Židov

ŽIDOV

GlflSß-Z'V DOVSIVM

Mandat nad Palestinom

Težnja židovskoga naroda, da mu se prizna njegovo istorijsko pravo na povratak u starodrevnu domaju i da mu se omogući obnova zemlje, koja je u uizu vi jekova razorena i opustošena, ostvaruje se u našim danima. Modjunarodno jamstvo, kako su ga prve vod je političkoga cijonizma zamišljale u formi (-kartera, uslijedilo je već uvrštenjem Balfourove deklaracije u mirovni ugovor s Turskom. No kraj svega toga još uvijek nije bilo palestinsko pitanje definitivno riješeno u svim njegovim detaljima. Mnogo toga ostalo je još sporno. Trebale su da uslijede tačnije odredbe glede mandata, valjalo je po Ligi Naroda utvrditi djelokrug mandatara, a naročito ustanoviti, koja prava i koji će položaj imati u budućoj upravi Palestine Cijonistička organizacija, kao zastupni«a židovskog naroda. O svim tim zamašnim i teškim pitanjima raspravljale su velike sile dugo medju sobom i s Cionističkom Organizacijom, dok se nisu konačno sporazumile u tekstu, koji je sada objelodanjena po engleskoj vladi podnesen Ligi Naroda na odobrenje. I sad nakon objelodanjen ja teksta, koji doduše nije izašao u službenom listu, no čiji je sadržaj ipak autentičan, bit će u židovskom novinstvu i opet novih polemika o tekovinama mandata. Ye«nu cijonista zadovoljit će sigurno i sadašnji tekst predloga engleske vlade, koji će vjerojatno bez ikakve ili bar ueanatne promjene biti primljen po Ligi Naroda. No bit će i nezadovoljnika, koji ne će biti zadovovljni s objelodanjenim tekstom, jer sadržaje tek općenite ustanove o mandatu i jer ostavlja mnoga pitanja neriješena. Sigurno je, da bi svaki od nas želio, da je tekst mandata potpuniji, a naročito, da bi bio jasnije izražen položaj židovskoga naroda. No valja lojalno priznati, da je i tako postignut velik politički uspjeh i da je vodstvo Cijonističke Organizacije sigurno sa svoje strane sve uradilo, kako bi što bolje •čuvalo prava židovskoga naroda, da Uzmogne ostvariti židovsku narodnu domaju. Kraj svih nedostataka moramo priznati, da mandat sadržaje dovoljno •stanova, koje nam zajamčuju ostvarenje naših ciljeva: obnovu Palestina U-

stanove mandata, prema kojima je mandatar odgovoran za stvaranje uvjeta, koji će osigurati osnutak židovske narod ne domaje u Palestini, bit će dovoljne, ako židovski narod bude shvatio, da tim ustanovama valja dati realni sadržaj vlastitim radom i da mogućnosti, koje mu se pružaju ne može nitko drugi do njega iskoristiti. Razmjerno kratko vrijeme do izmaka mandata valja da upo trijebimo za pripravu zemlje, da bude u stanju, da sama sobom upravlja. Opširnom lokalnom upravom privući će se svi slojevi pučanstva na suradnju, a naročito će židovsko zastupstvo, priznato javnom korporacijom imati da stvori u saglasju sa palestinskom upravom na gospodarskom i socijalnom području takove uvjete, koji će omogućiti razvitak zemlje, a ujedao osigurati osnutak židovske narodne domaje. Takovom korporacijom priznaje se Cijonistička Organizacija, koja treba da privuče sve slojeve židovstva na suradnju oko obnovnog rada u Palestini. 0 nama, o našem radu. i o našoj požrtvovnosti zavisit će, hoćemo li biti kadri, da ispunimo okvir mogućnosti, koje nara daje mandat. Jer mandat nam priznaje hebrejski jezik kao službeni jezik u Palestni, kojim imaju da se izdavaju sve naredbe, na kojem će uredovati sve oblasti i svi sudovi, daje nam prilike da osnujemo i izgradimo svoje narodne škole, da usavršimo taj temeljni kamen, koji će nam tek iz Palestine da stvor- i 1 d (ii sku P>df»i nu. Kraj ioiif- će nas upra*» Palmine podupirati u naš* m nastojanju, da provedemo siiVmatski kolonizaciju, jei će nam stavljati na raspolaganje sva dr žavna neobradjeua zemljišta, i jer će nam omogućiti brzo sticanje palestinskog državljanstva. Svi ti uvjeti dosta jat će da udovoljimo i najdalekosežnijim aspiracijama židovskog naroda i da ujedinjenim silama izradimo židovsku narodnu domaju. Tek jedan je preduvjet; skrajua požrtvov nost u namaknuću ogromnih materijalnih sredstava, koje ćemo morati da stavimo na raspolaganje vodstvu Cionističke Organizacije i suradnja cjeli kup nog židovstva. Nitko danaa ne može pravom, da se otme svojoj dužnosti, da aktivno saradjuje na obnovnom djelu u Palestini, jer je svakome pružena mo-

gućnost, da pgenm svojim silama doprinese k velikome djelu preporoda svoga naroda. Palestina priznata je danas po medjunarodnom forumu kao židovska na rodim domaja, a, mandatar je preuzeo dužnost, da pod njegovom upravom, a. uz suradnju židovskoga naroda ostvari taj veliki zadatak. Treba svi da uočimo važnost te činjenice, da napustimo svako bezplodno teoretizovanje u času, kada pozitivnim radom valja da položimo temelj budućoj narodnoj našoj domovini, trajnoj i velebnoj zgradi sretnije i vedrije budućnosti židovskoga naroda .

Izbor zvanja

Ako sam u svom prvom uvodnom Članku govorio o socijalno orientovanom mišićnom Židovstvu, to naravno mjesnu! toga mislio doslovno. Jer s jedne strane ne ću da podcjenjujem nastojanje* moderne gmnastike i modernog športa, koji idu za velikim odgojnim i higijenskim ciljevima, koje su djelomice već i postigli. S druge strane je sasvim jasno, da ima i mnogo produktivnh zvanja, koja nijesu vezana na osobiti fizički rad, a koja zato nikako ne smijemo zapustiti. Ako sam dakle govorio o socijalno orientovanom »mišićnom Židovstvu«, to sam time mislio, da ne moramo nastojati samo oko tjelesnog ozdravljenja židovstva, nego ujedno oko njegovog socijalnog ozdravljenja i to ne samo u Ere« Israelu nego i u galutu. Kako ćemo to postići! Jedino timej da skrenemo izbor zvanja židovske omladine u drugu kolotečinu, nego je to do sad bilo. da svratimo pažnju omladine na produktivna zvanja. Drugim narodima je u ovoj stvari bolje nego žid. narodu. Druge nacije autohtone, koje sa svojom zemljom srasle, imaju mnogo povoljniju tradiciju u izboru zvanja nego židovski narod, narod nauke i trgovine. Veliki dio drugih naroda ulazi već prema ekonomskom razvoju dotične zeim lje utjecajem one tradicije automatski u najproduktivnija zvanja u poljoprivredu; drugi veliki dio posvećuje se

♦ ) Vidi članak: »Promjena zvanja« « 4, br. »Židova« od 1. X. o. god.

GOD. V

OPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT- $ RUK opisl SE NE VRAĆAJU. =======: f

ZAGREB 20. februara 1921. 12. adar rišon 5681

PRETPLATA t OODISNJE K 120, POLUOOD. K 60, ĆETVRTOOD - - K 30, POJEDINI 8R.4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.——

BROJ 7 *