogoštovne općine 'zaključilo je precbdajniištvo, da će i on)o demisijaniiraltr, te ianadiv prije izbornu reformu raspisati koncem ove godine nove izbore. I bi sazvana sjednica s dnevnim redom: izboittna reforma- AIU umjesto izborne reforme predložilo je predstojništvo tek promjenu granica dosadašnjega oefflzusa. Sistem dakle ostaje O promjeni i demokratizaciji nema ni govoraPreozbiljnb i preteška su vremena, e bi se prćdstojništvo moglo odlučiti na »opasne eksperimente« i jedino, što se za sad možei mora uraditi, je promjena granica cenzusa t. j. po čedinom uvjerenju članova kluba većine osiguranja mandata L preimuštva ža židovsku plutokraciju- I dok je prvi potpredsjednik izjavio, da bi bilo »pogibeljno staviti se na stanovište jednakosti i slobode < i doveo to u savez s rezultaoon gradskih izbora, drugi i jedini govornik klullia većine priznao je «a(svim otvoreno, da se ovdje ne radi o demokraciji i drugim modernim problemima, jer u tome bi bili mnogi složni s cijoništrma, već je to borba izmedju konfesionalnih i nacjonalnih Zidova o vlast u općini. Nisu dakle nikakovi principijelni nazori, koji bi gospodu priječili, da uvede Opče izborno pravo, tek ih strah pred oijonistima zadržava, da daldu našoj općini sa vremenu izbornu reformu i da omoguće stvarni i programatski rad u njoj. Uzalud je ovdje svako raspravljanje. Argumentima, koje su iznijeli zastupnici židovskih naoijonataca, nije niko ništa mogao prigovoriti. Na njihovo stvarno razlaganje nitko nije ni pokušao uzvratiti, jer mumije, koje su tamo sjedile, jedva su čekale na znak. da Se imaju dignuti aa glasovenje, a iaa toga im je odlanblo kao nakon teško obavljenog posla- I premlda je klub većine pozvao Sve svoje ljude mi smo tek u zadnjem času aa sjednicu doznali i nismo mogli naše pristaše upozoriti na važnost ove sjednice ipak je predlog predPtojništva dobio tek 29 glasova, dok je 14 bilo protiv predloga. I tako je završena komedija, koju itazvaše reformom izbornog reda, a izbori pokazat će, da su se goßpoda prevarila u računu i da im ni kakova makinacija ne će više donijeti većinu. Još o antisemitskom pokretu na zagrebačkom univerzitetu. Protu židovska) akcija na zgrebačkom univerzitetu pokrenuta je kako je opče poznato sa klerikalne strane, a motivi joj nipošto nijesu patrijotski, jugoslavenski, već kao što je i jedan dio štampe istakao izrazito reakcionarni. Stoga je tim više iznenadio čudan pojav, da se klerkalnom djaštvu, zadojenom rasnom i vjerskom mržnjom, pridružio d znA-

BROJ 17.

»ŽIDOV« fHAJHUDI)

5