Židov

6. Mjesne organizacije omogućuju osnutak cijonističkih športskih društava. 7. Omladina zastupana je u palestinskom uredu, jer veći dio haluca pripada omladini. Iza toga izvješćuje dr. Sigmund li aud 1 e r o osnutku banke.' Govornik ističe, da banke u protimbi prema trgovini gotovo uvijek imaju nacijonalni karakter, što već kod mnogih dodje do izražaja u imenu. Narodna pripadnost uvjetuje i saradnju na ekonomskom polju. 1 kao što su prije narodnosti u Ugarskoj svagdje osnovali svoje novčane zavode, te njima zahvaljuju mnogo ne samo na gospodarskom, već i na kulturnom i nacijonalno političkom polju, tako je i za Jevreje u Jugoslaviji narodni, kulturni i gospodarski interes, da sebi stvore u formi jcvrejske banke živi, snažni organ, koji će vazda stajati u službi jevrejstva. Osnutak banke mogao bi da uslijedi po nekolicini bogataša na čisto gospodarskoj podlozi, no pošto banka ima da služi i nacijonalno-kulturnim svrhama stavili smo je na naš program. Banka će pored altruističkih svrha, biti poslovno poduzeće. Ona se mora osnovati s velikim kapitalom. Kraj maloga kapitala mogla bi možda poslovno uspjeti, ali ne bi mogia da služi idealnim opće korisnim svrhama Vrlo je važan interes jevrejstva, da sve moguće kapitalije stavi u službu gospodarske djelatnosti jevrejskoga naroda. U Vojvodini trebalo bi se u svim gradovima, gdje postoje zato preduvjeti osnovati filijale, a u manjim mjestima ekspoziture. O Zidovima Jugoslavije zavisit će u koliko će ovo poduzeće uspjeti i uzmogmiti da posluži ukupnim interesima jevrejstva. Predlaže s toga: 1. da se priznaje, da je osnutak bauke važan interes cjelokupnog jevrejstva, i da je dužnost svakog cijoniste. da podupire to poduzeće. 2. da se za pripravu utemeljenja osnuje u Novom Sadu pripravni odbor, a u svakom mjestu komitei za propagandu. 3. da pripravni odbor sve poduzme, da se što prije održi glavna skupština i da komiteji za propagandu što prije izvjeste pripravni odbor o svome radu. Rezolucija je jednoglasno prihvaćena. Ponedeljak, 21. veljače. Dr. Julius Dohanv drži politički refer a t. Uvodno naglašuje, da kao narodni Židov može otvoreno govoriti o politici. Opaža kod Jevreja ovdje, u Rumunjskoj i Ugarskoj neku nervozu, zabrinutost i strah kad se govori o njihovoj političkoj vrijednosti. Te činjenica je rezultat istorijskog razvoja. Engels, veliki socijalistički teoretičar stvorio je pojam narodnih klasa bez istorije. To su plemena i narodne klase, koji nemaju udjela u povijesti svoje zemlje. Potomci su to naroda, koji su pobjedjeni od osvojitelja došli u zarobljeništvo. Što znamo o njihovoj povijesti, što znamo više 0 povijesti Jevreja a Rusiji, van, da su tražili svoju jednakopravnost i to ne političku, već čovječju i gradjansku. Razlog je u tome, što ti narodi nisu imali vodeću inteligenciju. Engels i socijaliste mislili Sii, da će se to stanje promijeniti, čim prestaju klasne protimbe. U staroj Austriji pustili su zastupnike tih naroda u parlamenat, jer se mislilo, da će time nestati narodne prepirke. Protivno se zbilo. Zašto? Jer su ti narodi već imali svoju inteligenciju, koja je bila nacijonalno osviještena. 1 Jevreji su takovo pleme bez povijesti. Oslobodivši sc kasnije brana gela, bili su u opasnosti, da će izgubiti moralnu raznotežu, 1 trajalo je neko vrijeme, dok su našli put do svog naroda. Pita se, da li smo naći a u političkom smislu. Gdje je naš narodni osjećaj? Kroz 2000 god. aijn sp očitovao. Upućujem na povijest velikih evropejskih naroda, kod kojih je pred nekoliko vijekova bio nacijonalni osjećaj gotovo sasvim nepoznat. Kad nam se spočitne, da nemamo narodnu prošlost, tad možemo uzvratiti ,da nismo imali osvojalački nactjonalizam, ali smo imali državu, u kojoj je pred 3000 godina bilo na visokom stupnju socijalno mišljenje i pravednost. Vele, da nemamo narodnoga jezika a zaboravljaju, da je jevrejski jezik bio vazda književni jezik jevrejstva

Jevrejstvo spasilo je od prepasti životni princip uzdržavanja jevrejskog duha. Ta) duh vodio nas je k nacijonalnom preporodu naših dana. Želim da pokažem, kako ima da udesimo svoj život sred naroda, gdje živimo. U staroj Srbiji nije bilo židovskog ptianja. To je demokratsko slobodno, seljačko kraljevstvo bez feudalizma i bez klasnih protivština. Tankom židovskom sloju nije se zamjeralo, premda je jače židovski osjećalo od nas, da imade intelektualnu hiperprodukciju'i da se poglavito bavi trgovinom. U nas su prilike drugčije. Ovdje su Srbi. Hrvati, Nijemci i Rumunji do prije nekoliko desetaka godina i sami bili narodi bez povijesti, čila inteligencija još nije imala mogućnosti, da svoje narode uvede u povijest zemlje. Madžar ska politika prema narodnostima morala je dovesti do eksplozije, koja je bila katastrofalna. Samo Jevreji nijesu se mogli pomiriti s mišlju, da mladi narodi izgradimo svoj vlastiti život i da ne će više posrednika, već narod želi sam da pregovara s narodom. Samo jedan dio Jevreja ioš uvijek ne će da uvidi, da je prošlo vrijeme skrivanja pod tudjini plaštem. Jevreji Vojvodine moraju da precizno formuliraju svoje sta : alište prema politici. Sto mi hoćemo? Borimo se za prava, koja nam zajamčuie mirovni ugovor kao narodnoj manjini. Pri tome ne smijemo da preci enimo ulogu, koja nam pripada u državi. Mi smo \%?i ukupnog pučanstva. Treba da ustanovimo minimum naših zahtjeva, jer ne ćemo da se krećemo u općenitostima. Želimo, da slobodno izgradimo kulturu svoju, da smo zastupani u zakonodavnim tijelima zemlje, županije i općine. Država treba da podupire osnivanje jevrejskih kulturnih institucija, a napose škola, gdje će biti učenici odgojeni u jevrejsko narodnom duhu. Aloramo da stvorimo centralni organ za naš politički rad. Ne možemo kod važnih političkih dogadjaja da čekamo, dok nas pitaju. Stvorimo U ovai nacijonalni organ, moći ćemo s dostojanstvom i ozbilinošdu proslijediti naš put, neglcdajmči ni desno ni lijevo. Lc Bon veli, da se na mase može djelovati s jednostavnim oštrim konturama, koje se lahko apercipiraju. Konstituiranjepolitičkog centralnog organa sigurno će djelovati više nego tisuće članaka i govora. Kad će biti raspisani izbori za parlamenat ne smije biti i u Jugoslavii tjednoga Židova, koji se ne će priključiti ievrejskoj narodnoj zastavi. Tražimo tri zastupnička mandata prema našemu broju. Kada će raditi ove tri naše najbolje snage, koje će biti u službi svoga naroda i uprave, tad će ne će više pitati: Sto hoćete Vi Jevreji? Svaki će znati, što hoćemo i što radimo. Rabin Sc h 1 an g (Beograd) pozdravlja konferenciju u ime beogradskih sumišljenika, a zatim govori o Savezu jevrejskih općina, razlažnči njegovu svrhu i djelokrug. Naglašuje važnost njegovu, koja će nam omogućit! uspješan rad i jedinstveno zastupstvo nacijonalnog jevrejstva, jer ie uvjeren, da će sve općine postati nacijonalne. Na razlaganje rabina Schlanga nadovezala- se vrlo živahna debata, u kojoj je osobito učestvovala omladina, koja ne shvaćajući ispravno razlaganja govornika predbacuje Savezu asimilatorne tenđence. Poslile podne U nastavku konferencije uzeo je kao prvi riječ g. školski Inspektor za Vojvodinu Ljotić, koji izrazuje svoje veselje, da mu je pružena prilika da upoznaje Jevreje sa najljepše strane. Tragične okolnosti,, koje su Židove raspršile u svijet, oduzele im domovinu i jezik, .prouzročile su, da Jevrejin nije nikad mogao da bude duševno zadovoljan. Samo u Sinagogi bili su Jevreji potpuni ljudi, izvan nje pokazali su naročito prema okolici svojoj sve svoje slabe strane. Oni kao manjina željeli su da svagdje vladaju. Tim više ga veseli sve ono, što je ovdje čuo u ova dva dana, tako te bi svako, koji je i neprijateljski raspoložen bio prema Jevrejima morao uvidjeti, da su Jevreji ipak drugačiji, no što ih je on do sad poznavao. Naročito me veseli, odlučna Vaša izjava, da hoćete da budete samo Jevreji. Bilo bi nisko i prezirno, da oni. koji su do jučer bili Madžari, danas da budu Srbi. Morate postati slobodni. No bez jezika ne može čovjek da Je slobodan. I zemlju mora imati. Već u samoj

Vašoj težnji za zemljom i jezikom zadobili ste slobodu, čast i ponos. Tome jevrejskome narodu bit ću ia i svaki dragi prijatelj. Ako ćete u školskim pitanjima išta trebati, tad ću se najpripravniic Vama staviti na raspolaganje i vazda Vas u svemu podupirati. Nakon što se sleglo burno odobravanje zahvalio se u ime židovstva g dr. S in g c r g. inspektoru za srdačne njegove riječi. Iza toga pročitan je pro.ekat statuta, koji ie nakon kratke debate jednoglasno prihvaćen. Nakon kratke pauze slijede izvještaji pojedinih komisija o rezolucijama, koje su predložili pojedini referenti. Veća se debata nadovezala na izvještaj pal. komisije, u kojoj su naročito učestovali zastupnici Saveza cijonista, te Je postignut potpuni sporazum. Predlog budžetne komisije, koja je zabacila neke stavke predloženoga budžeta, odbijen je, a isto tako i sam predloženi budžet i prihvaćen je predlog dr. Dohanya u saglasju sa zaključkom Saveznog Vijeća u Zagrebu. Iza večere. Pošto ie konferencija morala biti uslijed jevreiske dječje predstave prekinuta, nastavila se u 10 sati na večer. Nakon pretresa rezoluci a o političkom referatu izabran je narodni odbor, u koji su birani gg. Dr. Kassowitz, dr. Dohany, dr. Hancller, Kerpner i dr. Sattlcr. Nakon kratko debate, u kojoj su pojedini govornici iznijeli svoje žel e glede Židovskog narodnog fonda, prihvaćen e prijedlog Uprave Žid. Narodnog Fonda u Zagrebu. Bez debate prihvaćene su rezolucije školskoga odbora i zahtjevi omladinaca. Živahnija je opet bila debata o osnutku židovske banke naročito, da li je đistriktna konferencija zvana da o toj stvari odlučuje. Konačno su prihvaćene predložene rezolucije. Glede preuzeća »Jiidisches Volksblatt« te o želji, da se izdaje jedan list na madžarskom jeziku stvoren je zaključak, da se stvar predaje na riješenje egzekutivnome odboru. Nakon prihvaćenog predloga, da se slijedeći konferencija održi u Vel. Bcčkereku, predlaže g. Stein, da se gg. Jehuđi i Bar-Qiori Brandeisu, dr Handleru, dr. Sattleru i gjđci Sariki Kohn izrazi zapisnička hvala za njihov požrtvovni i neumorni rad. Pristupa se izboru egzekutivnog i akeijonog odbora sa 43 člana. U egzekutivu! odbor, čiji predsjedatelj dr. Kassowitz, izabrani su: Dr. Julijo Dohany, Bar-Giora Brandeis, dr. Abris Olanz, Bezalel FiTrst, David Heller Ludwig Kerpner, dr. Matijas Sattlcr, Sari Kohn, Aleksander Ledorer. Emil -Almoslino, Jehuda Brandeis. dr. Sigmund Handler, Eduard, Krauss, Balint Kovač, Arpađ Fischer i Emil Vig. Distrikt izabrao je za Savezni Odbor S. C. J. kao podpredsjednika dr. Julius Dohany-a a kao članove S. 0.-a dr. Sigmund Handler, Jehuda Brandeis, Luđwig' Kerpner, dr. Aladar Menzer. Dr. Si n g e r pozdravlja novoizabrani odbor u nadi, ad će kraj požrtvovne potpore mjesnih organizacija udovoljiti velikim zadaćama, koje je preuzeo. Ujedno izrazuje svoie veselje, da će moći u Zagrebu izvjestiti, da je postignut u svim spornim pitanjima potpun sporazum. Dr. S a 111 e r zahvaljuje na izboru kao i na revnoj saradnji svih delegata, to još jednom ističe velike zasluge, koje je stekao g. Jehuda Brandeis za narodni pokret u Vojvodini. Oko 2 sata poslije podne zaključena je konferencija. Jevrejska dječja predstava u Novom Sadu U ponedeljak dne 21. veljače bila je u Novome Sadu prva jevrejska dječja predstava, koja jc vrlo uspjela. Nakon kratkog jevrejskog pozdravnog govora g. Mordehaja Mandla, pjevala su djeca, te se gotovo svaka pjesma morala opetovati. Dojam ove prve jevreiske predstave bio ie vanredan, te će sigurno doprinijeti proširenju krugova poštovatelja jevrejskog jezika. Veliku zaslugu za uspjeh ove predstave zaslužuje gdjica Šarika Kohn i g. Salamon Lewy (Zagreb), koje je općinstvo više puta živo aklamirulo.

BROJ 8. i

.ŽIDOV* (HAJ HODI)