Židov

Palestine dogovorne sa Ojonistlf. Organizacijom. Za emigraciju iz Jugoslavije odredjeh je za sada broj od 25 emigranata, i to samo neženje. B. Lica, koja: a) posjeduju dovoljna sredstva, da se Harni u Palestini uzdržavaju, t. j. koji posjeduju najmanje Let. 120 (70.000 kruna), da mogu barem godinu dana u Palestini živjeti; b) već imadu « Palestini dovoljno unosno zvanje: c) putuju k svojoj obitelji, naseljenoj u Palestini; kao dokazalo ad b) i d) dovoljna je potvrda Zionist Comrruasion u Jeruzalimu ili Zionist Organie*tioa u Londonu. Odlikovanje Beograda i JevrejL O učestvovanju Jevreja u svečanostima proslave odlikovanja Beograda odličjem časti piše »Jevrejski Glasnike » ti svečanostima proslave, koja je trajala dva dana 29. i 30. o. mj. uzeli su vidnog učešća i naši sunarodnjaci. Zar nisu. i Jevreji svojim životom iskupili današnju slobodu gordoga građa? Srpsko Jevrejsko Pevačko Društvo dočekalo je visokog gosta pred hotelom Moskva svojom zastavom. Na inicijativu jevrejskih ženskih društava predale su gdje Klarica Alkalay i Želen Koen. te gdjica Vilma l eldman u ime jevrejskih žena generalu d’ Esperey-u srebrni lovorov venac. Ooepodja Alkalay pozdravila .je generala siedećim rečima: General, les femmea juives de Belgrade sont heureuses des saluer le glorieux chef de l’armče d’Orient qui lutta heroiquement aux ootće des vaillante soldats serbes pour la liberation de notre pays et elles vous prient, General, đ’aooepter rhommage de leur admiration profonde et reoonnaissante. General d’Epere, dirnut lepom pažnjom jevrejskih žena, zahvalio se sa nekoliko toplih reči i želeći da održi stari francuski običaj, zamolio je gdju Alkalay za dopuštenje, da je u znak zahvalnosti za učinjenu poklonu poljubi. Na njen odgovor: »Aveo grand plaisir«, general ju je poljubio u oba obraza. Mediu zvanicima na svečanom banketu, koji je Beogradska opština priredila u čast generalu 30. o. mj. u Grand Hotelu nalazila su se i gg. dr, Isak Al-a y i Ignjat Sch r a ng, rabineri. Og. dr. Fridrih Popa, potpredsjednik i Salom Ruso, prvi kmet beogradske opštine, uzeli su, shodno svojim položajima kao općinski časnici, velikog učešća u svima delovima pomenutih svečanosti. G. dr. Pope bio je istom prilikom na večeri u dvoru.«

VOJVODA MIŠIĆ I JEVREJI.

Povodom smrti vojvode Mišića piše beogradski »Jevrejaki izmedju ostaloga: »Vojvoda Mišić je zadužio i na«, Jen-eje. I mi smo se kao vojnici za vrijeme minulih ratova, ponosili svojim ljubljenim vodjom. I nas je om vodio u opasnosti smrti i u smrt, ali kroz ove dao nam je ponovni život. »Vaskrsenje ne biva bez smrti«, veli Njegoš. N T o marimo. Podnosili smo zla i svakojaku nedaću, ne zbog drugih, nego radi samih *ebe. Mi smo bili vazda svesni. da bra-

nimo sebe. A vojvoda Mišić umoo je da ceni naše žrtve. On je dao tome dokaza u više maha. Kada je pobedonosua srpska vojska posle trogodišnjeg izagnanfetva ušla 1918 godine, ovenčana slavom ponovno u prestonicu, i kada se celokupno stanovništvo grada, hvaleći Svevišnjeg, što im ponova vraća oslobodioce, sleglu da ih obaspe bratskom ljubavlju i toplom zahvalnošću od radosti te je došao kraj njihovom robovanju pod mrskim neprijateljem, i kada su mnoge jevrejske majke, žene i sestre uzalud tražile medju preredjemn četama svoje hranitelje, tada se našlo nekoliko svoga naroda nedostojnih tipova koji su izbegavši vojnu dužnost u po otačbinu najkritičnijem času, otišli vojvodi Mišiću i od njega tražili do. vojnički kazni Jevreje Beograda, zbog njihovog tobožnjeg šurovjinja s nepnj-ito Ijem za vreme okupacije. Tada se jos jednoć pruži prilika vojvodi Mišiću, da potvrdi veličinu svoto duše i čvrstoću svoga karaktera: »Hite«, reče im, »i gledajte svoj posao, ./evreji su pri momo vršili svoju dužnost. Velikim df.'o.n imamo njima da zahvalimo, što srao ovoj rat dobili.« , Mi smo zahvalili s« nima velikog vojvode, što nas je uzeo u pravednu zaštitu. Talasi uskog šovinizma n : su mogli da ga zapljusnu. Kao stum na vrhu brega, njegov je karakter stajao čvrst, i sa visine nepristranosti svakoga cenio po zasluzi.« Drukčije i nije mogao da postupa. Zato je i bio veliki.« Koprivnica,. Dne 19. veljače posjetio 30 na uputu R. O. S. C. J. dr. Aleksander Licht u pratnji člana R. O. Feliksn Bauma našu mjesnu cijonističku organizaciju. Na kolodvoru dočekani su po odaslanicima bogoštovne općine, mjesne organizacije i omladine. Dr. Licht održao je još istu večer u prostorijama organizacije širi pouzdani sastanak. Pi-ikazao je prisutnim odličnim Židovima Koprivnice u oduljem govoru sa njemu osobitim muniui i i>krcn m načinom Palestinu, kakova je bila, kakva je danas, te zašto i kako je moramo obnoviti. zatim crta soc. i ekonomski položaj Židova u galutu, razvitak za opstanak cijelog židovstva odlučnih dogadjaja zadnjih godina i dužnosti koje nalaže pobjeda cijonističkog programa svakom Židova bez razlike na njegovo dosadan je držanje prema cijouizmu. Na njegov poziv, da i Židovi Koprivnice učine davanjem za »Keren Hajesod« ovu micvu prema svojem narodu i prema sebi. odazvali se odmah prisutni pod dubokim đajmom njegovih ozbiljnih razlaganja i položili u njegove ruke konkretne dokaze njihovog ispravnog shvaćanja potrebe časa. Slijedeći dan sastala se prije podne u istim prostorijama sva židovska omladina i dr. Licht je i nju u kratkom predavanju podsjetio njihove dužnosti prema narodu i prema sebi. Govorio je o posebnoj svetoj ulozi omladine u životu naroda, o našem narodnom preporodu i o potrebi nacijsko kulturnog života naše omladine. Ovaj život može omladina sama da si stvori preko svoga nutarnjeg preporadjanja učenjem hebrejskoga jezika i povratkom prirodi. Nakon poz-

đrava izaslanika po jednoj omladinki na. hebrejskom jeziku govorio je sum. Baum o omladinskom pokretu u nas i poučio ih kako bi oni osnutkom jedne omladinske radne udruge mogli gajiti našu istorijn znanost i literaturu. Osnovano je omladinsko društvo i dane su smjernice za rad. Popodne držao je dr. Licht u dvorani kina javno predavanje, kojemu je pribivalo cjelokupno židovstvo i mnogo nežidovske inteligencije našega grada. Dr. Licht govorio je, opetovano preki mit burnim odobravanjem, u oduljero govoru o razvoju našeg socijalno političkog preporoda, o katastrofi našega naroda za vrijeme rata i o pobjedi oijonističke misli, o onome što je postalo činjenicom i o onome što mora postati činjenicom, da spasimo sebe te da onda možemo pristupiti u kolu sa drugim narodima ostvarivanju mesijanskih ide ala našega naroda. O obnovi Palestine, koja će i naš narod obnoviti, da može suradiivati kod obnove čovječanstva. Mi moramo da dokažemo sad n Palestini, da su opravdane velike nade, što je sva zvanična i nezvanična javnost zapadne demokracije stavila u nas. Mi smo primili na se jedan dug, koji moramo iskupiti, i mi ne smijemo ovaj puta za tajiti. Nakon svršenog predavanja, koje je trajalo gotovo sat i pol odpratio je. velik dio gradjanstva dr. Lichta na ke lodvor, gdje se od njega srdačno oprostilo, uvjeravajući ga, da će t Židovi grada Koprivnice ispuniti u punom opsegu svoju dužnost. Naročito su se. zahvalili dr. Ijchtu na njegovom posjetu predsjednik bogoštovne općine g. Žak Hirs o h 1 i predsjednik mjesne organizacije dr. Lav Fischer, Beograd: Jevrejski kursovi. U toku prošle nedelje otpočeo je knrs odraslih za učenje jevrejskog jezika. Prema to me do sada su otpočela rad dva kumu za starije gimnaziste i za odrasle. Upis za treći, najmladji kurs vrši se neprekidno. Do 30. o. mj. prijavljeno je preko 40 učenika u urodima. Uslijed proslave grada Beograda časovi za ovaj kurs utvrdit će se na sastanku »Gideonas, n neđeliu 6. februara u 10 i po časova pr< podne. Pozivaj se roditelji, kao i sin upisani učenici, da tome sastanku prisustvuju. Brcd n. S. Prije neko vrijeme sakupila se ovdje židovska omladina ti* ciljem, da poput ostalih židovskih športskih udruženja i ovdje osnuje jedan židovski športski klub, što je medjutim i uslijedilo, te je isti osnovan pod imenom »Makabi«. kojemu je protektor g, Alfred Goldberger, n predsjednikom srunišljcn. g. Maks Sessler. Klub imnđe za cilj, da goji grane športa, a naročito si je postavio za sa daću regeneriranje židovstva u fizičkom smjeru. Klub je danas već u potpunom cvatu, te imade dosada vrlo lijepili uspjeha. Tako je odigrao naš klub u nedjelju dne 20. o. mj. utakmicu sa ovdašnjim športskim klubom »Proleter«, koja je utakmica završila rezultatom 8:0 u korist »Makabia«, što za naše brodske prilike pokazuje vrlu lijep rezultat BROJ 8 i 9.

»ŽIDOV « (HAJHUDI)

11