Židov
Kova neki priključili komunizmu i internacijonalnom socijalizmu, ipak je u tim kruKovima jedna zdrava omladinu, svijestan radnički stalež, dobri zanatlije 1 obrtnici, nekoliko umjetnika, inženjera i dobrih majstora na polju gospodarstvene privrede. Mnogi od ovih (pošto su se već nauživali amerikanizma) žele sa svojom malom prišteđnjom otići u Palestinu. Za sada ih drži ovdje ili vlastiti zdrav razum ili ih zaustavljaju ovdje njihovi vrlo nadareni i realno-politički orijentisani vođe (u svojim školama, knjigama, novinama. predavanjima), jer još nije vrijeme za seobu u Palestinu. Onaj dio Jevreja, koji živi u farmama južne i sjeverne Amerike, kao poljodjelci (ima ih preko 50.000) osjeća se dobro u kolonijama, a i od njih nekoji čekaju na seobu! Kolonije su »Ice« moralno i socijalno često zlo djelovale na masu, jer su poduzeću dali neko filantropsko, mjesto nacijonalno kulturno obilježje Ostale grupe istočnih Jevreja, koji ovdje žive kao i na isteku (ortodoksi, mizrahisti- staretinari, primaoci milostinje) ne dolaze u obzir kod pitanja seobe u Palestinu. Držim, da je (kao što je kapital amerikanskih zapadnih Jevreja) ne manje važan 1 radnički materijal istočnih Jevreja u Americi za izgradnju narodne jevrejske domaje u Palestini. Američki Jevrejl stide se svoje braće sa istoka«, koju oni izbjegavaju i rado bi ih nekamo slali (pa makar i uz novčane žrtve); ali i istočnojevrejske mase nemaju povjerenja prema cijonizmu i judaizmu svoje američke braće. Još nitko ne zna tačno, kakav će biti odjek kod istočnih jevrejskih radnika ovdje. kad ovdašnji egzekutivni palestinski odbor izda apel, da se što veći broj jevrejskih radnika prijave u radnu vojsku za izgradnju Palestine. Toliko sam, prijatelju, mogao do sada saznati, a upoznam li što više stvari, javiću se naskoro. Ostani mi zdravo? Altis.
Iz židovskog svijeta
Ministar predsjednik VVitos o Židovima u istočnoj Galiciji. U sjednici ministarskog savjeta od 30. rujna referirao je poljski ministar predsjednik VVitos o svom putu u istočnu Galiciju, koja je imala mnogo da pretrpi prigodom boljševičke invazije i poslije od armija Petljura. Savjet odobrio je stotinu milju na maraka za nastradalo seosko, a daljnjih pedeset milijuna za gradsko pučanstvo, osim toga je zaključio objelodanjenje premierovoga izvješća. Ovo je objelodanjenje sada uslijedilo. Navodimo n slijedećim recima nekoja značajnija mjesta izvješća: Pučanstvo je bez razlike konfesija radosno dočekalo i pozdravilo premijera. Delegacija Poljaka, Rusina i Židova, koje su ministra predsjednika pozdravljale, gdjegod se pojavio, izrazile su svoje veselje na oslobodjenju od boljševika. Boljševik! odnijeli su pučanstvu sve, što se moglo i kojue i kola, živežna sredstva, brašno, odijela, čizme i t. d. Pučanstvo tužilo se premijeru na nečuvena nasilja ukrainske armije. Seljaci
su nekih mjesta zamolili i same boljševike. da bi ih oslobodili od vojnika Petljurinih. Sto su vojnici bili ostavili, razgrabila je Petljura-soldateska. U Probuszu inscenirali su pogrom, übili dvojicu Židova p e t na j s t o r i c u teško ranili, a trideset žena je silovan o. Dalje javlja oficijelni izvještaj premijera, da su ga u svim mjestima, koja le posjetio na svom putovanju, posjetile židovske delegacije, da mu se zahvale na oslobodjenju od boljševika. Židovi su se vladali patriotski za vrijeme boljševičke invazije. Tako su u Z1 o c z ow u u jedan dan sakupili dva milijuna kruna, da oslobode od boljševika aretiranoga katoličkog svećenika. U Kop yc z v n c e došli su Židovi u susret premijeru sa torom u svečanoj povorci. U S t an i s I a v i je izrazila židovska delegacija sa zahvalom zajedno i molbu, da bi se vlada zauzela za udovice i siročad, koja je ostala od tridesetero Židova, usmrćenih od ukrainskih četa. (Kako vidimo, oficijelni izvještaj priznaje i ističe lojalno vladanje Židov a za vrijeme boljševičke vlasti!) Pogrom armije Balahovvlcz. U prošlo] sjednici vojničke komisije u poljskom sejmu upozoru.ie židovski poslanik Griinbaum na progone i nasilja, koja je izvadjao na Židovima ruski dobrovoljački kor generala Balahowicza, koji vojuje u poljskoj vojsci. Poslanik Grunbaum nabraja niz progona, kojima je dosad palo žrtvom nekoliko stotina ljudi i stavio je upit na ratnog ministra, što namjerava poduzeti da zaštiti židovsko pučanstvo u operacijonom području armije generala Balahovvicza Prilike u Poljskoj. Nakon otvorenja sjednica sejma doznajemo iz mnogobrojnih interpelacija židovskih poslanika nasilja. kojima su bili izvrženi u posljednje vrijeme Židovi u Poljskoj i istočnoj Galiciji. Karakterističo je, da zastrašivanje židovske štampe ide tako daleko, te se iedan dio te štampe kao »Der Moment«, <Nasz Kurjer« i »Der Jud« i sad još ne usuđjuje da iznese interpelacije židovskih zastupnika, koje sn nakon podnešenja u sejmu imunizirane. Interpelacije, koje su dosad iznesene u sejmu, odnose se na nasilja u pojedinim gradovima, te na strijeljanja po prijekim sudovima, koja su izvedena po četama Petljure, saveznika Poljske, kao i na mnogobrojne pogrome u istočnoj Galiciji. U njima se iznašaju mnogobrojne tendencijozne lažne vijesti poljskoga generalnoga stopa, koje sn opovrgnute aktima i protokolima, a koje su podesne da povećaju mržnju protiv Židova. Da oslabe dojam djelovanja stvarnoga materijala, koji je iznešen u interpelacijama židovskih zastupnika, podnijeli su i nacijonalni demokrati interpelaciju o navodnom državi neprijateljskom držatnju Židova, te zahtijevaju posebnu istražnu komisiju. Židovski poslanici izjavili su se sporazumni, da se provede nepristrana istraga. Zabrana Izlaženja cilonistlčkog dnevnika u Poljskoj. Cijonističjom dnevniku »Der Tog« zabranio je varšavski vladin komesarijat izlaženje s motivacijom »radi zaštite javnog reda i sprečenja razdruživanja jednog dijela židovskog pučanstva protiv drugoga«, te je dao zatvoriti uredničtvo. I tiskara, u kojoj se tiskao
list. službeno je zapečaćena. Nakon intervencije židovskih poslanika na poljskom sejmu odredila je vlast, da se tiskara opet otvori. Mjesto »Der Tog« izlazi novi dnevnik »Unser Hajnt«. Intervencija komitcja židovskih delegacija kod Lige naroda. Komite} židovskih delegacija na mirovnom zboru podnio je pritužbu kod Lige naroda o postupku sa Židovima u Poljskoj. Egzekutiva Lige naroda obratila se brzojavno na poljsku vladu i ishodila raspust vojničkog židovskog logora za internirce u Jabloni. Generalna akcija amerikanskog židovstva za Židove u Poljskoj, New York, oktobar. Na izvanrednoj sjednici egzekutive kongresa amerikanskih Židova, zaključeno je, da se bezodvlačno sazove konferencija delegata svih država u svrhu dogovora, koje bi korake valjalo poduzeti u korist Židova u Poljskoj. L : isto je vrijeme naloženo političko, administrativnom odboru, da smjesta izašalje deputaciju u V/ashington, koja će vladi Udruženih država podastrijeti stvarni materijal o činjenicama i zatražiti brzu pomoć. Ured za useljivanje amerikanskih strukovnih udruženja. 19. septembra bila je u New-Yorku konferencija delegata židovskih strukovnih udruženja u svrhu dogovora glede židovskog iseljeničkog pitanja. 60 udruženja odaslalo je 119 delegata. Nakon opširnog posavjetovanja zaključeno bi na temelju izvještaja predsjednika Salamon Metza te perovodqe, Max Plne i M. Feinsteina, da se smjesta pristupi osnutku emigracijonog ureda, koji će biti u stalnom kontaktu s lučkim oblastima, kojima useljenici moraju proći, kao i sa svim organizacijama i uredbama, koje dolaze u obzir. Važna svrha ovog useljeničkog ureda je racijonalno dodjeljivanje rada židovskim useljenicima, a da ih so očuva od izrabljivača, koji vrebaju na zelene nadošlice. Useljenički ured izjavljuje u primljenoj rezoluciji, da želi dovesti do zajedničke saradjne i sa općenito židovskim organizacijama. UseljeničK' ured je već započo sa svojim radom. Iz Litavske. Kako javlja novinski od sjek židovskog ministarstva, iznio je ministar za židovske poslove na sjednici ministarskog savjeta od 10. septembra pitanje o popunjenju državnih ureda po Židovima u oslobodjenom dijelu Litavske. Svi ministri izjavili su potrebu, da se Židovi privedu upravnoj službi, te zamoliše ministra za židovske stvari, da predloži listinu kvalificiranih kandidata. U Vilni namješten je velik broj Židova u raznim državnim uredima. Sva niža mjesta popunit će se nežidovima. Na temelju izvještaja ovo je pitanje ponovno pretresano na sjednici ministarskog savjeta, a u savezu s time i pitanje svetkovanja subote i židovskih blagdana. Ministarski savjet prihvatio je jednoglasno ovu rezoluciju; Pri prijemu činovnika za oslobodjene dijelove Litavske nema se praviti kod gradjana nikakova razlika. Da se pridigne povjerenje židovskih gradjana prema državnoj upravnoj službi predlaže se osim toga, da se oblasti obrate na židovske općine s molbom, da im predlože U‘ stine kandidata, na temelju koje bi se po punila prazna mjesta.
4
»ŽIDOV« (HAJffIJDO.
BROJ 28.