Židov

ali, da se uzdrži kompromis, bili pripravni da P. U. vodi poslove, koji se tiču galuta. Ne ću više da obrazlažem stvari, jer bi to predaleko vodilo I jer sam uvjeren, da će delegati primiti rezolucije, koje sam predložio. PoSto je time debata završena, prelazi se na glasovanje. Predsjedatelj predlaže, da se prva točka rezolucije dra. Werbera spoji s predlogora dra. Slngera, koja bi onda glasila: »Palestinski Ured izrvšni je organ S. C. J., a radi u svim pitanjima praktičnoga palestinskog rada po smjernicama, Sto je postavio 1 što će ih postaviti centralni ured za emigraciju 1 kolonizaciju.« S. V. jednoglasno prima ovu rezoluciju, a zatim i drugu tačku rezolucije dra. VVerbera uz dodatak dra. Singera. Tačka treća, da se komisija sastaje svakoga mjeseca, prima se, Isto tako kao i četvrta o izvješću Saveznom .Odboru, odnosno Radnom Odboru. Tačke o proračunu odlažu se za glasovanje kod proračuna Saveza C. J-, a glede übiranja članarina putem naročitih sekcija odlučeno je, da se rad tih sekcija ima obustaviti. S. V. većinom glasova odlučuje, da Savezni Odbor može u slučaju potrebe dati privolu za provedtnje pos hne s:ibi ne akci f. Ostale tačke rezolucije upućuju se na predlog predsjedatelja Saveznom Odboru. Zaključci konferencije Pal. Povjerenika prihvaćaju se jednoglasno. Predlog g. Tolnauera glede posebnog resora za haluce otstupa se budućem Saveznom Odboru, dok se predlog o osnivanju zanatlijsklh radiona u načelu usvaja 1 preporuča budućem Saveznom Odboru. Predsjednik prekida sjednicu i zakazuje nastavak sjednice u 3 sata poslije podne u Židovskoj djačko] menzi. POSLIJE PODNE U nastavku vijećanja referira dr. S i n(ter o promjeni pravila. Referent iznosi razloge, koji traže promjenu nekih paragrafa, te ističe, da treba naročito urediti kompetenciju pojedinih odbora i provesti neke tehničke promjene, koje su znatno oteščavale rad. Nakon pročitanih pravila razvila se debata, u kojoj dr. A I b a 1 a traži, da se promijeni stavka o sazivu S. 0., te predlaže. da 8 članova S. O. mogu tražiti saziv sjednice, koja je vlasna zaključivati, ako joj pribiva 16 članova S. O. Alko na sjednicu S. O. ne dodje dovoljan broj članova, predsjednik u roku od 24 sata saziva novu sjednicu, koja je vlasna zaključivati. ako je prisutno 11 članova. Nadalje da R. O. mora u načelnim pitanjima tražiti prethodni sporazum sa predsjednikom S. C. J. Nikola T o I na u e r traži da S. Ž. O. U. dobije pravo na jednog zastupnika u S. V, (Odbija se.) M. M o n t i 1 j a (Sarajevo): Da se u pojedinim pokrajinama omogući cijonistički rad, predlaže u ime sarajevskih delegata, da se u statut uvede ovaj pasus: »Članovi S. O. u glavnim mjestima pojedinih pokrajina sačinjavaju pokrajinske odbore. Ovi su izvršni organi S. O. na području svojih pokrajina, te smiiu u slučaju potrebe stvarati hitne zakllučke i obavljati neodgodive poslove uz naknadno podastiranje izvještaja R. O. u svrhu odobrenja.« Nakon debate, u kojoj su učestvovali dr. S p i tz e r, Mihael Levy, dr. A 1 b a 1 a i dr. S i n g e r, odbija se predlog. Rikard Herzer predlaže, da se pravila prevedu na njemački, španjolski, a za Srbiju da se štampaju ćirilicom. Iza toga predlaže Simo Sp'■ z e r budžet za god. 1921. Razlaže opširno pojedine stavke pokrića i izdataka u budžetu Saveza, te naglašuje, da sve te brojke ne mogu da predstavljaju nešto čvrsto 1 nepromjenjivo. već moraju biti elastične, da se mogu prilagoditi prilikama i potre-

bama. Obzirom na velike zadaće, koje nas čekaju i koje od nas traže intenzivan rad. moraju stavke za propagandu biti veliko. Jedan dio tih troškova, koji se danas još ne može ustanoviti, morati će da nosi Keren Hajesod U obrazloženju budžeta »Židova« ističe, da pojedine stavke proračuna djelomično već računaju s prilikama, te su s toga znatno povišene. Troškovi lista neprestano rastu, zato ćemo morati u god. 1921. povisiti pretplatu na 120 K godišnje i pobrinuti se. da pored pretplate nadjemo novih vrela prihoda. Savezno Vijeće neka odluči, da li će »Židov« i nadalje izlaziti samo trt puta mjesečno ili kao tjednik. Konačno moli. da S. V. prima predloženi budžet. Lav S t e r n (Zagreb) prigovara pojedinim stavkama u proračunu. Želi, da se kod stavke pokrića za agitaciju metne svota od 300.000 K na teret Keren Hajesoda. jer će za nj biti provedena najveća propaganda. Protivnik je doprinosa pojedinih mjesta za agitaciju, jer time ne ćemo uspjeti. .lehuda B r a n d e i s (Novi Sad) predlaže, da se proračun prima uz preinake, koje ie stavio g. Stern. Dr. A1 b a 1 a (Beograd) i Albert O z m o (Sarajevo) traže razjašnjenje radi übiranja šekela. Dr. L 1 c h t je za übiranje čistog šekela u visini, koju propisuje egzekutiva cijonističke organizacije. Za zemaljsku organizaciju i vodstvo svietske cijon. organizacije neka se posebno plaća, Jakov T a 1 v i (Skoplje) prihvaća proračun i moli, da se svi proglasi i upute izdaju na španjolskom jeziku. U završnoj riječi Slino S p i t z e r izrazuie veselje, da se mnogo govorilo o budžetu, jer to je dokaz interesa za proračun. Odgovara na pojedine primjedbe govornika, te ističe, da će Keren Hajesod nositi samo troškove za svoju propagandu. Za druge propagandističke svrhe moramo sami namaknuti sredstva, pa je zato u budžet stavio posebne iznose za tu propagandu. Zatim prelazi na pitanje organizacijonog prinosa za S. C. J. i šekela, te ponovno upozoruje na to, da se pri sastavu budžeta držao dosadanjih uputa iz Londona, prema kojima se ima šekel posebno übirati. Pored šekela, koji nam je propisan sa 6 K, ima svalki dati svoj prinos za zemaljsku organizaciju i za egzekutivu svjetske cijon. organizacije, koji smo prinos u sumi preliminirali sa 200.000 kruna. Konačno naglašuje. da je glavno osiguranje sredstava, a da mu je manje do toga, hoćemo li ovu ih onu stavku sniziti ili povisiti. Kod glasovanja primljen je budžet Saveza s promjenama Lava S t e r na i budžet »Židova«, koji ima nadalje da izlazi tri put mjesečno. Iza toga čita dr. L i c h t ovu rezoluciju: »Ciionistički delegati, okupljeni iz cijele kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Saveznom Vijeću u Zagrebu, saučestvuju s grozom u nečuvenim patnjama židovske braće u Poljskoj, Ukrajini i Magjarskoj, kakovima u pataičkoj historiji židovskoga naroda nema premca. S ogorčenjem konstatuje, da prosvijećeni svijet pasivno trpi sustavno i postojano krvničko klanje i uništavanje

židovskih života i egzistencija i skvrnjenje židovskih žena po razularenim strastima životinjskih zločinaca, a uz sankciju predstavnika državnih i vojničkih sila, pa se obraćaju apelom na Ligu Naroda, na državnike prosvjećenih država i čitav kulturni svijet, da vidljivim aktima djelotvornog protesta stane na obranu ne samo golorukih žrtava već i časti čovječanstva i da tako, iako kasno, üblaže golemu optužbu, ju će istorija podići protiv suvremenog svijeta.« Rezolucija je jednoglasno Prije prelaza k posljednjoj točki »izbori« iznaša dr. Hugo Spitzer razloge, s kojih ne može više da prima mjesto predsjednika i moli, da se po njemu izneseni razlozi uvaže, te odustaje od kandidature njegove osobe. Dr. Licht: U oduljem govoru prikazuje zasluge dr. Spitzera za našu zemaljsku organizaciju, te medju inim veli; Otkako cijon. organizacija postoji u Jugoslaviji dr. Spitzer ie stajao uz na;. ne samo pasivno, već i aktivno. On je omogućivao židovskim omladincima cijonističkl rad i bio im je snažna potpora u tom radu. I u zadnjim godinama nije se nikad oglušio našemu pozivu, te je unatoč godina najpripravnije pred svim oblastima znao. da nas dolično zastupa. I ako priznaje, da dosadanji statut nije omogućio dru. Spitzeru onaj aktivitet, što ga je on želio, te ako je bilo i propusta sa strane R. 0.-a, uvjeren je, da svi ti razlozi danas otpadaju. U ovom sudbonosnom času ml se uzalud ogledavamo za čovjekom, koji bi imao tolike volje i čiste ljubavi k radu, da se primi toga mjesta. Uvjeren je da će dr. Spitzer svladati sve poteškoće, da će vazda biti ondje gdje treba inicijativnog rađa. Moli. da delegati svojim jednodušnim izborom primoraju dra. Spitzera, da i nadalje ostaje na čelu pokreta. (Burni poklici Hedad dr. Spitzer-). Iza toga predlaže đr. Singer u ime kandidacijonog odbora, da se izaberu per tfclamacijonem u S. O.: j Predsjednik dr. Hugo Spitzer (Osijek), Zatim ur Albala (Beograd). Albert Alkalav (Sarajevo), dr. Dav. Alkalay (Beograd), Feliks Baum (Zagreb,. Žiga Hacker (Zagreb), Dr. Isidor Hcrmaun (Lipik), Rikard Her-:er (Zagreb), IV. Marko Horu (Zagreb), Makso Lederer (Zagreb\ Dr. Moric Levy (Sarajevo), Avram Levy (Brčko), Mihael Levv (Sarajevo), Albert Pesso (Bitolj). Kalman Lebl (Beograd), Bernard Pinto (Sarajevo), Gustav Seidemann (Prijedor), Dr. Alired Singer (Zagreb). Simo Spitier (Zagreb), Dr. Beno Stein (Zagreb), Lav Stern (Zagreb), Dr. ing. Avram Werber (Bos. Brod), i 5 zastupnika Vojvodine, koje će Vojvodina naknadno sama nominirati, i Nakon prihvata izbofa zahvaljuje dr. Spitzer na iskazanom povjerenju, te u svoje ime izjavljuje: Jednodušni izbor napunja me ponosom kao čovjeka i kao cijoniste. Već sam kod zadnje konferencije istakao, da je stajalište naše danas ljepše, ugodnije i zamamnije no prije, gdje nije bilo tako lahko i ugodno stajati na čelu cijonističke organizacije. Jošte je veća čast i veće veselje stajati danas na čelu naše cijonističke organizacije, jer ako apstrahiramo od zagrebačke općine i Julija VVeissa

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 31. i 32.