Židov

zanatu i industriji, a samo vrlo neznatni ostatak bavi se neproduktivnim zanimanjem: činovništvo, te ljudi u trgovačkim i akademskim zvanjima. A i kod ovih naroda ističe se već duže vremena zahtjev u koliko su dokučili neku visinu ekonomskog razvoja, da regulisu i poboljšaju poredjaj zvanja, korigiraju prema socijalnim potrebama tradiciju, ili da je se sasvim riješe, u kratko, da svedu izbor zvanja na put, koji propisuje socijalna empirija i znanost, e da bi se snaga naroda najbolje iskoristila. Tako je došlo do toga, da se razvila upravo u zemljama visokog ekonomskog stepena u Americi i Njemačkoj, posebna grana znanosti, koja treba da ravna i olakšava izbor zvanja. Ova znanost, koju zovemo »istraživanje zvanja (Berut'sfersehung), ima već do danas lijepih uspjeha. Istoj svrsi služi velikim djelom Masarykova »akademija rada koja je osnovana kratko nakon ratu u glavnom gradu oslobodje ne Cehoslovačke republike, koja se u ekonomskom pogledu živo razvija. »Istraživanje zvanja« nastoji, da upozna uvjete i uslovc pojedinih zvanja: da prouči kojim ekonomskim i socijalnim prilikama odgovara pojedino zvanje, koje zahtjeve stavljaju zvanja na čovjeka u tjelesnom i duševnom [»ogledu. A zaista, samo proučavanjem i poznavanjem ovih uvjeta uspjet ćemo, da racijonalno uredimo omladini izbor zvanja: treba joj prikazati što joj pruža željeno zvanje, a što od nje traži. Kod toga uzimaju se potpuno u obzir želje i zahtjevi kandidata te im se pomaže u autokritici njihovih prividnih sposobnosti. Ova nauka o zvanjima je već našla i metodu, da objektivno ispita i ustanovi sposobnosti. Ne radi se dakle o tome, da se opominje omladina, kako se to do sad često činilo, da se kloni ovog ili onog zvanja, jer stoji u lošoj konjunkturi, niti se ne radi o tome, da se općenitim floskulama preporuea jedno ili drugo zvanje, jer se time opet polučujo samo jednostrana hiperprodukcija u koliko uopće imaju uspjeha ovakovi općeniti savjeti, nego je ovdje potreban skroz poztivan rad. Da se omo g u ć i i z b o r zvanja svakom pojedincu, čiji razvoj nije već strogo propisan izraženim željama i sposobnostima, tradicijom, ili socijalnim i financijalnim prilikama. To može da čini samo jedna institucija -za savjetovanje izbora zvanja , koja radi po gore opisanim principima. Da je to važno upravo za židovski narod, to je jasno, a jasno je i to, da je od velike važnosti, da ovakove institucije valja urediti u mirnim vremenima, a ne u brzini pod pritiskom velikih socijalnih kriza. Ured, koji ćemo dakle stvoriti kod nas »za unapredjivanje zanata , mora da bude u prvom redu ured za izbor zvanja, t, j. mjesto, gdje će se savjetovati omladina. Taj će ured držati u vidokrugu sva zvanja, a ne samo rukotvovne zanate. Dr B. St.

Iz židovskog svijeta

Ministarpredsjednik Vitoš o staja* llštu vlade prema židovskom pitanju. Saradniku Najer Hainta« dao je mini-

starpredsjednik Vit o š prigodom jednog razgovora pismenu izjavu, u kojoj je prikazano stajalište ministarskog savjeta prema židovskom pitanju. Izjava glasi ovako: »Kao što sam već izjavio, smatram pitanje uredjenja odnošaja Židova u Poljskoj k poljskoj državi kao državnu nuždu, čija je aktuelnost i važnost nezavisna o volji pojedinoga ministra ili sastavu kabineta. Kud se radi o stajalištu vlade, kojoj ja predsjedam, mogu Vam izjaviti, da svi članovi suđenje vlade potpunoma shvaćaju važnost židovskoga problema. U spoznaji važnosti kontinuiranja energične akcije naredio je ministarski savjet još prošloga tjedna nekim članovima kabineta, u čiji resort općenito spadaju agende. koje sada sačinjavaju židovsko pitanje u Poljskoj, da se bave provedenjem te akcije. Bilo bi preuranjeno, da već danas javimo pojedinosti, jer držSmo, da to nije u interesu stvari. Mogu tek izjaviti, da vladu stoji na praktičkom temelju, te želi da na podesan način redom riješi sva pitanja, koja će se pojaviti kod vijećanja, i to na taj način, da poljski židovski gradjani ne će doista više imati razloga, da se tuže. Niko medju nama ne osporava Židovima gradjanska prava, no vlada, koja je dužna, da se brine za stvarnu jednakopravnost gradjana, mora da traži od gradjana, koji se priznaju drugoj narodnosti, da pokažu potpunu lojalnost i dobru volju u odnošaju prema državi. Što se lice pitanja, koja se odnose na Ameriku, uisam još dovoljno informiran, te bi morao da najprije proučim dotični materijal. t Kako »Najer Hajnt« doznaje, izabrana je na sjednici kabineta, koju se držala prije dva tjedna, komisija, koja se sastoji iz ministra unutrašnjih djela, inostranih djela, financija i nastave, koja ima da izradi nacrt o načinu sporazuma sa židovskim pučanstvom. 29. januara bila je prva sjednica ove komisije, koja se bavila pripremnim radom. Prosvjed Poljske radi postupka s istočnim Židovima o Beču. U raspravama hudžetnoga odbora austrijske narodne skupštine izjavio je ministar unutrašnjih djela, da je tehnički neprovediva odredba, koju traže kršćanske socijalne stranke, da se stvore logori za interniranje istočnih Židova. Poljska je u pitanju postupka s istočnim Židovima u Beču prosvjedovala kod I age Naroda, te je o tome austrijska vlada službeno i obavještena. O ovome prosvjedu raspravljat će se na narednoj sjednici Lige Naroda. Sad se vode rasprave s kompetentnim faktorima o brzoj otpremi istočnh Židova. Umjetno spriječavanjc seobi* ukra jinskih Židova u Ameriku. Pa ri s. Kako je poznato stizavaju žid. bjegunci iz Ukrajine u Besarabiju bez ikakovih dokumenata. Rumunjske oblasti ispostavljaju im svjedodžbe, koje vrijede kao putnice. Amorikauski konzulat u Buka reštu uskraćuje vidiranje takvih putnica onim Židovima, koji posjeduju od svo jih rodjaka u Americi uverenje i žele, da k njima dodju, i traži rodni list. Kako je to sasvim isključeno ne mogu dotičnici, da dobiju araerikanski vizum te su prisiljeni, da i nadalje živu u najvećoj bijedi. Egsekutiva židovske svjetske

pripomoćne konferencije obratila se odmah nakon primitka ovih vijesti na dr. St. Wise i Louis Marshall s molbom, da smjesta interveniraju. Židovska autonomija u Litavskoj. Kov no. Na posljednjoj sjednici židovskog nacionalnog vijeća za Litavsku usvojeni su kao zaključci amentlcnienti.. koji će se predložiti vladi k zakonu •» poreznoj autonomiji židovskih općina Rezolucija glas-i: Sve židovske općine tvore ujedinjeni savez općina. Njegovi su organi: 1) vijeće predstojništva općina, 2) nacionalno vijeće izabrano po konferenciji nacionalnog vijeća. 3) egsekutiva proizašla iz zbora Nacionalno vijeće izabrano jo zastupstvo sveukupnog židovskog pučanstva Litavske. U kompetenciju konferenciji općina i nacionalnog vijeća spada med ju ostalim ujedinjenje djelovanja pojedinih općinskih komiteja i njihova medjusob na veza, nadalje uprava imovine, koja pri pada sveukupnom žid. pučanstvu. Vijeće žid. općina i nacionalnog vijeća odrod ju je svakog kandidata za žid. ministarsko mjesto, njemu pripada i pravo i da opozove židovskog ministra. Ministar za žid. odnošaje vrši svoje djelovanje u sporazumu s organima savez* općim Nacijonalno vijeće, kujo imade prava jurističke osobo treba da odobri raspis poreza žid. ministarstva. Za pokriće svog budgela pripada nacionalnom vijeću pravo, di, übere kod pojedinih općina jedan dio propisanih nameta rid. općina. Svjetska organizacija sefardskih Židova- IT Madridu održana je ovih dana konferencija sefardskih Židova sa svrhom. da stvori gospodarsku svjetsku organizaciju sefarda. Konferenciji je predsjedao poznati senator Don Angel Puli do Fernandez, koji već mnogo godina i ako sam nije Židov, nastoji oko povratka sefardskih Židova u Španiju, a i inače se zauzima za zaštitu španjola u inozemstvu. Pripravnom komiteju pripadaju med ju ostalima senator marquis de Valero de Palma, nekadanji ministar Antonio Goicoechea i bankir Iguac Bauer. Savez teži za usajedinjenjom svih sefardskih Židova te je primio od svih sefardskih npčmu u Maroku ; Americi izjave odobrenja i priključka. Svjetska organizacija sefardskih Židova hoće takodjer da se stavi u službu zašti te interesa Židova uopće. Posebna sekcija Saveza imade zadaću, da gospodar ski unapređuje španjolske Židove te je podijeljena u pododjele za trgovinu, industriju i poljodjelstvo. Savez će podići filijale u svim važnijim žid. centrima. Sjedište akcionog komiteja Saveza je u Madridu, Principova ulica 5. Muke židovskih vojnika u Madjarskoj. Budimpeštanska židovska bogoslovna općina podastrla je ministarstvu za zemaljsku obranu pismenu pritužbu proti protuzakonitom i nečovječnom postupanju sa židovski m v o j u i cima u m a đ j a r s k o j narodnoj vojsci. Od mnogih slučajeva, što su bogoslovnoj općini javljeni, ističe u pritužbi četiri najdrastičnija čija je istinitost nesumnjivo dokazana: Prvo UTolni je oveći broj židovskih vojni-

2

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 7.